Posljednji ovogodišnji sastanak Vijeća Europske unije (Pravosuđe i unutarnji poslovi) održan je u Bruxellesu, 12. i 13. prosinca 2024. Na sastanku je, ispred Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, sudjelovala državna tajnica Fadila Bahović.
U sklopu zakonodavnih vijećanja usvojen je opći pristup u vezi Direktive o minimalnim pravilima za sprečavanje krijumčarenja migranata i Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece.
Republika Hrvatska podržala je usvajanje općeg pristupa glede obje predmetne Direktive čiji su ciljevi smanjiti razlike u praksi država članica po pitanju kažnjavanja krijumčara migranata i što je moguće više približiti sankcijske modele na EU razini, odnosno osigurati da se svi oblici seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, uključujući one koje omogućuje ili olakšava tehnološki razvoj, kriminaliziraju.
Djelomični opći pristup usvojen je za Direktivu o usklađivanju određenih aspekata prava o nesolventnosti, kojoj je cilj doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i ukloniti prepreke za ostvarivanje temeljnih sloboda poput slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana, koje proizlaze iz razlika u nacionalnim pravima i postupcima u području nesolventnosti.
Republika Hrvatska podržala je konačni kompromisni tekst direktive.
Od nezakonodavnih aktivnosti, prezentirano je trenutačno stanje u vezi Zakonodavnog i operativnog planiranja u području slobode, sigurnosti i pravde.
Republika Hrvatska podržava sve istaknute elemente u nacrtu strateških smjernica i smatramo da dokument adresira sve aktualne izazove u navedenim područjima.
Poboljšanje konkurentnosti, širenje upotrebe digitalnih alata, borba protiv organiziranog kriminala i terorizma, kao i značajna uloga EU agencija u okviru pravosudne suradnje u kaznenim stvarima područja su koja su od iznimne važnosti ne samo za prosperitet Europske unije već i za zaštitu i unapređenje života njezinih građana.
Razmijenjena su mišljenja u vezi budućnosti kaznenog prava.
Republika Hrvatska podržava međuinstitucionalnu raspravu o model odredbama koje se tiču kaznenog materijalnog prava, uzimajući u obzir kako iste mogu znatno pridonijeti koherentnosti europskog kaznenog materijalnog prava, kao i ostvarenju načela predvidivosti pravne norme.
Pri tome smatra kako model odredbe koje se tiču kaznenog materijalnog prava ne bi trebale imati obvezujuću pravnu prirodu. U sklopu radnog ručka, mišljenja su razmijenjena i o razvoju sustava umjetne inteligencije u području pravosuđa.
Republika Hrvatska smatra da su najrelevantnije svrhe korištenja umjetne inteligencije u pravosudnom kontekstu one koje unapređuju učinkovitost pravosudnih sustava, omogućuju harmonizaciju pravosudnih odluka i olakšavaju prekograničnu suradnju među državama članicama EU-a te da je iniciranje zajedničkih rasprava i suradnje među državama članicama EU-a o korištenju umjetne inteligencije u pravosuđu od ključne važnosti.
Predstavljeno je izvješće o napretku u vezi borbe protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala.
Republika Hrvatska snažno podržava sve napore EU-a u jačanju kapaciteta pravosuđa i tijela kaznenog progona u borbi protiv organiziranog kriminala, posebice s obzirom na nove izazove koji proizlaze iz tehnološkog razvoja.
Predstavljeno je i trenutačno stanje borbe protiv nekažnjavanja u vezi agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine.
Republika Hrvatska podržava jačanje suradnje između Međunarodnog kaznenog suda i Eurojust-a kroz moguće sklapanje sporazuma između tih dviju institucija koji bi unaprijedio dostavu dokaza Međunarodnom kaznenom sudu, što je i istaknuto u strategiji Eurojust-a o suradnji s međunarodnim partnerima za slijedeće trogodišnje razdoblje.
Predstavljeni su i rezultati završnog izvješća o uzajamnim evaluacijama (10. krug) u odnosu na jačanje Europskog istražnog naloga, koje je Republika Hrvatska podržala.
Pisane vijesti
