Prošlotjedni posjet hrvatskog izaslanstva papi Franji, diplomatski odnosi Vatikana i Hrvatske, budućnost Europe, pitanja migracija, mira i sigurnosti bile su neke od tema o kojima je u programu HKR-a 11. veljače govorio hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Na pitanje o razlozima i tijeku posjeta Svetoj Stolici, ministar Grlić Radman naglasio je da su odnosi dviju država odlični te da nema otvorenih pitanja. Dodao je da o povezanosti Svete Stolice i Republike Hrvatske puno govori činjenica da je za Dan hrvatske diplomacije izabran 7. lipnja, u spomen na taj dan 879. godine, kada je papa Ivan VIII. hrvatskom knezu Branimiru priznao vlast nad Hrvatskom.
Govoreći o samom posjetu, ministar je podsjetio da je premijer Andrej Plenković najprije imao osobni susret sa Svetim Ocem, a potom su Papi predstavljeni i svi članovi izaslanstva.
U susretima koji su slijedili, državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin i tajnik za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher pokazali su snažno zanimanje za naše predsjedanje Vijećem Europske unije, za naše stavove oko situacije na Bliskom istoku te odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Jedna od tema razgovora u Vatikanu bio je i položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Mi razgovaramo s crkvenim velikodostojanstvenicima iz BiH, s kardinalom Puljićem i biskupom Komaricom i svi su zainteresirani za našu podršku. Recimo, u Banjoj Luci je trapistički samostan Marija Zvijezda koji zaslužuje ne samo podršku Crkve, nego je i svojevrsna europska kulturna baština. Osnovao ga je u 19. stoljeću Austrijanac o. Franz Pfanner i taj je samostan sada zajednička baština svih nas.rdquo
Ministar Gordan Grlić Radman u studiju HKR-a
Na pitanje što malardquo Hrvatska može učiniti u šest mjeseci predsjedanja Vijećem EU, ministar je naglasio da Hrvata ima u svim dijelovima svijeta i da nismo mali. Istaknuo je da kao država poštujemo europske vrijednosti i ljudska prava, a hrvatski jezik prvi je put ravnopravan u velikoj europskoj zajednici. Dodao je da hrvatska Vlada ima odličnu suradnju s hrvatskim biskupima i HBK.
Nedavno smo primili i predstavnike COMECE-a, odnosno Komisije biskupskih konferencija zemalja Europske unije, a Hrvatska je nedavno bila i domaćin susreta predstavnika Svjetske muslimanske lige s predstavnicima HBK. Povod konferenciji bila je prva obljetnica Deklaracije o ljudskom bratstvu koju su u Abu Dhabiju potpisali papa Franjo i veliki imam Al Azhara Ahmed al-Tayyeb. I to pokazuje da je Hrvatska tolerantno i uključivo društvo i primjer za Europu i svijet.rdquo
Glede migranata, sugovornik je podsjetio da je Hrvatska država koja na najbolji mogući način štiti vanjske granice Europske unije. Podcrtao je i pitanje pronalaska još 1892 nestale osobe u Domovinskom ratu, neprocesuirane zločine i sudbinu logoraša srpskih koncentracijskih logora, naglasivši da dijelimo senzibilitet za njihove muke, a krivci moraju pred lice pravde.
Posebna je tema bila sudbina i primjer bl. Alojzija Stepinca. Stepinca gledamo kao simbol patnje i žrtve, nepravedno osuđenog i zatočenog.rdquo
Kanonizacija je dakako stvar Katoličke Crkve, u koji se politika ne može miješati. Ali, mi možemo današnjim generacijama govoriti o njegovoj časnoj i moralnoj ulozi u II. svjetskom ratu, kada je bespoštedno pomagao svima koji su bili ugroženi na bilo koji način.
Time puno mogu pomoći i knjige Robina Harrisa, Esther Gitman i Claudie Stahl. Njihov je doprinos posebno vrijedan jer su stranci.rdquo
Na pitanje koliko hrvatski političari mogu slobodno živjeti kršćanske vrednote i implementirati ih u smjernice Hrvatske i Europske unije i u zakone, primjerice u novi zakon o pobačaju, ministar Grlić Radman rekao je da su to samo neki od izazova koje nam stoje na putu u globaliziranom svijetu.
Kršćanstvo nije jednostavno ispovijedati kada ga se u nekim dijelovima svijeta progoni. Kršćansku braću je potrebno braniti i solidarizirati se s njihovim patnjama i mukama. U svakom slučaju, svatko tko ide u crkvu, morao bi biti bolji. A katolicizam znači univerzalnost. U pitanju širenja Radosne vijesti mi kao dužnosnici, izabrani za zastupanje nacionalnih interesa Hrvata i Republike Hrvatske, svakako se moramo voditi i tim načelima i širiti Radosnu vijest i u nacionalnom smislu. Dakle, moramo širiti ljubav i vijest o hrvatstvu i nama Hrvatima kao narodu koji nikad nije tuđe otimao, a koji se svojim dičio i svoje poštovaordquo, zaključio je Grlić Radman.
copy IKA
Intervju dostupan na: https://ika.hkm.hr/novosti/ministar-grlic-radman-o-posjetu-svetoj-stolici/