Hrvatska pocasni gost na najvecem slovenskom sajmu knjiga „Frankfurt nakon Frankfurta“
Hrvatska pocasni gost na najvecem slovenskom sajmu knjiga „Frankfurt nakon Frankfurta“
U Ljubljani je 14. studenoga 2011. otvoren najveci slovenski sajam knjiga pod nazivom „Frankfurt nakon Frankfurta“. Taj sajam, koji se ove godine održava po 25. put, donosi izbor od deset tisuca knjiga prethodno predstavljenih na frankfurtskom sajmu. Selekcija (od cetiri stotine tisuca naslova s frankfurtskog sajma) je napravljena na temelju podataka o prodaji objavljenih u relevantnim svjetskim književnim revijama i podataka o dobivenim nagradama za pojedinu knjigu, a za strucne i znanstvene publikacije na temelju odjeka odredene publikacije u strucnoj i znanstvenoj javnosti.
Organizator sajma je za državu koja ce biti pocasni gost sajma dosad uvijek izabirao onu koja je bila gost i na frankfurtskom sajmu. No, organizator se ove godine odlucio za Hrvatsku, iako je na sajmu u Frankfurtu država gost bio Island. Predstavnici najveceg slovenskog izdavaca, Mladinske knjige, obratili su se s tim prijedlogom Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Republici Sloveniji, uz zamolbu za pomoc i suradnju u organizaciji otvaranja sajma. Veleposlanstvo je, prihvacajuci suradnju, organiziralo glazbeni dio programa otvaranja, te ukljucilo Ured Hrvatske turisticke zajednice u Sloveniji, koji je svojim promocijskim materijalima te hranom i picem pridonio da izložbeni prostor sajma bude ispunjen hrvatskim obilježjima.
Predsjednik Uprave Mladinske knjige Peter Tomšic je, otvarajuci sajam u nazocnosti velikog broja posjetitelja, istaknuo da su se za izbor Hrvatske kao države-gosta odlucili zato što je ona Sloveniji bliža ne samo u zemljopisnom, nego ponajprije u povijesnom i kulturnom smislu. Dodao je da, upravo zbog te blizine i pristupacnosti jezika, knjige koje se izdaju u Hrvatskoj predstavljaju znacajnu dopunu slovenskom izdavaštvu.
Veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Sloveniji dr. sc. Svjetlan Berkovic je u svome govoru naglasio kako je odabir Hrvatske kao pocasnog gosta došao u pravo vrijeme, vrijeme u kojem smo svjedoci razvoja uistinu odlicnih odnosa Hrvatske i Slovenije. Osvrnuvši se na povijest hrvatsko-slovenskih odnosa, ustvrdio je da ti odnosi bilježe uspone i padove kao što je uobicajeno medu susjedima, ali da oni nikad nisu bili ni blizu nekakvog ozbiljnog konflikta. Slovenija i Hrvatska cesto su dijelile istu ili slicnu sudbinu kao dijelovi vecih državnih cjelina (Habsburška Monarhija, dvije Jugoslavije), u kojima nisu u potpunosti mogle ostvariti sva svoja htijenja i interese. Takoder je podsjetio na velik broj Slovenaca koji su dali ogroman doprinos hrvatskoj kulturi i znanosti. Govoreci o aktualnom trenutku bilateralnih odnosa, naglasio je da danas sa zadovoljstvom možemo ustvrditi da su nakon potpisa Sporazuma o arbitraži hrvatsko-slovenski odnosi u stalnom usponu, što se osjeca u suradnji na svim podrucjima. To vrijedi i za podrucje kulture, gdje je suradnja, i ranije iznimno bogata i dinamicna, dodatno unaprijedena vecim institucionalnim i osobnim angažmanom i brojnim novim oblicima suradnje.
Priopćenja
