Pristojbe i konzularni poslovi

PRISTOJBE

Plaćanje pristojbi iz djelatnosti konzularnih poslova uređeno je Zakonom o upravnim pristojbama (Narodne novine 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04 i 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60,08, 62/08, 30/09 i 20/10, 69/10).
Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja poslovne godine.

Napominjemo da se konzularne pristojbe na konzularnim danima mogu platiti samo bankovnom karticom (nije moguće platiti gotovinom). Ukoliko stranka nema bankovnu karticu, konzularnu pristojbu može uplatiti u poslovnici najbliže banke ili pošte.

KONZULARNI POSLOVI:

IZDAVANJE PUTOVNICE

Zahtjev za izdavanjem hrvatske putovnice može podnijeti hrvatski državljanin koji ima reguliran boravak na području Republike Austrije u prostorijama Konzularnog odjela VRH Beč ili za vrijeme održavanja konzularnih dana u uredovno vrijeme.
Zahtjev se za izdavanje putovnice podnosi se osobno. Preporučuje se da se zahtjev za izdavanje nove putovnice preda prije isteka valjanosti važeće putovnice u godini isteka. Prilikom predavanja zahtjeva od osobe s navršenih 12 godina uzimaju se otisci prstiju.
Za maloljetne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnose oba roditelja ili zakonski zastupnik. Ukoliko to nije moguće zahtjev podnosi jedan roditelj, a drugi putovnicu preuzima. Ako je drugi roditelj spriječen osobno preuzeti putovnicu, putovnicu može preuzeti roditelj koji je podnio zahtjev uz pisanu suglasnost drugog roditelja s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog tijela, odnosno u konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu ako se nalazi na području drugog konzularnog predstavništva u odnosu na ono u kojem je zahtjev predan.
Za poslovno nesposobne osobe i djecu kojima je određen skrbnik, zahtjev podnosi skrbnik. Odluke o skrbništvu donesene u inozemstvu prije 1. srpnja 2013.g., prethodno moraju proći postupak priznanja od strane nadležnog suda RH. Skrbništvo o kojem je odluka donesena nakon 1. srpnja 2013. g. treba biti upisano u matice rođenih u RH. Zakonski zastupnik sa sobom mora imati važeću identifikacijsku ispravu i dokaz o srodstvu ili dokument o skrbništvu.

Uz čitljivo popunjen zahtjev potrebno je priložiti:

putovnicu
1 fotografiju - 35 x 45 mm, napravljene kod profesionalnog fotografa ( fotografu treba reći da je fotografija za biometrijsku putovnicu); ne prihvaćaju se fotografije s automata.
potvrdu o aktualnoj adresi stanovanja na području R. Austrije tzv. Meldebestätigung ne stariju od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.

Djeca koja su navršila 12 godina moraju biti prisutna radi potpisivanja zahtjeva i uzimanja otisaka prstiju.
Ako se radi o prvoj putovnici, uz navede isprave treba priložiti još i rodni list, te domovnicu ili rješenje o državljanstvu.
Za malodobne osobe prilikom predaje zahtjeva potrebno obvezatno priložiti rodni list djeteta kako bi se utvrdila poveznica djeteta i roditelja/skrbnika.
Ukoliko je kod osobe koja predaje zahtjev došlo do promjene osobnih podataka u odnosu na putovnicu koju posjeduje (promjena imena i/ili prezimena) potrebno je priložiti rodni list/vjenčani list i domovnicu s točnim podacima.

Pristojba za putovnicu:

za osobe do 21 godine života iznos od 57,00 €
za osobe iznad 21 godine života iznos od 76,00 €

Na putovnicu se čeka oko 6 tjedana.
U slučaju krađe ili gubitka putovnice osoba je dužna bez odgode krađu prijaviti nadležnoj policijskoj postaji prema području na kojem je putovnica ukradena, a gubitak prijaviti nadležnom uredu za strance (Magistrat).
Nakon toga osoba je dužna doći u konzulat i prijaviti nestanak putne isprave davanjem pisane izjave o svim okolnostima pod kojima je izgubila putovnicu ili joj je ona ukradena (davanje lažne izjave počinjenje je kaznenog djela), te priložiti odgovarajuću potvrdu o prijavi nestanka putovnice.
Nakon toga stranka može podnijeti zahtjev za izdavanje nove putovnice.
U slučaju pronalaska putovnice koja je prethodno prijavljena kao izgubljena ili ukradena, njome se ni u kom slučaju nije dozvoljeno koristiti, nego ju je potrebno donijeti u konzularni odjel radi fizičkog poništenja.
Osobe koje su uslijed sklapanja ili razvoda braka promijenile prezime, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje putovnice na novo prezime tek nakon što prijave promjenu u nadležnom matičnom uredu u Republici Hrvatskoj i dostave izvadak iz matice vjenčanih odnosno rođenih i domovnicu u kojima je uneseno novo prezime.

