U Luxembourgu je 2. i 3. lipnja 2022. godine održan sastanak Vijeća Europske unije u formatu ministara prometa i ministara telekomunikacija, a na kojem su sudjelovali
Alen Gospočić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i
Jasna Divić, v.d. ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet.
Na sastanku Vijeća ministara prometa prihvaćen je opći pristup o Prijedlogu uredbe o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU. U raspravi je državni tajnik Gospočić naglasio kako Hrvatska prepoznaje važnost ovog prijedloga, međutim, kao glavne izazove istaknuo je minimalne ciljeve za laka i teška električna vozila koja u Hrvatskoj podrazumijevaju jačanje elektroenergetske mreže uz autoceste, kao i postotak pokrivenosti TEN-T mreže punionicama za teška teretna zbog visokih troškova ulaganja. S obzirom na ambicioznost zadataka, Hrvatska smatra neophodnim predvidjeti dostatna europska sredstva za projekte koji će biti usmjereni na ostvarivanje ciljeva ovog prijedloga.
Vijeće je također usvojilo opći pristup i o reviziji Direktive 2010/40/EU o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza, a o čemu je hrvatska strana izrazila mišljenje pozitivno mišljenje. Također, usvojeno je izvješće o napretku za TEN-T uredbu.
U području pomorskog prometa usvojena su dva opća pristupa za Prijedlog za uvođenje poboljšanih zahtjeva koji se odnose na stabilitet za ro-ro putničke brodove (izmjena Direktive 2003/25/EZ) i Prijedlog uredbe o uporabi obnovljivih i nisko-ugljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ. Hrvatska je posebno podržala i izuzeće za brodove koji održavaju linije koje povezuju otoke i kopno, kao i otoke međusobno.
Na sastanku Vijeća usvojen je i opći pristup o Prijedlogu uredbe o osiguravanju jednakih uvjeta za održivi zračni prijevoz koja ima za cilj osigurati konkretno tržište održivih zrakoplovnih goriva. Hrvatska prepoznaje potencijal održivih zrakoplovnih goriva u dekarbonizaciji sektora, međutim smatra kako je ključno očuvati ravnotežu između ekoloških ambicija i očuvanja zračne povezanosti i konkurentnosti europskog zrakoplovnog sektora.
Zaključno, Hrvatska je podržala donošenje svih pet općih pristupa te zaželjela puno uspjeha predstojećem češkom predsjedništvu.
Na ovome sastanku Vijeća ministara prometa održane su i dvije rasprave - prva na kojoj se govorilo o situaciji u Ukrajini gdje je Hrvatska pozdravila Plan Komisije za jačanje otpornosti prometnog sustava u kriznim situacijama te, druga - koja je bila usmjerena na reviziju smjernica za transeuropsku prometnu mrežu (Uredba TEN-T).
Na sastanku Vijeća EU u formatu ministara telekomunikacija dana su tri izvješća o napretku – Prijedlog uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji), Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet te Prijedlog uredbe o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu (Akt o podacima).
Ministri su održali i raspravu o politikama vezano uz "Digitalnu i zelenu tranziciju" te su pripremljena dva pitanja – kako se na europskoj razini mogu postaviti metodologije za mjerenje digitalnog otiska na okoliš, imajući na umu njegov potencijal za smanjenje utjecaja na okoliš drugih sektora, te drugo - koje bi konkretne ciljeve Europa trebala postaviti do 2030. i koje bi poluge trebale imati prioritet na europskoj razini kako bi se pozabavili najvažnijim čimbenicima troškova okoliša povezanim s digitalizacijom i potaknuli prakse i usluge koje pogoduju ovoj tranziciji.
U odnosu na prvo pitanje državni tajnik Gospočić u raspravi je naglasio kako je Hrvatska svjesna izazova koji predstavlja mjerenje digitalnog ekološkog otiska te kako zahtijeva specifična znanja koja su još u fazi istraživanja. Također, državni tajnik istaknuo je da bi bilo poželjno iskoristiti iskustvo Europske komisije i Zajedničkog istraživačkog centra, koji su radili na razvoju harmonizirane metodologije za izračun okolišnog otiska.
U odnosu na drugo pitanje, istaknuto je kako Hrvatska smatra da bi u ciljeve trebalo uključiti digitalne putovnice na način da se osigura pristup informacijama o proizvodima i njihovim sastavnim dijelovima u vezi s podrijetlom i sastavom. Također, hrvatska strana naglasila je da bi prioritet trebalo dati i uspostavi i prilagodbi postojećih zahtjeva ekološkog dizajna za energetski učinkovite sustave informacijske i komunikacijske tehnologije, električne i elektroničke uređaje, navodeći da je isto potrebno učiniti kako bi se povećala ponovna upotrebljivost, trajnost, popravljivost i mogućnost recikliranja, olakšalo korištenje i ponovna upotreba kritičnih materijala od elektroničkog otpada te ograničila uporaba opasnih tvari.
Vijesti iz medija
