U ponedjeljak, 21. listopada 2024. godine u organizaciji Veleposlanstva RH u Bukureštu održan je koncert u crkvi Presvetog Otkupitelja, poznatijoj kao talijanska crkva u Bukureštu, ansambla za ranu glazbu “Minstrel”

Koncert je dao presjek hrvatske glazbe 16. i 17. stoljeća, počevši od rane renesanse, preko visoke renesanse, sve do ranog baroka. Ansambl “Minstrel” je izveo skladbe koje su skladali Andrija Motovunjanin, Vinko Jelić, Tomaso Cecchini, Gabriello Pulliti i Ivan Lukačić. Ovaj povijesni prikaz razvitka hrvatske glazbe je na lijepi način prezentirao što je hrvatski kulturni krug toga doba predstavljao u Europi. Autentičnost zvuka toga razdoblja ansambl je dobio svirajući na instrumentima koji su replike instrumenata toga doba što je dodatno rezultiralo visokim standardom izvedbi.

Sami naslov koncerta “Putovanje Jadranom” otkrio je kakva će se priča ispričati publici. Skladbe koje je publika čula te večeri dio su poglavlja u povijesti regije i na više su načina svjedočanstva otpornosti skladatelja i njihovog kulturnog miljea, ponajprije gradova duž dalmatinske i istarske obale šesnaestog i sedamnaestog stoljeća. Naime, bez obzira na turbulentna razdoblja nastanka izvedenih skladbi, ta vrsta kvalitete kompozicije bez ikakve dvojbe predstavlja tadašnji vrhunac glazbe. Većina skladatelja čije su se skladbe izvele na koncertu bili su dio snažne zajednice koja je povezivala velike glazbene tradicije Rima i Venecije s hrvatskom obalom Jadrana.

Ovakva vrsta glazbe uistinu je publici dočarala putovanje obalom Jadrana predstavljajući hrvatsku glazbenu i kulturnu baštinu, kao i povezanost dviju obala Jadranskog mora. 

Koncert je bio izrazito dobro posjećen uz nazočnost nadbiskupa Aurela Percă i velikog broja akreditiranih veleposlanika u Bukureštu. Nazočne je uvodnim govorom pozdravila veleposlanica Republike Hrvatske u Bukureštu Nj. E. Marija Kapitanović, koja je u svom govoru naglasila kulturnu povezanost dviju obala Jadranskog mora. Naglasila je da upravo ovakva  kulturna razmjena i kulturni utjecaji su doprinijeli tome da Hrvatska baštini bogato renesansno naslijeđe i to  ne samo u glazbi već i u književnosti i arhitekturi.

Ovakav vid promocije hrvatske kulturne baštine uvelike doprinosi boljoj vidljivosti Republike Hrvatske kroz povijesni kontekst pripadanja europskom kulturnom krugu.

Pisane vijesti