Nanotehnologija – put gospodarskog prosperiteta

Nanotehnologija – put gospodarskog prosperiteta Sveucilišni programi iz podrucja nanoznanosti do prije nekoliko godina bili su rijetkost i ekskluzivnost nekih, uglavnom vodecih svjetskih tehnoloških sveucilišta. Danas se nanoznanost može studirati na brojnim zapadnim sveucilištima, ali i u nizu azijskih zemalja. Finska je medu prvima uvela integralni doktorski studij iz podrucja nanoznanosti te ga neposredno povezala s finskim gospodarstvom. Samo u posljednjih pet godina Finska je investirala preko 120 milijuna eura u razvoj nanotehnologije i inovacija temeljenih na molekularnoj tehnologiji.

Nanotehnologija – put gospodarskog prosperiteta Sveucilišni programi iz podrucja nanoznanosti do prije nekoliko godina bili su rijetkost i ekskluzivnost nekih, uglavnom vodecih svjetskih tehnoloških sveucilišta. Danas se nanoznanost može studirati na brojnim zapadnim sveucilištima, ali i u nizu azijskih zemalja. Finska je medu prvima uvela integralni doktorski studij iz podrucja nanoznanosti te ga neposredno povezala s finskim gospodarstvom. Samo u posljednjih pet godina Finska je investirala preko 120 milijuna eura u razvoj nanotehnologije i inovacija temeljenih na molekularnoj tehnologiji. Finska je ujedno i medu prvima primijenila sveobuhvatni nacionalni inovacijski sustav mudro povezujuci sveucilišta i istraživacke institute s gospodarstvom. Uz Izrael i SAD, Finska vodi na svjetskoj ljestvici ulaganja u znanost i istraživanje s preko 3,7 posto BNP-a. Tražeci put bržeg izlaska iz ekonomske krize ove je godine još dodatno povisila sredstva izdvajanja za istraživanje i razvoj u podrucju visokih tehnologija. Koliko je to važno pokazuje i podatak da je u okviru EU Okvirnog programa 7 za poticanje znanstvenih istraživanja namijenjeno cak 8,6 milijardi eura. Nanotehnologija odnosi se na uspješno kreiranje metoda i postupaka kojima možemo tretirati ili manipulirati neku materiju na nano-razini i tako mijenjati svojstva te materije i njezino prilagodavanje onim karakteristikama koja su nam iz nekog razloga poželjne. Tako se postižu materijali znatno vece cvrstoce, otporniji na razlicite utjecaje iz okoline, sa precizno željenom težinom, vecom savitljivosti ili pak vrlo specificne elektricne vodljivosti. Buduci da je jedan nanometar samo milijarditi dio metra, kreiranje nano-uredaja, nano-robota ili opcenito nanomaterijala naravno zahtijeva iznimno preciznu tehnologiju te dobro multidisciplinarno znanje fizike, biokemije, elektronike, ali i brojnih drugih znanstvenih disciplina. Gospodarstvo koje danas koristi nanotehnologiju, ne samo da postiže vecu konkurentnost svojih proizvoda na globalnom tržištu, vec otvara prostor razvoja inovativnog gospodarstva okrenutog buducnosti i naravno znatno otpornijeg na globalne gospodarske krize. Danas u Finskoj preko 200 malih i srednjih tvrtki u svojoj proizvodnji koriste nanotehnologiju i upravo im to omogucuje potrebnu globalnu konkurentnost i bolje pozicioniranje na svjetskom tržištu. Finski izvoz danas je u velikoj mjeri utemeljen na proizvodima visoke tehnologije. Nanotehnologja nalazi svoju primjenu u sve vecem rasponu industrijske proizvodnje, od medicine i farmaceutike, elektronike i mobilnih komunikacija, energetike, optickih i mjernih instrumenata, metalne, drvne i tekstilne industrije, pa do rekreativnih i sportskih rekvizita. Prakticki svugdje gdje je potrebno poboljšanje svojstava neke materije i veca funkcionalnost proizvoda, preciznost izrade, ali i znacajno manja potrošnja energije. Finska, kao i ostale nordijske zemlje u okviru svog socijalno-ekonomskog modela, razvoj visokih tehnologija usmjeravaju ka podizanju kvalitete života gradana, posebno starijem dijelu populacije te onih s posebnim potrebama. U jednom eksperimentalnom domu umirovljenika u Helsinkiju primijenjen je cijeli niz tehnoloških inovacija koje pomažu u medicinskoj njezi šticenika, ali i u konkretnom podizanju kvalitete njihovog života. Tako su brojne plohe i površine u velikoj mjeri nano-tretirane posebnim antibakterijskim i samo-cistivim slojem, nanosenzori temeljeni na biometriji koriste se za ulazak