Ovo su pozitivni kamenčići u slaganju mozaika dobrih odnosa Srbije i Hrvatske, iako mislim da su naši odnosi na konvencionalnom minimumu, što znači da treba uložiti još puno napora u njihovo građenje, izjavio je ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, povodom otvaranja obnovljene kuće bana Jelačića u Novom Sadu.
Odgovarajući na pitanje Tanjuga kako vidi aktualne odnose između Srbije i Hrvatske i mogu li događaji poput ovog u Novom Sadu, koji pokazuju poštovanje države prema potrebama nacionalnih manjina, unaprijediti te odnose, Grlić Radman je rekao da Hrvatska i dalje traga za 1.869 nestalih i da očekuje pomoć u njihovom pronalaženju, kao i da predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji budu zastupljeni u vlasti na državnom, pokrajinskom i lokalnom nivou.
Šef hrvatske diplomacije pritom tvrdi i poručuje da je "Hrvatska primjer u europskom prostoru" kada je riječ o poštivanju nacionalnih manjina.
On je pozdravio potez predsjednika Srbije i Vlade Srbije i čestitao na pomoći za, kako kaže, otkup, obnovu i predaju Hrvatskom nacionalnom vijeću kuće bana Jelačića, što vidi kao jednu dobru gestu.
Ipak, ocjenjuje da bi, i pored toga, Srbija trebala napraviti određene korake kako bi se poštovao međudržavni dogovor Hrvatske i Srbije, iz 2004. godine, o broju predstavnika nacionalne zajednice u obje vlade, koji je, navodi, Hrvatska poštovala.
"Kao što Srbi u Hrvatskoj uživaju sva prava koja imaju prema tom ugovoru, oni imaju fiksnu kvotu od tri zastupnička mjesta u hrvatskom Saboru, isto tako očekujemo i nadamo se da će, na bazi reciprociteta, u Srbiji Hrvati biti zastupljeni na lokalnoj, pokrajinskoj i državnoj razini", rekao je Grlić Radman, naglašavajući da je zato važan dijalog kako bi se ti odnosi unaprijedili.
"Mi smo imali Domovinski rat, imamo drugačije poglede na prošlost, na povijest, ali idemo graditi europsku budućnost, a Srbija pripada europskoj obitelji", ocijenio je hrvatski ministar.
Na upit kako ocjenjuje položaj Srba u Hrvatskoj te misli li da Vlada premijera Plenkovića i predsjednik Milanović, koji su najavili nešto drugačiji odnos prema Srbima u Hrvatskoj u vezi s ratnim događajima, može promijeniti i antisrpsko raspoloženje koje je prisutno u hrvatskom društvu, Grlić Radman je odgovorio da je "Hrvatska primjer u europskom prostoru".
"Jedan dobar primjer kako smo osigurali sva manjinska prava, a kada govorimo o Srbima, dovoljno je reći da su Srbi u Hrvatskoj koalicijski partner ove Vlade, oni sudjeluju u njenom radu, sa svojim prijedlozima kreiraju rad Vlade i mislim da je to odgovor na sve", rekao je Grlić Radman ne upuštajući se u dalje ocjene.
"Slučaj Vukovara promatrati izdvojeno"
Na pitanje je li to što je gradonačelnik Vukovara izjavio da ni iduće godine u Vukovaru neće biti ploča s ćiriličnim natpisima niti će biti ravnopravne upotrebe srpskog jezika, jer se nisu stekli uvjeti za to dobra poruka Srbima i tko je odgovoran za to, Grlić Radman je ponovio da je "Hrvatska, generalno, tolerantna sredina te da poštuje ljudska manjinska prava".
Kao glavni argument za ove tvrdnje hrvatski ministar ponovo apostrofira činjenicu da je srpska stranka koalicijski partner u Vladi Hrvatske.
Naglašava da bi slučaj Vukovara trebalo promatrati izdvojeno.
"To je bio grad koji je bio razrušen. Danas sam sreo čovjeka koji je skinuo ili lupao te ploče s ćiriličnim oznakama, čovjek koji je bio očajan, pokazivao slike dvojice sinova koji su bili ubijeni. Znači, idemo gledati da se to riješi na lokalnom nivou ", rekao je Grlić Radman.
Nada se, kaže, dobrom rješenju u budućnosti, prije svega za građane Vukovara.
Intervjui
