Bosna i Hercegovina se ubraja u demografski najugroženije države okruženja te bi u idućih četrdeset godina mogla ostati bez više od polovice trenutačnog stanovništva. Najveći problem zemlje je iseljavanje, i to cijelih obitelji, što je vidljivo iz katastrofalnih i alarmantnih podataka domaćih i međunarodnih institucija koje navode da se u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine gotovo petina djece nikada ne upiše u prvi razred osnovne škole.
Posao u zemljama Europe, pretežno u Njemačkoj i Sloveniji, tijekom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je 13.490 radnika, što je na dnevnoj razini više od 35 osoba. Tako je u 2023. radno mjesto u Sloveniji putem spomenute agencije, koja za Bosnu i Hercegovinu posreduje u svim zapošljavanjima, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u Bosni i Hercegovini te znanje njemačkog jezika najmanje na B1 razini, odobreno 400 radnih dozvola. Za razliku od 2023., u 2022. broj izdanih dozvola bio je veći za 5.375, odnosno izdano je ukupno njih 18.865. Do sada su najviše traženi vozači raznih kategorija, zavarivači, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici.
Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage mnogo veći, osobito kada je riječ o Sloveniji i Austriji. Iz Agencije kažu kako je mnogo onih koji bez posrednika odlaze u te zemlje na rad te da je Agencija za rad i zapošljavanje u 2023. posredovala u zapošljavanju 400 medicinskih djelatnika u Njemačkoj. O ozbiljnosti situacije govori i podatak da je samo u razdoblju od sedam godina, od 2013. do 2020., u Njemačku otišlo raditi 5.858 medicinskih djelatnika i njegovatelja.
Od 2013. do 2023. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je 600.000 stanovnika, a po nekim procjenama relevantnih institucija Bosna i Hercegovina bi do 2060. mogla izgubiti između 50 i 70 posto stanovništva u slučaju nastavka dosadašnjih trendova. Iseljavanje je najviše doprinijelo smanjenju broja učenika, kojih je, prema dostupnim podacima, ove godine u škole upisano čak 4.000 manje nego prethodne godine. Mladi Bosnu i Hercegovinu uglavnom ne vide kao mjesto gdje će graditi svoju budućnost. Više od 50 posto njih želi napustiti zemlju zbog lošeg sustava obrazovanja, tržišta rada te korupcije. Kao rezultat migracija, prema istraživanjima Westminster fondacije za demokraciju, bosanskohercegovačko društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine.
Pisane vijesti
