Dana 22. svibnja 1992., na preporuku Vijeća sigurnosti i jednoglasnom odlukom Opće skupštine, Republika Hrvatska zauzela je svoje mjesto među punopravnim članicama Organizacije Ujedinjenih naroda, što je predstavljalo vrhunac procesa međunarodnog priznanja i obnove hrvatske suverenosti i samostalnosti.
Prvo razdoblje članstva obilježeno je dinamičnim i zahtjevnim diplomatskim aktivnostima koje su nadopunjavale uspjehe Domovinskog rata i obrane hrvatske slobode i demokracije. Hrvatska se ulaskom u članstva različitih UN-ovih organa i tijela i doprinosom mirovnim operacijama UN-a u kratkom vremenu transformirala iz primateljice pomoći u aktivni subjekt međunarodnih odnosa i izvoznicu mira i sigurnosti. Vrhunac tog razdoblja predstavljalo je nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u razdoblju 2008. - 2009. godine, a svoju predanost održavanju međunarodnog mira i sigurnosti Hrvatska je do sada potvrđivala i višestrukim mandatima u Komisiji za izgradnju mira.
Od početka milenija do danas, Hrvatska se kroz tri mandata u Gospodarskom i socijalnom vijeću posebice zalagala za uravnoteženi i održivi globalni rast i razvoj, prevenciju i suzbijanje posljedica klimatskih promjena, suočavanje s izazovima očuvanja globalne bioraznolikosti, jačanjem sposobnosti spram globalnih zdravstvenih izazova. Uz brojna članstva u ljudsko-pravnim konvencijskim tijelima, a posebice u okviru članstva u Vijeću za ljudska prava, Hrvatska se predano zalagala za najviše standarde ljudskih prava i sloboda. Brojni su hrvatski diplomati, suci, vojnici, policajci te stručnjaci različitih profila u više od tri desetljeća članstva utkali svoj doprinos radu Ujedinjenih naroda.
Imajući na umu aktualnu rusku agresiju na Ukrajinu, sukobe na Bliskom istoku te rast nestabilnosti u mnogim dijelovima svijeta, temeljna načela i vrijednosti na kojima počivaju Ujedinjeni narodi moraju ostati osnovna misao vodilja svih država članica. Međutim, danas možda i više nego li u prethodnih gotovo osamdeset godina postojanja, Organizacija je suočena s krizom multilateralizma. Hrvatska smatra kako UN i dalje ostaje jedina univerzalna i nezamjenjiva platforma gdje se države mogu i trebaju zajednički dogovarati oko ključnih globalnih pitanja i izazova, a koji su rješivi samo zajedničkim naporima.
U tom kontekstu, Hrvatska s optimizmom i nadom očekuje održavanje Samita na vrhu o budućnosti u rujnu ove godine, iz kojeg bi trebao proizaći Pakt za budućnost. U fokusu ovog strateškog dokumenta bit će održivi razvoj i njegovo financiranje; međunarodni mir i sigurnost; znanost, tehnologija, i inovacije; mladi i transformacija globalnoga upravljanja.
Hrvatska nastavlja snažno podupirati Povelju, bogatu međunarodnopravnu i stručnu stečevinu Ujedinjenih naroda te sve napore usmjerene kako bi se Organizacija održala i pripremila za izazove budućnosti. Ova predanost Hrvatske očituje se i u aktualnom članstvu i dopredsjedanju u Gospodarskom i socijalnom vijeću te u Komisiji za izgradnju mira, u razdoblju 2022. - 2024., odnosno 2023. - 2024. Paralelno, na stručnoj razini Hrvatska također sudjeluje u radu Odbora za kontribucije te Pododbora za prevenciju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja. Za naredno razdoblje, Hrvatska je istaknula kandidature za Odbor za ljudska prava (2025. - 2028.) teza ponovnim članstvima u Komisiji za izgradnju mira (2026. - 2027.), Vijeću sigurnosti (2030 - 2031.) i Vijeću za ljudska prava (2032. - 2034.).
Priopćenja