u sobe ili apartmane, a madrac kreveta sadrži nano-senzorni sustav koji bilježi cjelokupni biološki set podataka o pacijentu-šticeniku s neposrednim uvidom na velikim ekranima u središnjoj lijecnickoj sobi. Nanotehnologija omogucila je razvoj tzv. pametnih lijekova programiranih da svoj ucinak maksimalno povecaju. Smanjivanjem cestica aerosola koje kao lijekove udišemo omogucujemo da one lakše „produ“ u plucne alveole, kapsule sacinjene od programiranih polimera rastapaju se dinamikom koja osigurava najbolji ucinak, a „vijci“ kojima se spajaju polomljene kosti biorazgradivi su i nije potrebna naknadna kirurška intervencija. U tekstilnoj industriji i proizvodnji obuce svjedoci smo sve vece primjene novih „pametnih“ materijala koji se prilagodavaju vanjskim temperaturama, otporniji su na vlagu, vjetar i razne kemikalije. U drvo-preradivackoj industriji nanotehnologija i tretiranje vlakana na nano-razini uvelike je poboljšalo svojstva konacnih proizvoda. „Inteligentne folije“ koriste se tako u pakiranju mesa i preko nano-senzora promjenom boje pokazuju stupanj njegove svježine. Proizvodnja brodskih motora sve više je usmjerena na radikalno smanjivanje energetske potrošnje, smanjenje buke i vibracija, a to je ponovo omogucila nanotehnologja. Sintezom polimera danas se proizvode elise za vjetrenjace duljine preko 20 metara, a lagane kao i one nekoliko puta krace. Svi ti primjeri pokazuju kako je primjena nanotehnologije danas nezaobilazan put razvoja gospodarstva te najbolji nacin podizanja konkurentnosti proizvoda. Samim time sugeriraju i našim tvrtkama da pokažu veci interes za znanost i istraživanja, transfer znanja i novih tehnologija, te bolje prepoznavanje koristi koje suradnja onih koji proizvode znanja i onih koji ga koriste donosi i njima, ali i nacionalnom boljitku. Koliko diplomacija može takoder biti u funkciji promocije nanotehnologije kao puta jacanja nacionalnog gospodarstva sugerira i primjer poticanja suradnje Hrvatske i Finske upravo u tom podrucju. Posljednjih godina povezani su finski istraživacki instituti, prije svega vodeci finski Nanoznanstveni centatar u Jyväskyli s Institutom Ruder Boškovic i Koncar institutom. Vodstvo finskog nanotehnološkog klastera posjetilo je Zagreb 2008. godine te prezentacijom u oba instituta predstavilo finski model uspješne primjene naotehnologije u profiliranju konkurentnijeg gospodarstva. Uslijedio je niz medusobnih posjeta i razrada zajednickih projekata. U travnju ove godine, predsjednica Vlade Jadranka Kosor u sklopu svog službenog posjeta Finskoj posjetila je i vodeci nordijski nanoznanstveni laboratorij Micronova te se upoznala s konkretnim prednostima koje primjena visokih tehnologija donosi nacionalnom gospodarstvu i pritom dala snažnu podršku daljnjem jacanju hrvatsko-finske suradnje u tom podrucju. Konacno, pocetkom rujna ove godine u Dubrovniku je u organizaciji IRB-a i finskog Jyväskylä sveucilišta i njihovog Nanoznanstvenog centra održana i prva ljetna škola nanoznanosti na kojoj je sudjelovalo 62 studenta-doktoranda iz ukupno 13 zemalja. Hrvatsko-finska suradnja u podrucju nanoznanosti nastavlja se u pripremi projekta buduceg otvaranja prvog nanoznanstvenog centra u Zagrebu te kroz suradnju s tvrtkom Ruder Inovacije. Hrvatska sigurno može svoj gospodarski razvoj usmjeriti ka vecem naglasku na visokim tehnologijama i visoko konkurentnoj proizvodnji. Jedino tako moguce je pronaci svoje mjesto na svjetskom tržištu i ojacati izvoznu orijentaciju zemlje. Formula finskog uspjeha nema nepoznanica. U prvom redu kljucno je sustavno i institucijsko povezivanje sveucilišta i istraživackih instituta sa gospodarstvom i proizvodnjom, uglavnom posredstvom nadležnih državnih i javnih institucija te tehnoloških i znanstvenih parkova, dobro razvijen financijski sustav podrške i kreditiranja, a sve to u okviru jasno definiranog nacionalnog inovacijskog sustava. Finska, kao i niz drugih zemalja u kojima visoka tehnologija zauzima kljucno mjesto u konceptu razvoja nacionalnog gospodarstva svojim iznimno korisnim iskustvom u tome su nam spremni pomoci. http://www.vjesnik.hr/pdf/2010/11/13/28A28.PDF

Priopćenja