- Objavljeno: 07.02.2014.
Novih poreza za gospodarstvo nece biti
Vesna Pusic, Ministrica vanjskih i europskih poslova RH
FINANCE
Hrvatska ce i granicu sa Srbijom možda rješavati arbitražom, a unutarnji problemi BiH mogu prestati zanimati i EU i SAD
Prva potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic objašnjava planove Vlade u postupku smanjenja proracunskog deficita sukladno zahtjevima Europske komisije te kako ce Hrvatska rješavati pitanje granice sa Srbijom i što prijeti BiH.
Ministrica Pusic se ne namjerava povuci iz politike, ali bi željela da netko od onih koji su nekada bili djeca, a danas su stari 40. godina, bude spreman i sposoban kandidirati za predsjednika ili predsjednicu HNS-a (Hrvatska narodna stranka). „To je vrlo proaktivan posao. Obavljala sam ga osam godina, dva mandata. Sada ga obavljam godinu dana te cu ga obavljati još dvije godine, sve zajedno 11 godina,“ kaže predsjednica stranke te dodaje da svako razdoblje donosi odredenu vrstu angažiranosti.
Srbija je u zadnjih nekoliko tjedana postigla velike uspjehe na putu u EU. Kakva ce biti uloga Hrvatske na njenom putu?
= Iz hrvatskih iskustava znamo da je pregovaracki proces jednako važan ako ne i važniji od samoga clanstva. Pregovori znace reforme, prilagodbe i normalizaciju. Kada je rijec o Srbiji, suradivat cemo u smislu prenošenja svojih iskustava iz pregovora. Sva pitanja koja nisu u svezi s temom europskih pregovora Srbije, kao i BiH i Crne Gore i svih ostalih, isto cemo rješavati, ali na drugaciji nacin. U tome cemo se razlikovati od nekih prethodnih iskustava. Granice sa Srbijom, na primjer, necemo rješavati u europskim pregovorima, nego bilateralno, a ako nece ici drukcije, onda arbitražom.
BiH još nije na tom putu i ima velike probleme. Podijeljena je na dva entiteta, vlast ne funkcionira, nezaposlenost je 50-postotna…
= Istina je da BiH prijeti opasnost od povlacenja s dnevnoga reda velikih aktera, poput EU i Sjedinjenih Americkih Država, koje na BiH gledaju kao na problem, ali i dalje ne na toliko veliki problem poput Sirije ili država južnoga Sredozemlja. BiH bi morala zapoceti s procesom integracije, ali ne putem kojim je taj proces pocela Srbija ili mi. Naime, uvjerena sam da ne bismo smjeli cekati da BiH prvo ispuni sve uvjete i tek nakon toga zapocne pregovore, nego bismo morali uvesti neki oblik predskrininga, nekakav europskih proces, i unutar toga potražiti rješenja za neke od problema.
Koliki je utjecaj male Hrvatske u medunarodnoj politici?
= Kada je rijec o našoj regiji, možemo dosta utjecati, i kod toga nas naša velicina ni najmanje ne ogranicava. Ako je politika države kratkorocna i kratkovidna, ako je ocito da ne brine za prava i interese država u regiji te se od toga proba na brzinu okoristiti, nitko je nece ozbiljno shvacati.
Na koji ce nacin Hrvatska smanjiti deficit sukladno proracunskom nadzoru EU?
= Hrvatska je jedna od rijetkih država koja taj problem mora riješiti u roku od tri godine, a ne u dvije ili u godini dana. Postoje dva puta. Prvi je naci dodatan novac, što znaci ili s novim porezima, ili s korištenjem nekih državnih ili paradržavnih fondova u kojima se nalaze sredstva. Drugi put je ojacati gospodarsku aktivnost, s cime ce više subjekata placati poreze, dakle, više poduzeca, više ljudi koji primaju placu, s time i više troše te ce se na taj nacin povecati prihodi iz poreza. Mi smo za drugu mogucnost.
Za nešto manje od cetiri mjeseca izbori su za Europski parlament. Jeste li se u vladajucoj koaliciji dogovorili za zajednicku kampanju?
= Tako je, vladajuca koalicija ce jedinstveno sudjelovati na europskim izborima. Javlja se i opasnost da kandidiraju neki koji su protiv EU. Na dan referenduma, a tako i danas, 66 posto ispitanika je naklonjeno Uniji, a 33 posto njih je protiv. što se clanova stranke HNS tice, još nismo odlucili tko ce kandidirati.
Jeste li se za zajednicku kampanju dogovorili na nedavnom sastanku vladajuce koalicije?
= Tada smo o tome razgovarali dvije minute. Vecinu vremena smo raspravljali o listi projekata koji u nadolazece dvije godine moraju napredovati. Na primjer, navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta, pelješki most, projekti s podrucja javno-privatnog partnerstva.
Priopćenja