Vijeće je započelo s pripremom sastanka Europskog vijeća 19. i 20. prosinca razmjenom mišljenja o nacrtu dnevnog reda s komentarima. Za dnevni red sastanka čelnika u prosincu predložene su sljedeće teme: Ukrajina; Bliski istok; EU u svijetu; otpornost, pripravnost, prevencija i odgovor na krize te migracije. Pod točkom Ostalo predloženo je odobravanje zaključaka o proširenju koje bi Vijeće trebalo usvojiti 17. prosinca, a moguće su i druge vanjskopolitičke teme.
Državna tajnica Metelko-Zgombić predložene je teme ocijenila prikladnima posebno u kontekstu nove geopolitičke situacije. Istaknula je važnost nastavka snažne potpore EU-a Ukrajini, posebno financijske i vojne, kao i rasprave čelnika o situaciji na Bliskom istoku. Glede uloge EU-a u svijetu ocijenila je temu pravodobnom te se u kontekstu odnosa sa SAD-om i novom američkom administracijom založila za proaktivan pristup EU-a temama koje su važne za EU. Za Hrvatsku je posebno važno zadržavanje fokusa EU-a na zapadnom Balkanu, njegovoj sigurnosti te pristupnom putu zemalja regije temeljenom na pojedinačnim zaslugama i ispunjavanju kriterija. U kontekstu jačanja otpornosti EU-a Hrvatska je pozdravila, kao pravodobnu, nedavnu objavu izvješća o jačanju civilne i vojne pripravnosti i spremnosti EU-a koje je izradio posebni savjetnik predsjednice Europske komisije i bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, a o kojem će se u narednom razdoblju dalje raspravljati na različitim formacijama Vijeća. Temeljem istog, EK će pripremiti prijedloge i inicijative u cilju bolje pripremljenosti EU-a za buduće šokove i različite krize, uključujući i buduću Strategiju pripravnosti EU-a. Kad je riječ o migracijama, državna tajnica pozdravila je razmatranje napretka u odnosu na zaključke čelnika iz listopada, posebno u odnosu na nezakonite migracije i provedbu akcijskih planova EU-a, uključujući i za zapadni Balkan. Što se tiče točke proširenja, Hrvatska pozdravlja paket proširenja koji je EK objavila u listopadu te ohrabruje zemlje koje su njime obuhvaćene na daljnje reforme na njihovu europskom putu.
Vijeće je održalo deseti krug rasprave o pojedinačnim zemljama u okviru Godišnjeg dijaloga o vladavini prava u EU-u. Europska komisija predstavila je nalaze iz Godišnjeg izvješća iz 2023. za Maltu, Nizozemsku, Austriju i Poljsku, a u razmjeni mišljenja koja je uslijedila države članice imale su priliku usporediti svoja iskustva i primjere najboljih praksi u područjima obuhvaćenim Komisijinim Godišnjim izvješćem.
U vezi postupka pokrenutog protiv Mađarske 2018. prema članku 7. stavku 1. Ugovora o EU-u, EK je predstavila trenutačno stanje dok je Mađarska predstavila aktivnosti u područjima obuhvaćenima postupkom.
Države članice su imale priliku neformalno se osvrnuti na ulogu kohezijske politike u jačanju konkurentnosti EU-a. Državna tajnica Metelko-Zgombić istaknula je snažnu poveznicu između konkurentnosti i kohezije koja je, kao glavna investicijska politika EU-a utemeljena na osnivačkim ugovorima, kroz desetljeća pridonosila ostvarivanju konvergencije kroz smanjivanje razlika između država i regija EU-a čime se jačala i ukupna ekonomska snaga EU. U tom smislu ukazala je na potrebu ostvarivanja komplementarnosti i sinergije između budućih ulaganja u jačanje europske konkurentnosti i ulaganja u koheziju, pri čemu se Hrvatska zalaže za snažnu kohezijsku politiku koja, temeljem načela supsidijarnosti, partnerstva i podijeljenog upravljanja, treba nastaviti ostvarivati svoje ciljeve zadane osnivačkim ugovorima EU-a, a ujedno treba imati u vidu i značajan doprinos koji takva politika može pružiti demografskoj revitalizaciji.
Priopćenja
