Državna tajnica za Europu Andreja Metelko-Zgombić sudjelovala je 24. lipnja 2025. na sastanku ministara i državnih tajnika za Europu u okviru Vijeća za opće poslove u Luxembourgu.
Vijeće je finaliziralo pripreme za sastanak Europskog vijeća 26. i 27. lipnja, na kojemu će čelnici raspravljati o Ukrajini, Bliskom istoku, europskoj obrani i sigurnosti, EU u svijetu, konkurentnosti, migracijama, Moldovi, zapadnom Balkanu, unutarnjoj sigurnosti, pripravnosti te hibridnim aktivnostima. Državna tajnica Metelko-Zgombić naglasila je važnost nastavka podrške Ukrajini u svim aspektima, posebno vojnom, te je u potpunosti podržala 18. paket sankcija. Podržala je ishod 4.sastanka na vrhu Ukrajina - Jugoistočna Europa održan 11. lipnja u Odesi, na kojem su sve države sudionice potpisale završnu deklaraciju osim jedne (Srbija). Snažna podrška Hrvatske Ukrajini nastavlja se organizacijom ministarskog sastanka Ukrajina - Jugoistočna Europa koji će se održati 12. srpnja u Dubrovniku. U kontekstu europske obrane i sigurnosti važno je da Zaključci Europskog vijeća budu komplementarni ishodu sastanka na vrhu NATO-a koji se održava 24. i 25. lipnja. Kad je riječ o konkurentnosti, državna tajnica pozdravila je nedavno usvojenu Strategiju jedinstvenog tržišta u kojoj je prepoznato deset najvažnijih prepreka za njegovo učinkovito funkcioniranje, uključujući pitanje teritorijalnih ograničenja opskrbe, na koje ukazuje i Hrvatska i za koje traži da se iznađe rješenje na EU razini. Glede energetike, državna tajnica podržala je Plan djelovanja za potpunu energetsku neovisnost EU-a od Rusije, naglasivši da je Hrvatska uložila znatna sredstva u povećanje kapaciteta svoje naftne i plinske infrastrukture te da su takva ulaganja jasan pokazatelj predanosti Hrvatske da susjednim državama osigura pouzdanu i izvedivu alternativu za opskrbu ne-ruskim energentima. U kontekstu migracijskih pitanja državna tajnica izrazila je zadovoljstvo što nacrt Zaključaka Europskog vijeća prepoznaje važnost nastavka daljnjeg usklađivanja viznih politika susjednih zemalja s EU-om, čime se pridonosi smanjenju ilegalnih migracijskih pritisaka na vanjske granice EU-a. Pozdravila je nedavno potpisan statusni sporazum između Frontexa i BiH te pozvala na raspoređivanje Frontexa u BiH što je prije moguće. Državna tajnica posebno je istaknula važnost rasprave čelnika o stanju na zapadnom Balkanu i procjeni napretka tih zemalja na njihovu europskom putu, kako bi ih se potaknulo da pokažu stvarnu opredijeljenost članstvu u Europskoj uniji ispunjavanjem utvrđenih kriterija i provođenjem reformi, napose u kontekstu nedavnog posjeta predsjednika Europskog vijeća Coste regiji. Pozdravila je uključivanje teme hibridnih aktivnosti u Zaključke Europskog vijeća, ukazujući pritom na kontinuiranu izloženost zemalja zapadnog Balkana destabilizirajućim utjecajima, kako od strane vanjskih tako i izvora unutar regije.
U okviru ciklusa Europskog semestra Vijeće je odobrilo i proslijedilo integrirane preporuke za pojedine zemlje Europskom vijeću na potvrđivanje.
U kontekstu redovitog Godišnjeg dijaloga o vladavini prava u EU-u Vijeće je razmotrilo nalaze Europske komisije iz Godišnjeg izvješća o vladavini prava u EU iz srpnja 2024. za Finsku.
Pod točkom Ostalo, Portugal je predstavio informacije o Europskom sveučilišnom institutu, s ciljem njegova daljnjeg jačanja u podršci europskom projektu. Riječ je o jedinstvenoj europskoj međuvladinoj organizaciji i visokoškolskoj instituciji, čija je članica od ove godine i Hrvatska. Belgija i Luksemburg predstavili su zajednički
non-paper o europskim minimalnim zahtjevima za jačanje otpornosti diljem Unije, kojem se prethodno pridružila i Hrvatska. Nadolazeće dansko predsjedništvo predstavilo je prioritete svog predsjedanja Vijećem EU-a za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2025., s naglaskom na sigurnost i konkurentnost.
Pisane vijesti
