Nakon uspostave demokracije prije više od tri desetljeća, Hrvatska je, uz pristupanje Europskoj uniji odredila članstvo u Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) kao jedan od svojih strateških prioriteta u ostvarivanju nacionalnih interesa i uspostavi sigurnosnih uvjeta za kontinuiran razvoj i snaženje hrvatske države i društva.
Nakon pobjede nad agresorom i obrane slobode i demokracije u Domovinskom ratu, Hrvatska je započela svoj put prema ovom političko-vojnom i obrambenom savezu kao ključnom čimbeniku mira i sigurnosti na euroatlantskom prostoru i kao zajednici slobodnih i demokratskih država koje dijele iste vrijednosti.
Nakon pozivnice za članstvo u travnju 2008. godine na sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu te kraćih pregovora o pristupanju, u Bruxellesu je 9. srpnja 2008. godine potpisan hrvatski Pristupni protokol, koji je potom ratificiran u parlamentima država članica Saveza. Nacionalni ratifikacijski instrumenti deponirani su u Državnom tajništvu SAD-a, depozitaru Sjevernoatlantskog ugovora. Hrvatska je postala članicom NATO-a polaganjem svojeg ratifikacijskog dokumenta 1. travnja 2009. godine. Kao članica sudjelovala je na sastanku na vrhu Saveza već 3. i 4. travnja 2009. godine u Strasbourgu i Kehlu. Hrvatska zastava podignuta je ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu 7. travnja 2009. godine.
Hrvatska je članstvom u Savezu u proteklih 15 godina osnažila svoj međunarodni položaj u sigurnosnom, političkom, gospodarskom i geopolitičkom smislu. Kao srednjoeuropska i podunavska te jadranska i sredozemna država, Hrvatska svojim geostrateškim položajem predstavlja važnu poveznicu ovih europskih regija. Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju politika Saveza i sustavu kolektivnog odlučivanja NATO-a, čije jednoglasne odluke odražavaju i hrvatska nacionalna stajališta, prioritete i interese. Znatnim doprinosom misijama i operacijama NATO-a, kao i sudjelovanjem u jačanju odvraćanja i obrane na istočnom krilu NATO-a, Hrvatska ulaže i u vlastitu sigurnost te pokazuje solidarnost, ispunjava svoje međunarodne obveze u stabilizaciji kriznih žarišta, prenosi prethodno stečena znanja - posebice ona stjecana u Domovinskom ratu te razvija sposobnosti vlastitih oružanih snaga tehnološki naprednim, inovativnim rješenjima i jača vlastitu obrambenu industriju.
U godini kada Hrvatska obilježava 15. obljetnicu članstva u Savezu, NATO obilježava 75 godina svog postojanja. Ovogodišnja dvostruka obljetnica predstavlja važan trenutak, kako za Hrvatsku, tako i za NATO u cjelini. Obljetnica hrvatskoga članstva potvrda je nastavka snažne hrvatske prisutnosti unutar euroatlantskih sigurnosnih struktura, dok je obilježavanje NATO-ove 75. godišnjice prilika za promišljanje o povijesti i postignućima Saveza, ali i trenutnim sigurnosnim izazovima te onim budućim. Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine ugrozio je europsku sigurnost i promijenio geopolitičke odnose i sigurnosno okruženje Saveza. NATO se stoga snažno usmjerio na sveobuhvatan pristup sigurnosti kroz svoje tri temeljne zadaće: obrane i odvraćanja, sprječavanja i upravljanja kriznim situacijama te kooperativne sigurnosti. Danas, možda više nego ikada dosad, NATO nastavlja jačati svoje jedinstvo i solidarnost, temeljene na snazi transatlantske veze i dijeljenih demokratskih vrijednosti, u svrhu očuvanja mira i sigurnosti.
Hrvatska će i kroz NATO nastaviti raditi na očuvanju i snaženju vlastite sigurnosti i stabilnosti europskog kontinenta u širem smislu te posebice jugoistočne Europe, promičući temeljne vrijednosti demokracije i slobode.
Povodom obilježavanja, Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 2. travnja 2024. novu prigodnu poštansku marku na kojoj je motiv stilizirana kombinacija logotipa NATO-a i hrvatskoga grba.
Jednako tako, u Zagrebu će 4. travnja od 18 do 21 sat, biti prigodno osvjetljene Zagrebačke fontane (Sveučilišna livada).
Priopćenja
