Ministar znanosti i obrazovanja Prof. dr. sc. Pavo Barišic posjetio je Bukurešt i Temišvar

Prof. dr. sc. Pavo Barišic, ministar znanosti i obrazovanja RH, posjetio je, na poziv prof. dr. sc. Pavela Nastasea, ministra nacionalnog obrazovanja Rumunjske, Bukurešt i Temišvar, 7. i 8. ožujka 2017.g. U okviru posjeta Rumunjskoj, ministar Barišic susreo se i s g. Serbanom Valeceom, ministrom istraživanja i inovacija, posjetio je Sveucilište u Bukureštu, kojom prilikom je potpisan Memorandum o suradnji izmedu Sveucilišta u Bukureštu i Sveucilišta u Zagrebu te se sastao sa studentima i profesorima hrvatskog jezika na Sveucilištu. Drugog dana posjeta Rumunjskoj, ministar Barišic je posjetio hrvatsku manjinu u Karaševu i Lupaku, Teoretsku dvojezicnu gimnaziju u Karaševu i osnovnu školu u Lupaku. Na kraju svojeg posjeta Temišvaru, ministar je posjetio Sveucilište Zapad gdje se susreo s rektorima Sveucilišta Zapad i Sveucilišta politehnike. U sastavu hrvatske delegacije nalazili su se veleposlanik RH u Rumunjskoj, dr. sc. Davor Vidiš, rektor Sveucilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras, saborska zastupnica i voditeljica Meduparlamentarne Hrvatsko – rumunjske skupine prijateljstva u Hrvatskome saboru, doc. dr. sc. Vesna Bedekovic te gda Ivana Puljiz, tajnica Kabineta ministra i g. Sebastian Toncic, savjetnik, kao i Dinka Franulic, savjetnica i Kitica Slade Pavicic, prva tajnica iz VRH Bukurešt. Važan dio posjeta ministra Barišica Rumunjskoj bio je posvecen upravo hrvatskoj manjini koja je jedna od najstarijih i najocuvanijih hrvatskih manjinskih zajednica. Domacin posjeta Karaševu i Lupaku je bilo Zajedništvo Hrvata Rumunjske i njegov predsjednik g. Slobodan Ghera, zastupnik u Parlamentu Rumunjske, te su se u Karaševu i Lupaku okupili svi predstavnici opcina, škola i crkve, kao i Demokratskog saveza Hrvata u Rumunjskoj. Ministar Barišic je docekan u Karaševu tradicionalnim hrvatskim obicajima i u nošnjama. Karaševski su Hrvati izrazili zahvalnost i zadovoljstvo posjetom prvog hrvatskog ministra obrazovanja koji je posjetio ovaj kraj. Naglasili su kako je upravo obrazovanje i ocuvanje hrvatskog jezika presudno za opstanak manjine, ocuvanje tradicije i kulture, u cemu nezamjenjivu ulogu ima i katolicka crkva. Založili su se za nastavak i razvoj obrazovnog sustava, bez obzira na mali broj daka i ucenika, za što su zahvalni Rumunjskoj koja to podupire. Zatražili su od Hrvatske više udžbenika i poziva na strucne seminare u Hrvatskoj te ukljucivanje mladih u posebne ljetne seminare namijenjene Hrvatima izvan Hrvatske. Ministar Barišic je naglasio kako je posjet Rumunjskoj njegov prvi posjet inozemstvu, za koji se odlucio polazeci od tradicionalno dobrih odnosa izmedu Hrvatske i Rumunjske, priprema dviju zemalja za predsjedavanje EU-om 2019. i 2020. godine, kao dio trija, te zbog hrvatske i rumunjske manjine koje su bogatstvo dviju zemalja i mostovi prijateljstva. Gda Bedekovic, saborska zastupnica koja je svoje strucno i znanstveno usavršavanje posvetila i Karaševskim Hrvatima, naglasila je da je ova hrvatska manjina biser hrvatske dijaspore te da je obrazovni model Karaševskih Hrvata dobar primjer za obrazovanje manjinske zajednice. Rumunjski državni tajnik za obrazovanje manjina, g. Andras Kiraly koji i sam pripada manjini (Madar) je takoder izdvojio školu („manjina ce postojati toliko dugo koliko ce govoriti jezik“), crkvu i odnos s maticnom državom, kao kljucne za opstanak manjine. Od 17 nacionalnih manjina u Parlamentu Rumunjske (bez madarske koja ima svoju parlamentarnu stranku), njih 12 imaju škole na materinjem jeziku. Pozvao je Hrvatsku da pomaže manjinu svojim udžbenicima, koji moraju biti sukladni i rumunjskom nacionalnom obrazovnom sustavu. Ministar Barišic je obecao nastaviti i unaprjedivati suradnju s Karaševskim Hrvatima, ukljucujuci i vezano uz udžbenike te strucne i jezicne seminare. Ministar je najavio posjete visokih hrvatskih dužnosnika Rumunjskoj u 2017. godini, potpredsjednika vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera vec za tjedan dana (14.3.2017.), predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarovic i predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova, u drugoj polovini 2017. godine, a što sve potvrduje znacaj koji Hrvatska pridaje odnosima s Rumunjskom i svojoj nacionalnoj manjini.

Priopćenja