U Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu, MNAC Bucharest, je u četvrtak 12. prosinca, otvorena izložba "Paralelne linije / Visoki modernizam u Hrvatskoj" 1949. - 1998.
Riječ je o premijernom predstavljanju hrvatske likovne umjetnosti u Rumunjskoj te o jednom od najvećih projekata predstavljanja hrvatske kulture od uspostave diplomatskih odnosa, u impozantnom galerijskom prostoru od 1500 četvornih metara na prvom katu palače rumunjskog parlamenta. Kustos izložbe je Branko Franceschi, ravnatelja NMMU.
Izložba predstavlja 188 umjetničkih djela koja odražavaju raznolikost likovnog stvaralaštva u Hrvatskoj od 1948. godine i Rezolucije Informbiroa koja je označila odvajanje Jugoslavije od sfere utjecaja SSSR-a i estetike socrealizma, do 1998. kada su reintegrirana posljednja hrvatska područja okupirana tijekom Domovinskog rata.
Pojam linije izveden je iz tekstova povjesničara i teoretičara umjetnosti Ješe Denegrija, koji je sintagmom umjetnost druge linije obuhvatio široki raspon umjetničke produkcije i prakse koja se suprotstavljala socijalističkom modernizmu, odnosno institucionalno podržavanoj umjetnost pretežno usmjerenoj prema apstrakciji ili ekspresivnoj figuraciji. Te su dvije dominantne pozicije koegzistirale i natjecale se kroz dijalog, sučeljavanja, javne prijepore i rasprave, a istovremeno utjecale i nadopunjavale jedna drugu u stvaranju permisivne, vibrantne i plodne kulturne scene.
Veleposlanica Marija Kapitanović na otvaranju izložbe sudjelovala je u svojstvu posebne izaslanice predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića i ministrice kulture i medija dr.sc. Nine Obuljen Koržinek.
Izložba je realizirana u suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu i Nacionalnog muzeja suvremene umjetnosti u Bukureštu uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Veleposlanstva RH u Rumunjskoj, Ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i sponzora izložbe Orbico d.o.o., a održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora.
Izložba se može posjetiti u Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu (MNAC) do 13. travnja 2025.
Umjetnici: Kosta Angeli Radovani, Vojin Bakić, Petar Barišić, Peruško Bogdanić, Jagoda Buić, Boris Bućan, Ivo Deković, Vlasta Delimar, Boris Demur, Josip Diminić, Braco Dimitrijević, Juraj Dobrović, Slavomir Drinković, Ivo Dulčić, Dušan Džamonja, Joško Eterović, Jadranka Fatur, Eugen Feller, Zvjezdana Fio, Ivo Friščić, Goran Fruk, Mladen Galić, Ivo Gattin, Vladimir Gašparić (Gapa), Oton Gliha, Tomislav Gotovac, Stjepan Gračan, Grupa Šestorice autora, Krsto Hegedušić, Željko Hegedušić, Hrvoje Šercar, Ljubo Ivančić, Sanja Iveković, Vlado Jakelić, Đorđe Jandrić, Stanko Jančić, Božidar Jelinić, Anto Jerković, Željko Jerman, Marijan Jevšovar, Dean Jokanović Toumin, Vasilije Jordan, Ivo Kalina, Ksenija Kantoci, Zlatko Kauzlarić-Atač, Nives Kavurić-Kurtović, Albert Kinert, Željko Kipke, Josip Klarica, Julije Knifer, Eugen Kokot, Slavko Kopač, Zlatko Kopljar, Kuzma Kovačić, Ivan Kožarić, Vladimir Kristl, Vatroslav Kuliš, Ferdinand Kulmer, Rudolf Labaš, Milena Lah, Željko Lapuh, Branko Lepen, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Valerije Michieli, Antun Motika, Marijana Muljević, Edo Murtić, Sofija Naletilić Penavuša, Jelena Perić, Ordan Petlevski, Ratko Petrić, Ivan Picelj, Srećko Planinić, Vesna Popržan, Oton Postružnik, Zlatko Prica, Vanja Radauš, Dubravka Rakoci, Božidar Rašica, Ante Rašić, Vjenceslav Richter, Arsen Roje, Igor Rončević, Branko Ružić, Edita Schubert, Đuro Seder, Damir Sokić, Aleksandar Srnec, Miljenko Stančić, Sven Stilinović, Mladen Stilinović, Goran Trbuljak, Matko Trebotić, Jasenka Tućan, Josip Vaništa, Zlatan Vrkljan, Goranka Vrus Murtić, Miro Vuco, Šime Vulas, Fedor Vučemilović, Đurđica Zanoški-Gudlin, Mirko Zrinščak, Ivo Šebalj, Ljerka Šibenik, Šime Perić, Miroslav Šutej, Vlasta Žanić.
Pisane vijesti