Izdavanje druge putne isprave iste vrste
Izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, iznimno je moguće ishoditi drugu putnu ispravu iste vrste, ako je ona potrebna radi obavljanja gospodarskih, kulturnih ili sportskih djelatnosti u inozemstvu ili iz drugih opravdanih razloga.
U zahtjevu za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste, potrebno je detaljno pisano obrazložiti razloge zbog kojih se traži izdavanje druge putne isprave iste vrste. Također je potrebno priložiti dokaze koji ukazuju na opravdanost zahtjeva, kao što je primjerice potvrda da se ranije izdana putovnica nalazi kod nadležnog tijela druge države radi pribavljanja vize za tu državu, potvrda inozemnog poslodavca o razlozima potrebe posjedovanja dviju putovnica zbog potreba konkretnog posla, dokaz o postojanju, u ranijoj putovnici, žigova i bilješki nadležnog tijela pojedinih država, čime je onemogućen ulazak na državno područje nekih drugih država (primjerice u arapske zemlje), kao i druge dokaze ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.
Slijedom navedenog, ukoliko postoji opravdan razlog za izdavanje druge putovnice, podnositelj zahtjeva se mora osobno obratiti konzularnom odjelu, uz predočenje gore navedenih dokaza. Sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama, za ishođenje odobrenja za izdavanje izdavanja druge putovnice iste vrste, naplaćuje se konzularna pristojba u iznosu od 24 €.
Nakon dobivanja odobrenja može se postaviti zahtjev za izdavanje druge putovnice iste vrste, za koju se naplaćuje konzularna pristojba.

PUTNI LIST

Putni list je jednokratna putna isprava koja služi za povratak u Republiku Hrvatsku onim hrvatskim državljanima koji borave u inozemstvu bez putne isprave (nestanak, gubitak ili istek roka valjanosti putovnice), radi povratka u Republiku Hrvatsku. Putni list izdaje konzularni ured R.Hrvatske na čijem području se građanin zatekne, s rokom važenja koji je potreban za povratak u R. Hrvatsku s time da se može izdati najduže do 30 dana.
Zahtjev za izdavanje putnog lista se podnosi osobno a potrebno mu je priložiti slijedeće isprave:

identifikacijsku ispravu
dokaz o hrvatskom državljanstvu
2 fotografije
potvrda o gubitku ili krađi koje izdaje austrijska nadležna institucija (Magistrat ili policija) te izjava o okolnostima gubitka ili krađe, ukoliko je putovnica ukradena ili izgubljena.

Ukoliko podnositelj iz nekog razloga ne posjeduje tražene dokumente, identitet se može iznimno utvrđivati svjedočenjem dvoje hrvatskih državljana, koji poznaju odnosnu osobu i koji će to potvrditi putem izjave pod materijalnom i kaznenom odgovornošću.

Konzularna pristojba za izdavanje putnog lista naplaćuje se u iznosu od 33 €, sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama.

OSOBNE ISKAZNICE

Sukladno Zakonu o osobnoj iskaznici (N.N. broj 62/15), pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na godine života i bez obzira imaju li ili ne prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Za izdavanje osobne iskaznice nadležne su isključivo policijske uprave ili postaje u Republici Hrvatskoj.
Građani koji imaju prebivalište u RH, zahtjev podnose policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu prebivališta. Građani koji nemaju prebivalište u RH, zahtjev za osobnu iskaznicu podnose u bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji na području Republike Hrvatske.

VOJNI OBVEZNICI –NOVACI

Temeljem članka 39. stavka 1. Zakona o obrani (N.N. broj: 33/02, 58/02 I 76/07) donesena je Odluka (N.N: broj: 105/07), kojom se od 01. siječnja 2008.g., novaci neće pozivati na obvezu služenja vojnog roka.
Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina prijaviti se u diplomatsko-konzularno predstavništvo RH u inozemstvu radi uvođenja u vojnu evidenciju.

