Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u intervjuu za Glas Slavonije o odnosima sa Slovenijom, situacijom oko pristupnih pregovora Srbije s EU, šešelju, stanju u BiHhellip
Aktualni ministar vanjskih poslova RH, Miro Kovač, u punom je pogonu otkako je preuzeo tu odgovornu funkciju u Vladi Republike Hrvatske. Puno je poslova već odrađeno, no pred ministrom je ovog proljeća i do kraja godine još mnogo obveza, ali i problema, razgovora i diplomatske aktivnosti, kako na EU planu, tako i u odnosima sa susjedima.
O aktualnostima iz njegova resora, kao i o trenutačno napetim odnosima Srbije i Republike Hrvatske, te o drugim intrigantnim temama ministar Kovač govori za Magazin Glasa Slavonije u ekskluzivnom intervjuu.
Imamo kvalitetnu vanjsku politiku
-Odmah nakon preuzimanja Ministarstva vanjskih poslova posjetili ste niz zemalja i uspostavili kontakt s tamošnjim čelnicima. Kako će se Hrvatska u budućnosti pozicionirati u regiji, hoćemo li, nasuprot dosadašnjoj orijentaciji, pojačavati odnos s Višegradskom skupinom?
=Ne znam što podrazumijevate pod regijomrdquo. Je li to srednja Europa? Ili možda jugoistočna Europa? Hrvatska u vanjskoj i europskoj politici mora disati punim plućima. Nakon više od 16 godina Hrvatska konačno opet ima jedinstvenu vanjsku i europsku politiku. Želimo Hrvatsku napokon pozicionirati kao aktivnu, samosvjesnu i konstruktivnu članicu Europske unije i NATO saveza, koja jača odnose sa susjedstvom, a što uključuje vertikalnu suradnju, sa zemljama u srednjoj i mediteranskoj Europi i dalje prema Baltiku, te horizontalnu suradnju, s državama u jugoistočnoj Europi i šire. Mijenjamo ambijent, susjedi su nam jako važni, želimo stabilno i prijateljsko okruženje, utemeljeno na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava, kao i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina.
-Brojni su neriješeni problemi RH oko pitanja granica sa susjednim zemljama, nesporazuma tu nema samo sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom, ima problema i sa Srbijom, pa i Crnom Gorom. Kako vidite rasplet dugogodišnjeg spora sa Slovenijom?
=Stavovi Hrvatske i Slovenije u ovom sporu su poznati, oni su različiti. Za Hrvatsku je arbitraža prošlost. Sa Slovenijom želimo dijalogom, u duhu dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa između dvije zemlje, kao i na temelju međunarodnog prava, pronaći rješenje za granicu na moru. Hrvatska i Slovenija članice su Europske unije i NATO saveza, naši su ljudi, naša su društva i naša su gospodarstva snažno povezani. Prihvatimo li se problema strukturirano, uvjeren sam da ćemo ga moći riješiti.
Za Srbiju će pristupni pregovori biti bolni
-Možemo li konačno natjerati Srbiju na razgovore o granicama, pitanju zastupljenosti hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu i drugim otvorenim pitanjima?
=Srbija će morati provesti određene reforme ako želi zaključiti pristupne pregovore s Europskom unijom. One će biti jako bolne - sve je to iskusila Hrvatska kroz potrebne promjene i prilagodbe koje je morala proći da postane dio europske obitelji. Hrvatska će prema Srbiji, kao i prema drugim kandidatkinjama za članstvo, u tom smislu biti poslovno stroga, ali poštena. Osobno želim da konačno stvorimo zdrave temelje za korektne, dobrosusjedske odnose, nalik na one koje njeguju Francuska i Njemačka. To uključuje uviđavnost za odgovornost politike službene Srbije za ratove 1990-ih godina, uključujući oružani velikosrpski pohod na Hrvatsku.
-Koje točno Srbija sve uvjete mora ispuniti da bi joj Hrvatska dala suglasnost za zaključivanje pregovaračkog poglavlja 23?
=Ponovit ću ih. Između ostaloga, puna suradnja s Haaškim tribunalom, ukidanje nadležnosti Srbije za ratne zločine na području cijele bivše Jugoslavije, osiguravanje prava hrvatske manjine, sukladno s međudržavnim sporazumom. Neprihvatljivo je da se Srbija postavlja kao sudac za cijelu bivšu Jugoslaviju, a time i za Hrvatsku. Riječ je o pitanjima koja čine sam identitet Europske unije.
Oslobađanje šešelja ne pridonosi pomirenju
-Budući da Hrvatska nema javnu potporu drugih članica EU u tom pitanju, hoćemo li bezuvjetno inzistirati na tim uvjetima?
=Tko to kaže? Podsjetio bih da su Njemačka i Velika Britanija inzistirale na suradnji i sporazumu Beograda i Prištine - kao uvjetu za početak pregovora Srbije o članstvu u Europskoj uniji. Od toga su prošle već dvije godine i Srbija nije zbog tog stava kritizirala, na primjer, njemačku kancelarku Angelu Merkel. Također tražimo da Srbija promijeni zakon o nadležnosti za ratne zločine na cijelom području bivše Jugoslavije i zajamči prava hrvatskoj manjini uređena međudržavnim ugovorom. Želimo da te točke uđu u pregovaračka mjerila te da tijekom pregovora budu provedene. Inače pregovori neće moći biti zaključeni.
