Premijer Plenković i kosovski premijer Kurti razgovarali su u petak, 13. prosinca danas u Banskim dvorima o bilateralnim odnosima, koji su ocijenjeni tradicionalno dobrim, prijateljskim i partnerskim, doprinosu Hrvatske vojske miru i stabilnosti na Kosovu kroz sudjelovanje u misiji KFOR te o snažnoj potpori Hrvatske europskom putu Kosova. "Hrvatska će snažno podupirati Kosovo na tom putu, jer smatramo da je put europske integracije najbolji put za stabilnost, reformske procese i općenito razvoj zemlje", naglasio je. Kosovski premijer Kurti poručio je da je hrvatski put veliko nadahnuće za sve one narode koji nastoje izgraditi pravedno, demokratsko i funkcionalno društvo koje će omogućiti dobrobit za sve svoje građane. Nakon sastanka u Vladi, premijeri Plenković i Kurti sudjelovali su na Gospodarskom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore gdje je bilo riječi o daljnjem jačanju gospodarske suradnje i robne razmjene.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas predsjednika Vlade Kosova Albina Kurtija, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Nakon sastanka dvojice predsjednika vlada i izaslanstava potpisan je niz ugovora o međusobnoj suradnji.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i ministar financija, rada i transfera Hekuran Mirati popisali su Ugovor o socijalnoj sigurnosti između Republike Hrvatske i Republike Kosove i Sporazum o socijalnoj sigurnosti između Republike Hrvatske i Republike Kosovo, prvi okvirni, a drugi provedbeni. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar unutarnjih poslova Xhelal Sveçla potpisali su Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosovo o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kosovo o suradnju u zaštiti od prirodnih, tehničkih i tehnoloških katastrofa, Memorandum o razumijevanju između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Kosova te Memorandum o suglasnosti između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije, Policijske akademije "Prvi hrvatski redarstvenik" i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Kosova, Kosovske akademije za javnu sigurnost o jačanju suradnje u području edukacije i istraživanja.
U izjavi za medije, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković je izvijestio da su na današnjem sastanku razmotreni odnosi između Hrvatske i Kosova, koji su tradicionalno prijateljski i dobri, a u fokus su stavljene teme koje povezuju dvije države.
Prije svega, dodao je premijer Plenković, dobre gospodarske odnose, istaknuvši da je prošle godine gospodarska razmjena dosegnula gotovo 200 milijuna eura, a u prvih osam mjeseci ove godine gotovo 150 milijuna eura. Brojne hrvatske kompanije prisutne su na kosovskom tržištu, kazao je premijer, izdvojivši posebno Ericsson Nikolu Teslu i Končar.
Hrvatska vojska, dodao je, godinama obnavlja svoje sudjelovanje u okviru KFOR-a, a u ovom trenutku je na Kosovu oko 150 hrvatskih vojnika, čime pridonosi sigurnosti na odgovoran i ozbiljan način. U tom je kontekstu najavio da će ministar obrane Ivan Anušić idućeg tjedna posjetiti Kosovo.
Razgovarali su i o položaju hrvatske manjine na Kosovu, koje hrvatska država svojim programima podržava i projektno i financijski. "Očekujemo da ne dođe do procesa asimilacije Hrvatsa na Kosovu, upravo suprotno, želimo da ostanu i opstanu na Kosovu i zadrže svoj identitet", poručio je zahvalivši premijeru Kurtiju na angažmanu kosovske vlade koja također unaprjeđuje njihov položaj. Jednako tako, istaknuo je, hrvatska se država zalaže za prava Albanaca koji žive u Hrvatskoj, a tu je suradnju ocijenio sjajnom i u smislu projekata koji se provode i unaprjeđenja njihovoga položaja.
