Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca diljem svijeta u spomen na dan kada je 1948. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima.
Suočeni s oružanim sukobima diljem svijeta, koji uključuju i europski kontinent, svjedočimo svakodnevnomu kršenju temeljnih ljudskih prava i osobnih sloboda. Stoga je važno, možda i pomnije nego prije, prisjetiti se glavnih premisa Opće deklaracije o ljudskim pravima, temeljnoga ljudskopravnog instrumenta, čiji su postulati bili ugrađivani u gotovo sve međunarodne dokumente kojima se štite i promiču ljudska prava. Nažalost, još se i danas moramo aktivno boriti za ravnopravnost i suzbijanje diskriminacije u svakome obliku jer su kršenju ljudskih prava izložene upravo najranjivije skupine: žene, djeca, nemoćni te pripadnici nacionalnih i drugih manjina. Važno je upozoriti i na kršenje političkih prava u trećim zemljama s autoritarnim režimima.
Hrvatska, država koja je svoju slobodu i demokraciju morala obraniti u nametnutom joj ratu, svjesna je važnosti zaštite ljudskoga dostojanstva, pravde i jednakosti te posvećena promicanju ljudskih prava i pružanju humanitarne pomoći. Zaštita i promicanje ljudskih prava u središtu je njezinih politika, a posebice prava žena, potraga za nestalim osobama, zaštita manjina i podrška osobama s invaliditetom. Rasizam, rasna diskriminacija, ksenofobija, vjerska netolerancija te svi drugi oblici netolerancije i diskriminacije pojave su protiv kojih se treba boriti s nultom stopom tolerancije. Naš je cilj dokidanje diskriminacije prema spolu, odnosno stvaranje društva potpuno ravnopravnih žena i muškaraca. Osim toga, za Hrvatsku je održivi razvoj, utemeljen na međunarodnim standardima ljudskih prava, neophodan čimbenik u razvoju države i suvremenoga svijeta.
Hrvatska diplomacija ostvarila je nekoliko zapaženih rezultata u 2024. godini na području ljudskih prava. Hrvatska je u listopadu 2024. godine uz Švicarsku preuzela supredsjedanje Globalnom alijansom za nestale. Ovo supredsjedanje od iznimne je važnosti za Hrvatsku jer ne samo da pridonosi njezinoj vidljivosti na globalnoj razini nego odaje i priznanje dosadašnjim naporima Hrvatske u rješavanju pitanja nestalih osoba u nacionalnome kontekstu, a na čemu će Hrvatska nastaviti neumorno raditi. Nadalje treba istaknuti Zajedničku izjavu Hrvatske, Albanije, Azerbajdžana, Čilea, Mozambika i Paname o utjecaju protupješačkih mina i eksplozivnih ostataka rata na ljudska prava predstavljenu na 57. zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a, a koju je kosponzoriralo čak 66 država u jednoj od najvećih podrški za inicijativu pod vodstvom Hrvatske. Konačno, Hrvatska posebnu pozornost pridaje zaštiti osoba s invaliditetom te će stoga predvoditi nastojanje međuregionalne skupine zemalja za proglašenje Međunarodnoga dana gluhoslijepoće u okviru Ujedinjenih naroda.
Priopćenja
