Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Tepeš, u ulozi izaslanika predsjednika Sabora, sudjelovao je na trecem sastanku na vrhu predsjednika parlamenata Unije za Mediteran koji se je održao 28. i 29. svibnja u Tangeru u okviru predsjedanja Parlamenta Kraljevine Maroka Parlamentarnom skupštinom Unije za Mediteran.
Sastanak na vrhu okupio je predsjednike nacionalnih parlamenata država clanica Europske unije, Europskoga parlamenta i nacionalnih parlamenata južne i istocne obale Mediterana. Glavna tema bila je „Jacanje zajednicke buducnosti euromediteranskog prostora s naglaskom na održivom razvoju i zaštiti okoliša“.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Tepeš iznio je stajalište da iako razvoj Unije za Mediteran nije tekao lako, ona je prepoznata kao dodana vrijednost daljnjemu razvoju euromediteranskoga prostora, pri cemu konkretna projektna suradnja mora pomoci Sredozemlju da obnovi svoju važnost kao regije stabilnosti, suradnje, tolerancije i napretka. Osvrnuo se i na Pariški sporazum o klimatskim promjenama, cija je provedba posebno važna za euromediteransku regiju s obzirom na to da Sredozemno more ima bogat potencijal, koji je veoma osjetljiv na klimatske promjene. U tom je kontekstu istaknuo cinjenicu da je Hrvatska, iako ima niske razine štetnih emisija, vec doživjela promjene na svojim ekosustavima.
Pozvao je sve clanice Unije za Mediteran na provedbu Pariškoga sporazuma, koji je prekretnica u jacanju pristupa klimatskim promjenama i poticaj za motiviranje svih segmenata društva. Zakljucno je izrazio potporu svim okolišnim projektima Unije za Mediteran, posebno inicijativama poput mreže Eko-gradova, MedPAN-a i Let"s Do It Mediterranean, koji su na sastanku Odbora za okoliš, energetiku i vodne resurse Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran održanom u Zagrebu u listopadu 2014. dobili status pridruženih clanica.
Drugoga dana održano je plenarno zasjedanje na kojemu su usvojene preporuke pet stalnih odbora Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran o prioritetnim pitanjima povezanim s euromediteranskom regijom u nadolazecem razdoblju: buducnost Unije za Mediteran; žene u oružanim sukobima i borbi protiv terorizma; mjere za borbu protiv globalnoga zatopljenja i onecišcenja Mediterana i zajednicko kulturno nasljede i meduvjerski dijalog kao instrumenti mira i prevencije radikalizma.
U Deklaraciji koja je usvojena na 12. plenarnoj sjednici u nedjelju 29. svibnja, clanovi Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran pozvali su na više koordinacije, suradnje i optimizaciju raspoloživih resursa radi djelotvornije borbe protiv ekstremizma i terorizma, koji oduzima nevine ljudske živote, sabotira gospodarsku infrastrukture, uništava stoljetne simbole kulturne baštine i ljudske civilizacije te podriva teritorijalnu cjelovitost država. Pozvali su takoder i na snaženje medukulturalne dimenzije Sredozemlja kao generatora zajednickog razvitka na podrucjima mira, sigurnosti i održivog razvoja, a koji uzima u obzir klimatske promjene i zaštitu okoliša na Mediteranu.
U pratnji izaslanstva Hrvatskog sabora na sastanku Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran bio je i hrvatski veleposlanik u Maroku.
Ø Tekst Deklaracije EN | FR.
Unija za Mediteran
Unija za Mediteran multilateralni je okvir za partnerstvo Europske unije s deset država istocne i južne obale Sredozemlja s ciljem jacanja suradnje, dijaloga, regionalne integracije i kohezije na Sredozemlju. Bilateralna suradnja Europske unije s navedenim državama odvija se u okviru Europske politike susjedstva, koja ima istocnu (Istocno partnerstvo) i južnu dimenziju (Južno partnerstvo). Unija za Mediteran pokrenuta je 2008., a institucionalno se nadovezuje na Barcelonski proces, koji je stvorio prvu politicku i institucionalnu infrastrukturu sveobuhvatnog partnerstva izmedu Europske unije i regije južnog i istocnog Sredozemlja.
Parlamentarna skupština Unije za Mediteran
Parlamentarna skupština Unije za Mediteran (PS UzM) parlamentarni je forum za suradnju izmedu država clanica Europske unije, Europskog parlamenta i partnerskih država južne i istocne obale Sredozemlja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Monako i Crna Gora, Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Tunis, Turska, Sirija, Palestinska samouprava, Libija i Mauritanija). Temeljni ciljevi ovog parlamentarnog foruma su promicanje suradnje u okviru dijaloga o politickim, sigurnosnim, gospodarskim, socijalnim i kulturnim pitanjima. PS UzM broji 280 clanova, a djeluje kroz plenarno zasjedanje, koje se održava jedan puta godišnje, i sastanke pet odbora, koji se obicno održavaju dva puta godišnje.
Rad Parlamentarne skupštine koordinira Biro, koji takoder ima predstavnicku ulogu. Sastoji se od cetiri clana: dva clana imenuju zemlje južnog Mediterana, jednog parlamenti država clanica Europske unije i jednog Europski parlament. Rotirajuce predsjedništvo povjerava se svake godine drugom clanu Biroa, s izmjenom predstavnika zemalja sjevera i juga. Nakon predsjedništva Europskog parlamenta (2012–2013), Jordana (2013–2014), Portugala (2014–2015), trenutacno Parlamentarnom skupštinom predsjeda Maroko (2015–2016), kojega ce naslijediti Italija (2016–2017).
Parlamentarna skupština broji takoder pet stalnih odbora:
- Odbor za politicke poslove, sigurnost i ljudska prava,
- Odbor za gospodarska, financijska, socijalna i obrazovna pitanja,
- Odbor za promicanje kvalitete života i kulturu,
- Odbor za prava žena
- Odbor za energetiku, okoliš i upravljanje vodnim resursima.
Parlamentarna skupština usvaja rezolucije ili preporuke (koje nisu pravno obvezujuce) o svim aspektima euro-mediteranske suradnje koje su u nadležnosti izvršnih tijela Unije za Mediteran, Vijeca Europske unije, Europske komisije i nacionalnih vlada zemalja partnera. Ti se tekstovi u nacelu usvajaju konsenzusom, a ako to nije moguce, odluke se mogu donijeti i dvotrecinskom vecinom.
Priopćenja