Razgovarali su i europskom putu Kosova, a premijer Plenković je poručio da Hrvatska snažno podržava članstvo Kosova u Vijeću Europe, kao i nastavak dijaloga sa Srbijom. Hrvatska podržava nastavak razgovora o najvažnijoj temi, a to je pitanje sjevera Kosova, o kojima premijer Kurti razgovara i sa sugovornicima u Beogradu i s europskim partnerima. "Mi želimo mir i stabilnost", istaknuo je premijer Plenković osvrnuvši se na tri velika incidenta u zadnjih godinu i pol dana. "Želimo da Kosovo napreduje na svom putu prema Europskoj uniji", kazao je i istaknuo niz dobrih iskoraka, od vizne liberalizacije do članstva u CEFTA-i. Dodao je da Hrvatska želi da Kosovo, nakon što je podnijelo zahtjev za članstvo, lovi korak s drugim zemljama našeg susjedstva koje su poodmakle u pregovaračkom i pristupnom procesu. "Hrvatska će snažno podupirati Kosovo na tom putu, jer smatramo da je put europske integracije najbolji put za stabilnost, reformske procese i općenito razvoj zemlje", naglasio je.
Izrazivši zadovoljstvo današnjim dijalogom, premijer je dodao da će se nastaviti susretom s gospodarstvenicima na Gospodarskom forumu koji se održava u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kosovski premijer Albin Kurti ocijenio je odnose između dviju zemalja odličnima. Govoreći o daljnjem jačanju suradnje, istaknuo je da će se ona produbiti i kroz provedbu danas potpisanih sporazuma. "Kosovo i Hrvatska su imaju iskreno prijateljstvo i snažno partnerstvo", poručio je. Hrvatski put, dodao je, veliko je nadahnuće za sve one narode koji nastoje izgraditi jedno pravedno, demokratsko, funkcionalno društvo koje će omogućiti dobrobit za sve svoje građane. Zahvalio je Hrvatskoj na aktivnom doprinosu sigurnosti Kosova, putem sudjelovanja Hrvatske vojske u mirovnoj misiji. Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se na eksploziju u kojoj je prošlog mjeseca oštećen kanal koji dovodi vodu u dvije termoelektrane koje generiraju gotovo svu električnu energiju na Kosovu. "Na tu situaciju gledamo sa zabrinutošću", istaknuo je.
Dobro je da su kosovske vlasti u istragu tog terorističkog čina uključile međunarodne partnere, poput KFOR-a i europske misije na Kosovu, dodao je. Vjeruje da će istraga dovesti do pouzdanijih i sadržajnijih informacija nakon kojih će svima, a osobito partnerima u međunarodnoj zajednici, biti jasno o čemu se radi. Taj incident nije izoliran, kazao je premijer Plenković, već slijedi druga dva incidenta u proteklih godinu i pol dana. "Mi želimo stabilno Kosovo, želimo da proces dijaloga između Kosova i Srbije rezultira normalizacijom odnosa i u konačnici u budućnosti međusobnim priznanjem", poručio je.
Hrvatska je priznala Kosovo prije 16 godina, kao i velika većina država članica Europske unije, osim njih pet. Naglasio je da je Kosovo kao međunarodno priznata država realnost te da ne vidi scenarij u kojem bi se ta realnost promijenila. "Ono što je važno za stabilnost cijelog jugoistoka Europe jest da se odnosi između država koje su nastajale raspadom bivše SFRJ urede na jedan strukturiran, učinkovit način s međusobnim poštovanjem, bez sukoba i fokusiranjem na suradnji i proces europske integracije", kazao je premijer Plenković.
Kosovski premijer Kurti se osvrnuo na prosvjede u Srbiji, upitan kako oni mogu utjecati na međusobne pregovore. "Nema vladavine prava, zato imaju ovakve žestoke studentske prosvjede", poručio je. Naglasivši da Kosovo želi dobrosusjedske odnose, podsjetio je na sporazum iz Bruxellesa koji je modeliran prema dvije Njemačke iz 1972. godine koje su se de facto međusobno priznale. Dodao je kako postoji i sporazum o njegovoj implementaciji, međutim Beograd krši taj sporazum i ne dozvoljava njegovu implementaciju. "Inzistiramo da Bruxelles pritisne Beograd kako bi oni poštovali sporazum i da ga što prije implementiramo i na taj način postignemo normalizaciju odnosa kao dvije normalne države", istaknuo je Kurti.