PRIJAVA ROĐENJA DJETETA

Zahtjev za prijavu djeteta u državnu maticu rođenih i knjigu državljana RH podnosi roditelj hrvatski državljanin.
Za prijavu rođenja djeteta potrebno je priložiti sljedeće dokumente:

obrazac za prijavu (dobije se u Konzularnom uredu)
rodni list djeteta izdan na međunarodnom obrascu (internacionalni rodni list), ne stariji od 6 mjeseci
dokaz o državljanstvu roditelja (valjana hrvatska putovnica)
vjenčani list roditelja
ako roditelji nisu u braku – priznavanje očinstva (Vaterschaftsanerkennung) s prijevodom na hrvatski jezik

Novorođeno dijete upisuje se u matični ured prema mjestu prebivališta roditelja, a za one koji nemaju prebivalište u RH u jednom od matičnih ureda Grada Zagreba
Za prijavu rođenja djeteta ne naplaćuje se konzularna pristojba, no ukoliko se zahtjeva dostava domovnice i rodnog lista, za te radnje se naplaćuje konzularna pristojba sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama.

PRIJAVA SKLAPANJA BRAKA

Hrvatski državljani koji su pred nadležnim tijelima R. Austrije sklopili brak mogu putem Konzularnog odjela Veleposlanstva prijaviti sklapanje braka u maticama vjenčanih u RH.

Zahtjevu je potrebno priložiti:

vjenčani list na međunarodnom obrascu (internacionalni vjenčani list), ne stariji od 6 mjeseci
valjane putovnice ili drugu identifikacijsku ispravu oba supružnika

Sklopljeni brak upisuje se u matičnom uredu prema mjestu prebivališta bračnih drugova, a za one koji nema ju prebivalište u RH u jednom od matičnih ureda Grada Zagreba
Za prijavu sklopljenog braka ne naplaćuje se konzularna pristojba, no ukoliko se zahtjeva izdavanje domovnice i vjenčanog lista na novo osobno ime, za to se naplaćuje pristojba sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama.

IZDAVANJE SPROVODNICE

Sprovodnica se izdaje za prijevoz posmrtnih ostataka radi pokopa u Republici Hrvatskoj. Zahtjev za izdavanje sprovodnice u Konzularnom uredu VRH mogu podnijeti članovi obitelji pokojne osobe ili predstavnik pogrebnog poduzeća koje posmrtne ostatke prevozi u Republiku Hrvatsku.
Zahtjevu za izdavanje sprovodnice potrebno je priložiti sljedeće:

putovnicu pokojne osobe
dokaz o državljanstvu pokojne osobe
smrtni list izdan na međunarodnom obrascu (internacionalni smrtni list)
potvrdu iz koje je vidljiv uzrok smrti (Todesbescheingung)
austrijska dozvola za tranzit posmrtnih ostataka (Leichenpass)
potvrda o grobnom mjestu u RH (potrebna u slučaju ukopa stranog državljana)
podaci o vozilu i vozaču

Za tranzit kroz RH (pokop u nekoj trećoj državi) nije potrebna sprovodnica RH već samo sprovodnica države u kojoj će se obaviti pokop.
Za prijenos urne s pepelom (neovisno o državljanstvu pokojne osobe čiji se pepeo prenosi) potrebna je samo potvrda kremiranju koju izdaje krematorij.
Konzularna pristojba za izdavanje sprovodnice naplaćuje se u iznosu od 28 €.

DOSTAVA IZVADAKA IZ MATIČNIH KNJIGA RH (rodni, smrtni i vjenčani listovi, domovnice)

Izvatke iz matica RH (rodne, smrtne i vjenčane listove te domovnice) moguće je pribaviti putem konzularnog odjela. Dostava traje 3-4 mjeseca, ovisno o matičnom uredu u kojem se zatraženi izvadak izdaje.
Konzularna pristojba se naplaćuje sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama.

