Iako je BiH u rastu realnog BDP-a po stanovniku prestigla usporedive zemlje iz regije, treba istaknuti kako veće stope rasta nisu rezultat proizvodnje koja stagnira posljednjih 15 godina, navode iz Svjetske banke. Bosna i Hercegovina je posljednjih dvadeset godina zabilježila razdoblje makroekonomske stabilnosti i rasta. Dobila je status kandidata za članstvo u EU, a između 1999. i 2010. prešla je iz statusa zemlje niskog dohotka u zemlju višeg srednjeg dohotka, što je odraz stabilne putanje rasta. U tom je razdoblju došlo do vidljivih promjena u strukturi zaposlenosti, uz smanjenje uobičajene zaposlenosti u poljoprivrednom sektoru, što ukazuje na razvoj ekonomskog okruženja u zemlji, navodi se u izvješću Svjetske banke. Ovakvo kretanje temeljilo se na razboritim fiskalnim politikama, koje su doprinijele održavanju relativno niskog omjera javnog duga što je rezultiralo napretkom u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, koji je 2021. iznosio rekordno niskih 2,5 posto BDP-a.
Makroekonomska stabilnost u Bosni i Hercegovini rezultat je nekoliko elemenata što uključuje nisku i stabilnu inflaciju, te fiskalnu konsolidaciju potpomognutu jedinstvenom stopom PDV-a koja je osigurala relativno nisku razinu javnog duga od tridesetak posto bruto domaćeg proizvoda. Ipak, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima vezanim za približavanje standardima EU. U rastu realnog BDP-a zemlja kontinuirano zaostaje za strukturno usporedivim zemljama, kao što su baltičke zemlje, te Slovačka i Moldavija. Životni standard, mjeren realnim rashodima po stanovniku, zadnjih 15 godina je na 40 posto prosjeka EU27. Dok su neke usporedive zemlje iz regije ostvarile napredak u smanjenju te razlike, napredak BiH je ograničen, navodi se u izvješću. Postojeći model rasta i energetski model ne pogoduju održivom rastu, te se očekuje da se trend realnog rasta za dva desetljeća prepolovi na 1,5 posto. Da bi se ta situacija preokrenula, BiH treba što prije provesti temeljite strukturne reforme uz ostvarivanje napretka u pravcu produktivnijeg gospodarstva predvođenog privatnim sektorom te smanjenje ovisnosti o ugljenu.
Pisane vijesti
