Ima puno veza iskrenog prijateljstva izmedu hrvatskog i albanskog naroda. Milan šufflay je jedna od najtrajnijih i najinspirativnijih. šufflay je bio hrvatski rodoljub, politicar, povjesnicar i znanstvenik po zvanju - i veliki prijatelj albanskog naroda. Bio je otvoren i neustrašiv. Za svoja uvjerenja bio je spreman platiti najvecu cijenu. Zbog njegovog strastvenog rodoljublja, u prvoj jugoslavenskoj državi - Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je osnovana 1918. - šufflay je bio sudski gonjen i osuden na 3,5 godine zatvora. Pušten je na slobodu prije odsluženja cijele kazne zbog pritiska medunarodnih znanstvenih krugova.
Aristokrat po podrijetlu, šufflay je roden u Lepoglavi, Hrvatska, 9. studenog 1879. Imao je srecu da je roden u obitelji koja je bila u stanju osigurati mu kvalitetno obrazovanje koje je poticalo razvoj njegovih mnogih talenata. Studirao je povijest i klasicnu filologiju na Sveucilištu u Zagrebu i bio je poliglot u pravom smislu rijeci, lingvisticki genij bez sumnje. Vladao je impresivnim brojem jezika, jedan od kojih je naravno bio i albanski. Doktorirao je povijest takoder na Sveucilištu u Zagrebu i dodatno se akademski usavršavao u Becu i Budimpešti u podrucju povijesti Balkana. Njegov znanstveni rad bio je fokusiran na srednjovjekovnu povijest Hrvatske - i povijest albanskog naroda.
Uz postojanu ljubav prema svojoj domovini i narodu, njegova posebna strast bio je albanski narod i istraživanje albanske povijesti. šufflayev doprinos albanologiji zauvijek ce ostati jedno od najsnažnijih njegovih ostavština i istinsko svjedocanstvo prijateljstva izmedu hrvatskog i albanskog naroda.
Zajedno s Ludwigom von Thallóczyem i Konstantinom Jirecekom, šufflay je objavio dva sveska takozvanog albanskog kodeksa - „Codex albanicus“, arhivske kolekcije nazvane „Dokumenti i diplomatski poslovi koji ilustriraju srednji vijek u Albaniji“. Prvi svezak objavljen je u Becu 1913., a drugi 1918. Oba sveska pokrivaju razdoblje od 344. do 1406. godine.
Godine 1916. šufflay je objavio „Biologiju albanskog plemena“ i „Uvjeti u crkvama u pred-otomanskoj Albaniji“.
Godine 1924. objavio je dvije knjige o albanskoj povijesti - „Povijest sjevernih Albanaca“ i „Gradovi i tvrdave Albanije, poglavito u srednjem vijeku“.
Godinu dana kasnije, 1925. objavio je „Srbi i Albanci: njihova simbioza u srednjem vijeku“.
Kada su albanska Vlada i Akademija znanosti u Becu angažirali šufflaya da sam napiše 3. svezak „Codexa albanicus-a“, pocele su mu stizati prijetnje od strane veliko-srpskih krugova zbog njegovog predanog istraživanja albanske povijesti. Ignorirajuci prijetnje, 1931. godine šufflay je otputovao u Albaniju da potpiše još jedan ugovor s albanskom Vladom - o pisanju „Acta Albaniae“.
Pod zaštitom tadašnjeg jugoslavenskog monarha Aleksandra I., veliko-srpski krugovi su odlucili djelovati da sprijece šufflaya da nastavi s istraživanjem albanske povijesti. Nedugo po povratku iz Albanije - 18. veljace 1931. divljacki su ga napali srpski radikali u sacekuši na ulazu u njegovu zgradu u Zagrebu i s cekicem mu razbili lubanju. Napadaci su potom provalili u šufflayev stan i ukrali manuskript 3. sveska „Codex albanicus-a“. šufflay je preminuo dan kasnije, 19. veljace 1931. Vlasti su cak odbile da se provodi ikakva istraga ubojstva.
Medunarodna intelektualna zajednica bila je šokirana viješcu o ubojstvu Milana šufflaya. Albert Einstein i Heinrich Mann obratili su se Medunarodnoj ligi za ljudska prava i medunarodnoj znanstvenoj i kulturnoj zajednici apelom da prosvjeduju zbog ubojstva Milana šufflaya. Njihov apel je 6. svibnja 1931. dospio cak na naslovnicu New York Times-a koji je eksplicitno optužio jugoslavenskog kralja Aleksandra I. za suucesništvo u pocinjenom zlocinu.
šufflayeva intelektualna neustrašivost, njegovo ljudsko dostojanstvo i hrabrost bili su zadivljujuci i uvijek ce biti inspiracija. Bio je doista upecatljiv i kao covjek i kao intelektualac.
Zbog njegovog golemog doprinosa afirmaciji albanskog naroda u povijesnom literarnom spektru, godine 2002. šufflayu je albanska Vlada dodijelila prestižno odlicje "Naim Frasheri d"or", na znanstvenoj konferenciji „Shuflaj dhe Shqiptarët" o njegovom radu i doprinosu albanskim studijama koja je održana u Tirani. I u Tirani i u Dracu jedna ulica nosi ime Milana šufflaya, u cast uspomene na njega.
Milan šufflay i njegova ostavština uvijek ce biti mocna veza izmedu hrvatskog i albanskog naroda. Hrvatska je ponosna na njega i njegovo djelo. Hrvatske vlasti iznimno cijene šufflayev ogromni doprinos boljem razumijevanju albanske povijesti. Cak se i otkrice Statuta Drišta iz 1460., na ulicnim štandovima u Becu 1930., pripisuje njemu.
šufflay je bio i raznolik pisac. Godine 1920., pod pseudonimom Alba Limi objavio je povijesni roman „Kostadin Balšic (1392.-1402.)“ koji je dodatno svjedocanstvo njegovog temeljitog poznavanja albanskog naroda, obicaja i povijesti.
U svom iznimnom intelektualnom talentu, šufflay se potvrdio i kao vizionar - naime u prvom hrvatskom romanu znanstvene fantastike „Na Pacifiku god. 2255.“ koju je 1924. objavio pod pseudonimom Eamon O"Leigh. Zbog ovog romana šufflaya smatraju utemeljiteljem hrvatske znanstveno-fantasticne književnosti. U ovom romanu je predvidio II. svjetski rat, porast temperatura i klimatske promjene, erupciju feminizma, porast ovisnosti o drogama i drugim stimulantima, vegetarijanstvo, GMO i dr.
Jako cijenimo svaki trud i pothvat ocuvanja uspomene na život i djelo Milana šufflaya. Smatramo to jako potrebitim u svrhu podsjecanja svih nas na potrebu uzajamnog poštivanja i u svrhu podsjecanja naroda u regiji na potrebu poticanja uzajamnog poštivanja i prijateljstva izmedu naroda.
Jelica Krišto, savjetnik
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Albaniji
http://www.balkanweb.com/site/trashegimia-e-miqesise-se-milan-shuflait-mes-kroateve-dhe-shqiptareve/
Priopćenja