-Kako će na odnose dviju zemlja utjecati presuda šešelju i očekujete li da i Srbija nakon izbora poduzme određene pravne korake u svezi s njim?
=Ovakva, oslobađajuća, presuda Vojislavu šešelju svakako ne pridonosi procesu pomirenja. štoviše, ona je za taj proces među ljudima i susjednim državama razarajuća. Budimo jasni, oslobađanjem šešelja krivnje za zločine protiv čovječnosti nameće se zaključak da svi oni u svijetu koji huškaju na rat i etničko čišćenje i provode nasilno mijenjanje međunarodno priznatih granica sada imaju moralni bianco ček da to nastave činiti. Važno je da će Tužiteljstvo, kao što je najavljeno, uložiti žalbu na presudu.
Zatvaranje balkanske rute bilo je neizbježno
-S Mađarskom je preostalo neriješeno pitanje Ine, gdje se Hrvatska dosad nikako nije uspijevala izvući iz podređenog položaja kada je riječ o aktivnostima te tvrtke u RH, koje je bivša vlast često ocjenjivala nezadovoljavajućima. Uspostavili ste kontakt, možemo li tu nešto promijeniti?
=Promijenili smo ozračje, sada civilizirano i prijateljski komuniciramo. Za pronalaženje održivog rješenja trebat će nam vremena i - strpljenja.
-Može li ovo zatišje u priljevu izbjeglica potrajati, je li EU sada na pravom tragu kada je o tom problemu riječ?
=Sada nam je svima jasno da je zatvaranje tzv. balkanske rute bila neizbježna mjera. Pritom želim istaknuti kvalitetnu koordinaciju susjednih zemalja. Prošlog tjedna, pri mom posjetu Beču, kolega Sebastian Kurz i moja malenkost zaključili smo da zajedničkim naporima i suradnjom europske zemlje mogu promijeniti stvarnost. Pomogli smo sebi, Europskoj uniji i onim zemljama koje primaju najviše izbjeglica, posebno Njemačkoj.
-I migrantske kvote tema su prijepora u EU. Hoće li ih Hrvatska prihvatiti ili odbijati, poput Poljske ili Slovačke?
=Održat ćemo svoje prihvaćene obveze što se tiče prihvata izbjeglica. Spremni smo prihvatiti nešto manje od 500 sirijskih izbjeglica iz Turske, no najveći će izazov biti te ljude u Hrvatskoj zadržati - jer oni će htjeti dalje u Njemačku, Austriju, švedsku, Nizozemsku...
Pusić je Milanovićev izbor za UN, nije naš
-Hoće li kandidatura Vesne Pusić za funkciju glavnog tajnika UN-a imati potporu aktualne hrvatske vlasti i pod kojim uvjetom?
=O tome sam osobno već sve rekao. Kao član ove vlade naglasit ću da je Vesna Pusić kandidatkinja koju je istaknuo Zoran Milanović, to jest njegova vlada, nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora. Koliko mi je poznato, gospođa Pusić dosad nije kontaktirala predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića.
-što očekujete od izbora u SAD-u, i kako se njihov rasplet može odraziti na odnose dviju zemalja, mogu li naši građani očekivati skoro ukidanje viznog režima za SAD?
=O ukidanju viza sa Sjedinjenim Američkim Državama pregovora Europska komisija. Osim Hrvatske to se trenutno tiče i Poljske, čiji državljani također moraju imati vizu za ulazak na američki teritorij. SAD je snažan partner Hrvatske, posebno u stabilizirajućem djelovanju prema jugoistoku Europe. Imamo šansu ojačati suradnju na vojnom planu i u području energetske sigurnosti.
Zaštita Hrvata u Bosni i Hercegovini
Snažan faktor ulaska u EU integracije
-Na koji će način Hrvatska štititi interese Hrvata u BiH, kao jednog od konstitutivnih naroda?
=Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima posebnu odgovornost prema Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati zajedno s prijateljima Bošnjacima i Srbima ustavotvorni i ravnopravni. Kao članica Europske unije i NATO saveza aktivno ćemo podržati uključenje Bosne i Hercegovine u europsku obitelj i atlantsku zajednicu. Uvjeren sam da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu biti odličan motor europske integracije. S kolegom ministrom vanjskih poslova Igorom Crnadkom planiram uskoro potpisati sporazum o europskom partnerstvu koji bi omogućio pružanje stručne potpore u procesu integracije. Inače sam za svoje prvo inozemno odredište odabrao Bosnu i Hercegovinu, čime sam pokazao da postoji kontinuitet hrvatske državne politike. Na tragu toga uskoro bismo trebali održati zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Intervju možete pročitati i ovdje:
http://www.glas-slavonije.hr/298409/11/Miro-Kovac-Hrvatska-ce-prema-Srbiji-na-putu-u-EU-biti-stroga-ali-postena
PDF