DRŽAVLJANSTVO

Stjecanje državljanstva
Državljanstvo Republike Hrvatske se stječe:

podrijetlom
rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske
prirođenjem
po međunarodnom ugovoru

Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom ili rođenjem na području Republike Hrvatske, u evidenciju državljana upisuju se prilikom upisa u matične knjige rođenih. Zahtjev za upis u evidenciju državljana može se podnijeti i putem diplomatske misije/konzularnog ureda RH u inozemstvu.
Postupak stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom i rođenjem na području Republike Hrvatske provodi nadležni ured državne uprave, odnosno gradski ured Grada Zagreba
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se osobno u policijskoj upravi/policijskoj postaji, a može se podnijeti i putem diplomatske misije/konzularnog ureda u inozemstvu.
Postupak stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnom ugovoru provodi Ministarstvo unutarnjih poslova.
Na internet stranicama Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr, dostupne su upute o obrasci koji se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva.
Zahtjevu za stjecanje hrvatskog državljanstva putem diplomatske misije/konzularnog ureda nadležnih prema mjestu boravku u inozemstvu, prilaže se:

upitnik ispunjen u prostorijama Konzularnog ureda
životopis
dokaz o državljanskom statusu (uvjerenje o državljanstvu, ovjerena preslika valjane putne isprave odnosno osobne iskaznice)
izvadak iz matice rođenih
izvadak iz matice vjenčanih ne stariji od 6 mjeseci (za osobe u braku)
uvjerenje o nekažnjavanju ne starije od 6 mjeseci
ukoliko se zahtjev podnosi za dijete potrebno je priložiti dokaz o državljanskom statusu, izvode iz matične knjige rođenih te izvode iz matične knjige vjenčanih zakonskih zastupnika djece
izjava djeteta starijeg od 14 godina da je suglasno sa zahtjevom – dijete mora biti prisutno.

Ovisno o pravnoj osnovi stjecanja hrvatskog državljanstva potrebno je priložiti i druge isprave, npr.:

za stjecanje po osnovi boravka u Republici Hrvatskoj – isprave kojima se dokazuje regulirani boravak i dužina trajanja boravka u Republici Hrvatskoj (osobna iskaznica za stranca, uvjerenje o boravku, putna isprava sa unesenim podacima o boravku)
za stjecanje po osnovi braka s hrvatskim državljaninom – isprava kojom se dokazuje status stalnog nastanjenja, vjenčani list koji nije stariji od šest mjeseci, domovnica bračnog druga
pripadnici hrvatskog naroda trebaju dostaviti isprave starijeg datuma kojima dokazuju da se izjašnjavaju kao pripadnici hrvatskog naroda (izvatke iz matice rođenih, vjenčanih, indekse, svjedodžbe, radne knjižice i dr.)
iseljenici – isprave kojima dokazuju iseljenje sa područja Republike Hrvatske, a ako se radi o potomcima iseljenika treba dokazati i rodbinsku povezanost sa iseljenom osobom (djeca, unuci, praunuci)
stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku – prilaže mišljenje nadležnog ministarstva o postojanju interesa za primitak u hrvatsko državljanstvo
osobe otpuštene iz hrvatskog državljanstva (ponovni primitak) – prilažu dokaz o stjecanju stranog državljanstva, rješenje o prestanku hrvatskog državljanstva te dokaz o odobrenom boravku u RH.

Napomena: diplomatske misije/ konzularni uredi zaprimaju zahtjeve za primitak u hrvatsko državljanstvo po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu ili iseljenicima.Za zahtjeve koji se zaprimaju po drugim osnovama, nadležni su PU I PP Ministarstva unutarnjih poslova RH.
Konzularna pristojba za predaju zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo, sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama naplaćuje se u iznosu od 186 €.
Za konkretne slučajeve (ovisno o osnovi primitka u hrvatsko državljanstvo) poslati upit na e-mail: beckon@mvep.hr.

Utvrđivanje hrvatskog državljanstva
Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti osobe koje koje nisu upisane u knjigu državljana RH, a to svojstvo su stekle po propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu. Ispunjenje zakonskih pretpostavki za naknadni upis u knjigu državljana utvrđuju se po propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva.
Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se u policijskoj postaji /policijskoj upravi, a može se podnijeti i putem diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Na internet stranicama Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr , dostupne su upute i obrasci vezani uz utvrđivanje hrvatskog državljanstva.

Uz zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva prilaže se:

životopis
izvadak iz matične knjige rođenih ne stariji od 6 mjeseci
izvadak iz matičnje knjige vjenčanih ne stariji od 6 mjeseci
važeća putna isprava
dokaz o državljanskom status (uvjerenje o državljanstvu iz kojeg će biti vidljivo kada je i po kojoj osnovi stečeno strano državljanstvo, po mogućnosti priložiti i rješenje nadležnog tijela o stjecanju stranog državljanstva)
izvadak iz matične knjige rođenih ili izvadak iz matične knjige vjenčanih za roditelje podnositelje zahtjeva
dokaz o hrvatskom državljanstvu jednog ili oba roditelja
uvjerenje matičnog ureda da podnositelj zahtjeva nije upisan u knjige državljana prema mjestu upisa roditelja, prema mjestu prebivališta roditelja u vrijeme njegovog rođenja ili da su knjige uništene/nestale
Za osobe koje su iselile iz Republike Hrvatske (izvan područja prijašnje FNRJ/SFRJ) dokaz o prijašnjem jugoslavenskom državljanstvu (stara putovnica, vojna knjižica, radna knjižica …).