Predsjednici vlada Hrvatske i Kosova, Andrej Plenković i Albin Kurti, potom su sudjelovali na Gospodarskom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Cilj ovoga foruma, poručio je u toj prigodi premijer Plenković, je unaprjeđenje gospodarske suradnje i robne razmjene između Hrvatske i Kosova. Prošlogodišnja robna razmjena, naveo je Plenković, bila je 200 milijuna eura, a podaci o prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da bi ona trebala biti nadmašena na godišnjoj razini. Kazavši kako smatra da bi gospodarski trenutak u kojem se Hrvatska nalazi mogao biti koristan i inspirativan za reforme na Kosovu, naveo je nekoliko osnovnih gospodarskih i političkih postignuća. Hrvatska je riješila sve svoje strateške ciljeve, naglasio je, a jedini koji je ostao je članstvo u OECD-u, za koje se vode pregovori o pristupanju i koje se očekuje u 2026. U proteklih nekoliko godina, dodao je, nastojali smo uloviti korak s onim članicama Europske unije, a taj proces zahtjeva puno odlučnosti, reformi i dobre pripreme. Uspjeli smo ući i u Shcengen i u europodručje i u Europski stabilizacijski mehanizam, a istodobno smo snažili hrvatsko gospodarstvo, kazao je premijer Plenković podsjetivši da je apsolutni BDP u 2016. iznosio 47 milijardi eura, a ovu godinu bit će oko 86,5 milijardi eura, dok će dogodine biti 92,5 milijardi eura. "To znači da ćemo u devet godina praktički za 100 posto povećati hrvatski BDP i to govori o pulsirajućoj ekonomiji", poručio je. Dodao je kako je Hrvatska ove jeseni prvi puta došla u poziciju da je prema sve tri svjetske agencije na razini A investicijskog kreditnog rejtinga. Uz to, naglasio je, proračunski deficit je unutar tri posto, stopa inflacije ispod tri posto, a rapidno se smanjuje udio javnog duga u BDP-u, čime ispunjava sve maastriške kriterije. Rast hrvatskog gospodarstva, nastavio je premijer, u prvom kvartalu ove godine bio je 4 posto, u drugom 3,5 posto, u trećem 3,9 posto, a na godišnjoj razini projiciran je na 3,6 posto. To je četiri puta brži rast od prosjeka Europske unije i eurozone. Pritom, bilježimo najveću zaposlenost i najmanju nezaposlenost u povijesti Hrvatske, naglasio je premijer Plenković i dodao da je zaposlenih milijun i 700 tisuća, a nezaposlenih između 4 i 5 posto, što je prirodna stopa nezaposlenosti. "To je okvir koji pomaže našim gospodarstvenicima da budu izvozno orijentirani", rekao je istaknuvši da su hrvatski izvoznici kičma hrvatskog gospodarstva. Pozdravio je njihov doprinos i angažman unaprjeđenju suradnje s Kosovom. "Mi smo tu itekako otvoreni i želimo da te poslovne suradnje budu mostovi povezivanja dvaju prijateljskih naroda koji su u najtežim trenucima jedan drugome iskazivali i podršku i solidarnost"; poručio je premijer Plenković. Kvalitetni odnosi između vlada i institucija, prijateljsko ozračje između dva naroda te pogodan ekonomski trenutak imaju važnu ulogu u funkciji su rasta naših ekonomija, dodao je.
Izvor:
https://vlada.gov.hr/vijesti/plenkovic-i-kurti-hrvatsku-i-kosovo-povezuju-prijateljski-i-partnerski-odnosi/43524
Pisane vijesti
