Posljedice poplava koje su prošli tjedan pogodile dijelove Bosne i Hercegovine, gdje su najviše stradali Konjic, Jablanica, Fojnica, Kiseljak, poprimaju sve veće razmjere.
Razrušena infrastruktura, uništena poljoprivredna dobra i stambeni objekti samo su neki od elemenata koji ukazuju na dugoročnu borbu s posljedicama ove katastrofe. Brza obnova putne infrastrukture, uništenih dionica ceste M17 u području između Jablanice i Mostara, kao i željezničke pruge, je prioritet. Najveća oštećenja pruge i pružnih postrojenja zabilježena su na dionici Ostrožac-Grabovica u dužini od 17 kilometara, zbog kojih je obustavljen kompletan putnički i teretni promet na pruzi Sarajevo-Čapljina-Sarajevo. Najkritičnije točke uništenja željezničke pruge su na lokaciji Donja Jablanica, odnosno Komadinovo vrelo gdje je pruga u dužini od 200 metara ostala visjeti u zraku.
Javno poduzeće Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine bilježe gubitak od oko 270 tisuća KM dnevno, što se snažno reflektira i na kompletno gospodarstvo Federacije Bosne i Hercegovine budući da se svi materijali i robe iz Ploča transportiraju željeznicom prema velikim tvrtkama na području BiH.
U Bosni i Hercegovini postoji 1.017 kilometara željezničke pruge (93 km dvokolosječne), od čega je 771 km elektrificiranih pruga, podatak je iz studije iz 2011. “Procjena ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća”. U istraživanju se navodi da je do početka devedesetih godina Bosna i Hercegovina bila zemlja sa znatnim željezničkim prometom, koji je dijelom išao kroz luku Ploče prema sjeveru zemlje, a drugim dijelom sa zapada kroz Banja Luku i Doboj do Sarajeva, Tuzle i Beograda. Prugom je Brčko povezano preko Tuzle sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine i šire, a također i sa Republikom Hrvatskom. Postoje dva glavna željeznička koridora: jedan je koridor sjever-jug Šamac-Sarajevo-Čapljina/Ploče, a drugi zapad-istok Novi Grad-Doboj-Tuzla-Zvornik.
Iako je gustoća željezničkog prometa u Bosni i Hercegovini, navodi se, usporediva sa državama zapadne Europe, količina prijevoza robe i putnika po kilometru željeznice je daleko ispod europskog prosjeka. Za kompletnu željezničku infrastrukturu i suprastrukturu može se reći da je samo dijelom funkcionalna i da ne može zadovoljiti moderne zahtjeve multimodalnog i integriranog transporta. Porast u putničkom prometu u oba entiteta je gotovo isti i ukazuje da bi do 2030. mogao porasti za 120 posto ili na 116 milijuna putničkih kilometara. U isto vrijeme, teretni promet bi mogao u istom razdoblju porasti za 34 posto tj. na 928 milijuna t/km. Usprkos tragičnim posljedicama poplava, gospodarski analitičari navode kako je ovo možda pravi trenutak da se sustavno započne sa obnovom ovog infrastrukturnog resursa.
Pisane vijesti