Napomena: sve isprave se prilažu u izvorniku i preslici.
Prilikom postavljanja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo i utvrđivanje državljanstva naplaćuje se konzularna pristojba sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama.

Prestanak državljanstva
Državljanstvo Republike Hrvatske prestaje:

otpustom
odricanjem
po međunarodnim ugovorima

Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijela zahtjev za otpust i udovoljava ovim uvjetima:

da je navršila 18 godina života
da nema smetnji glede vojne obveze
da je podmirila dužne obveze: poreze, takse i druga javna davanja te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje postoji izvršni naslov
da je pravno uredila imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju živjeti u Republici Hrvatskoj
da ima strano državljanstvo ili da je dokazala da će biti primljena u strano državljanstvo

Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.
Zahtjevu se prilaže:

upitnik popunjen u prostorijama konzularnog odjela
životopis
važeća putovnica ili osobna iskaznica
domovnica
zajamčenje o primitku u austrijsko državljanstvo (izvornik i prijevod na hrvatski jezik od sudskog tumača), odnosno dokaz o stranom državljanstvu preveden na hrvatski jezik od sudskog tumača
izvod iz matične knjige rođenih (ne stariji od 6 mjeseci), za osobe rođene u BiH i Srbiji i Crnoj Gori vrijede obrasci koji su u upotrebi u domicilnim zemljama, dok osobe rođene u drugim zemljama trebaju priložiti internacionalni izvod, osobe u braku trebaju priložiti i hrvatski vjenčani list ili izvadak iz matice vjenčanih (ne stariji od 6 mjeseci).

Ukoliko se zahtjev podnosi i za dijete, potrebna je:

djetetova putovnica
izjava djeteta starijeg od 14 godina da je suglasno sa zahtjevom – dijete mora biti prisutno
izvadak iz matice rođenih ne stariji od 6 mjeseci
domovnica
dokaz o državljanstvu drugog roditelja
izvadak iz matice rođenih i izvadak iz matice vjenčanih roditelja ili zakonskog zastupnika
dokaz o stranom državljanstvu ili zajamčenju o primitku u strano državljanstvo s prijevodom na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača
specijalna punomoć kojom se opunomoćenik izričito ovlašćuje u predmetu prestanka hrvatskog državljanstva

Konzularna pristojba za predaju zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva, naplaćuje se sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama u iznosu od 418 €.
Napomena: maloljetne osobe ne mogu biti otpuštene iz hrvatskog državljanstva sve dok i jedan od roditelja posjeduje hrvatsko državljanstvo.
Detalje informacije dostupne su na www.mup.hr

OVJERE

Konzularni odjel VRH Beč RH ovjerava potpise državljana RH (uz predočenje valjane hrvatske identifikacijske isprave: hrvatske putovnice ili osobne iskaznice) na punomoćima, izjavama i na određenim vrstama ugovora te vrši ovjeru istovjetnosti preslika (prijepisa) s izvornikom.
Konzularna pristojba za ovjeru potpisa ili preslike naplaćuje se prema odredbama Zakona o upravnim pristojbama u iznosu od 9 €.

LEGALIZACIJA/NADOVJERA ISPRAVA U MEĐUNARODNOM PRAVNOM PROMETU

Za korištenje stranih javnih isprava u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Vrijedi naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.
Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961. godine, pojednostavila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, pa javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala. Svaki općinski sud u Republici Hrvatskoj ovjerit će potvrdom “Apostille” jedino isprave što su ih izdala tijela koja imaju sjedište na području tog suda, a hrvatsko Ministarstvo pravosuđa isprave koje su izdala tijela na području bilo kojeg općinskog suda u Republici Hrvatskoj: u praksi, isprave u smislu naznačene Haške Konvencije potvrdom “Apostille” ovjeravaju u pravilu općinski sudovi.
Međutim, ako između Republike Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor, koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije, u kojem sudjeluje i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske - ali i hrvatske diplomatske misije i konzularni uredi u inozemstvu - ovlašteni su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).

