Omjer bruto državnog duga i BDP-a u eurozoni porastao je na kraju drugog tromjesečja 2024.g. na 88,1% BDP-a, u usporedbi s 87,8% na kraju prvog tromjesečja. To pokazuju podaci Eurostata. Za cijelu EU taj omjer je porastao s 81,3% na 81,5%.
Na kraju drugog tromjesečja udio duga u BDP-u bio je najniži u Bugarskoj (22,1% BDP-a). Slijede Estonija (s 23,8%) i Luksemburg (s 26,8%). Udio duga najveći je u Grčkoj (163,6% BDP-a), Italiji (137%), Francuskoj (112,2%), Belgiji (108%), Španjolskoj (105,3%) i Portugalu (100,6%).
Bugarska je među 14 država članica koje su prijavile smanjenje državnog duga u BDP-u u drugom tromjesečju 2024. u usporedbi s prvim tromjesečjem 2024. Međutim, istovremeno je jedna od 11 članica EU-a koje su zabilježile povećanje razina duga u odnosu na drugi kvartal 2023.
Eurostat je objavio i konačne podatke o proračunskom deficitu i državnom dugu u EU i eurozoni u 2023. godini. Lani se deficit u EU povećao na 3,5% BDP-a s 3,2% BDP-a godinu ranije, a u eurozoni na 3,6% s 3,5% BDP-a 2022. godine. U isto vrijeme, proračunski deficit Bugarske smanjio se prošle godine na 2,0% BDP-a u usporedbi s 2,9% u 2022.
Deset država članica EU prijavilo je proračunski deficit iznad europske granice od 3% BDP-a. U 2023. javni dug u EU smanjio se na 80,8% BDP-a u usporedbi s 82,5% godinu ranije, a u eurozoni se smanjio na 87,4% u usporedbi s 89,5% BDP-a u 2022. godini. Prema ovom pokazatelju, Bugarska je ponovno jedna od zemalja s najnižim javnim dugom, iako je on blago porastao na 22,9% BDP-a u 2023., u usporedbi s 22,5% u 2022. Niže razine duga prošle godine zabilježene su u Estoniji (20,2% BDP-a), a nešto više u Luksemburgu (25,5%), Švedskoj (31,5%), Danskoj (33,6%) i Litvi (37,3%).U 2023. godini 13 članica EU prijavljuje javni dug koji premašuje europsku granicu od 60% BDP-a, s najvišim razinama duga u Grčkoj (čak 163,9% BDP-a), Italiji (134,8%), Francuskoj (109,9%), Španjolskoj (105,1%) i Belgiji (103,1%).
Pisane vijesti
