Ujedinjeni narodi obilježavaju danas 24. listopada 79. godišnjicu svog nastajanja. Na temeljima geopolitičke stvarnosti neposredno nakon Drugog svjetskog rata, Ujedinjeni narodi stvoreni su kako bi promicali mir, sigurnost i suradnju među zemljama, s ciljem sprječavanja budućih sukoba. Ovaj dan pruža priliku osvrnuti se na ključnu ulogu UN-a u okupljanju država kako bi se zajedno suočile sa suvremenim globalnim izazovima, od siromaštva i ljudskih prava do klimatskih promjena.
Dan UN-a nas podsjeća kako je međunarodna suradnja ključna platforma za osiguravanje mirnijeg i pravednijeg svijeta za sve. I u svijetu koji i dalje poznaje velike patnje i stradavanja, nepravde i podijele, multilateralni pristup s UN-om u središtu svih napora ne poznaje dugoročnu i održivu alternativu. Odgovornost u tom smislu najčešće počiva na državama članicama i njihovoj političkoj volji i umijeću za rješavanje izazova i premošćivanje nesuglasica. To ujedno uključuje i spremnost na reformiranje Organizacije u slučajevima kada postoje sistemski razlozi i okolnosti koje ne doprinose rješavanju izazova. Hrvatska se snažno zalaže da Ujedinjeni narodi odražavaju sliku svijeta današnjice i da su organizacijski, materijalno i stručno sposobni doprinijeti multilateralnoj suradnji država članica.
Od svog osnutka, UN je proširio svoje djelovanje kako bi se nosio s nizom pitanja, uključujući razvoj, humanitarnu pomoć i održivost okoliša. Kroz svoje mirovne misije, UN radi na stabilizaciji područja zahvaćenih sukobima i zaštiti civila, dok njegove agencije koordiniraju napore po pitanjima poput zdravstva, obrazovanja i sigurnosti hrane. Unatoč mnogim uspjesima, izazovi i dalje postoje, uključujući tekuće sukobe, nejednakosti i klimatske krize. Obilježavanje Dana UN-a omogućuje nam da prepoznamo napredak koji je postignut, ali i posao koji još predstoji, potičući na daljnju globalnu suradnju.
Ujedinjeni narodi nisu samo suradnja vlada država, već i uključivanje šire javnosti, drugih dionika društva u stvaranje globalnih politika. To znači promicanje suradnje i uključivanje rješenja koja nude civilno društvo, akademska zajednica kao i privatni sektor i mediji. Ovakav multidisciplinarni pristup neophodan je u sučeljavanju s izrazito kompleksnim izazovima današnjice.
Kroz inicijative poput Ciljeva održivog razvoja (SDGs), UN nastoji iskorijeniti siromaštvo, boriti se protiv nejednakosti i osigurati održivost okoliša do 2030. godine, promicati dostojanstvo ljudi diljem svijeta, njihove sigurnosti i ljudskih prava. Iako put do postizanja tih ciljeva nije bez poteškoća, napori UN-a naglašavaju važnost zajedničkog djelovanja država za opće dobro.
Ove jeseni, neposredno uoči početka 79. zasjedanja Opće skupštine, održan je UN-ov
Samit o budućnosti koji je okupio svjetske lidere kako bi se usuglasili oko daljnjeg pristupa globalnim izazovima i pronašli zajednička rješenja. Usvojen je
Pakt za budućnost, koji također uključuje i
Globalni digitalni sporazum za smanjenje digitalnog jaza i osiguranje sigurnih digitalnih prostora za sve. Također je usvojena
Deklaracija o budućim generacijama koja naglašava važnost uključivanja mladih u donošenje odluka koje će oblikovati njihovu budućnost. Na samitu se raspravljalo i o klimatskim promjenama, s fokusom na nadolazeću konferenciju UN
COP 29 u Bakuu, koja će se baviti daljnjim klimatskim akcijama i financijskom podrškom za zemlje u razvoju. Ove inicijative ne samo da postavljaju temelje za održivu budućnost, već također promiču globalnu suradnju i solidarnost. Kroz zajedničke napore, svijet može učiniti značajan napredak prema klimatskoj pravdi i održivom razvoju.
Ovogodišnja proslava Dana UN-a dodatno jača ideju da nijedna zemlja ne može sama riješiti globalne izazove. Republika Hrvatska, koja je postala članica UN-a 1992. godine, aktivno promiče temeljne vrijednosti UN-a ucrtane u njezinoj Povelji te sudjeluje i daje svoj obol u svim dimenzijama rada Organizacije.
S ciljem daljnjeg doprinosa Republike Hrvatske u multilateralnom okružju tijekom sljedećeg desetljeća cilj je osigurati sudjelovanje u ključnim organima i tijelima UN-a te su stoga istaknute sljedeće kandidature za članstvo u: Odboru za doprinose (2025.-2027.), Vijeću Svjetske turističke organizacije (2025.-2029.), Komisiju za izgradnju mira (2026.-2027.), Vijeću sigurnosti (2030.-2031.), Vijeću za ljudska prava (2032.-2034.) te u Gospodarskom i socijalnom vijeću (2033.-2035.).
Priopćenja