LEGALIZACIJA/NADOVJERA JAVNIH ISPRAVA IZDANIH U REPUBLICI HRVATSKOJ RADI KORIŠTENJA U INOZEMSTVU

Javne isprave izdane u Republici Hrvatskoj, koje stranka namjerava koristiti u drugoj državi potrebno je legalizirati ako je prema propisima te države to potrebno, te ako u odnosima između Republike Hrvatske i druge države ne postoji posebni dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju.
Potpis i pečat tijela, ili ustanove, koja je izdala ispravu treba najprije ovjeriti predsjednik općinskog suda u Hrvatskoj, nadležan za područje na kojem je sjedište izdavatelja isprave (kod tog suda potpisnici isprave moraju prethodno deponirati potpis i otisak pečata), a zatim, tu ispravu ovjeriti u nadležnim tijelima, sljedećim redoslijedom:

u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Republike Austrije 14, 10000 Zagreb;
u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, Odjel za međunarodnopravnu pomoć i imovinskopravne poslove, Petretićev trg 2, 10000 Zagreb ( radnim danom od 9:00 – 12:00 i od 13:00 – 15:00 sati): za postupak legalizacije isprava pred Ministarstvom vanjskih poslova naplaćuje se upravna pristojba određena člankom 21., tar. br. 74c., Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, br. 163/03), u iznosu od 60,00 kuna za jednu ovjeru: iznos pristojbe do 100,00 kuna (jedna ovjera) potrebno je platiti u državnim biljezima, a iznos veći od 100,00 kuna uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske broj: 1001005-1863000160, upisivanjem broja 24 (model) u prvu kućicu uplatnice, i upisivanjem u drugo polje uplatnice broja 5002: u slučaju kada je riječ o uplati hrvatskog državljanina, uz broj 5002 treba upisati i JMBG, a u slučaju kad predviđeni iznos uplaćuju stranac tada je iza broja 5002 potrebno upisati i broj 721;
u stranoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu u Republici Hrvatskoj države u kojoj se ta isprava namjerava koristiti.

Ako država, u kojoj stranka namjerava koristiti ispravu, nema diplomatsko predstavništvo u Republici Hrvatskoj, ispravu će, nakon što je ovjerena u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, ovjeriti diplomatska misija Republike Hrvatske u državi u kojoj i ta država ima svoje diplomatsko predstavništvo, zatim ministarstvo vanjskih poslova države u kojoj obje države imaju diplomatsko predstavništvo, a na kraju je ovjerava diplomatsko predstavništvo države u kojoj će se isprava koristiti.

LEGALIZACIJA/NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu u toj državi (uz prijevod na hrvatski jezik), ili, ako se nakon legalizacije, u skladu s propisima države izdavanja, nadovjere u diplomatsko/konzularnom predstavništvu te države u Republici Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Republika Hrvatska nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u Republici Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) obavlja se u trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsko/konzularno predstavništvo i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezino diplomatsko/konzularno predstavništvo u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatsko/konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u toj trećoj državi.
Konzularna pristojba za ovjeru službenog potpisa i pečata na ispravi naplaćuje se, sukladno odredbama zakona o upravnim pristojbama u iznosu od 14€.

VIZNI REŽIM

Informacije o važećim viznim propisima nalaze se na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske https://mvep.gov.hr/en/ .

ZAKON O PREBIVALIŠTU U RH

Detaljne informacije o Zakonu o prebivalištu (Narodne novine, broj: 144/2012), koji je stupio na snagu 29. prosinca 2012. godine, a vezano za prijavu i odjavu prebivališta/boravišta u Republici Hrvatskoj, dostupne su na sljedećim stranicama: http://www.mup.hr/147483.aspx .

BORAVAK STRANACA U HRVATSKOJ

Informacije o boravku i radu stranaca u Republici Hrvatskoj nalaze se na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH: www.mvep.hr.

KONZULARNI ODJEL VELEPOSLANSTVA RH U BEČU
Operngasse 20b
1040 Beč
AUSTRIJA
Tel + 43 1 585 19 76
Fax + 43 1 585 48 45
becKON@mvep.hr
Uredovno vrijeme za stranke:
ponedjeljak, utorak, petak 8: - 12:00
četvrtak 8:00- 12:00 I 14:00 – 16.00

Konzularni dani se održavaju u Grazu, Linzu, Salzburgu, Innsbrucku i Feldkirchu.