Izbjeglički val pretjerano opterećuje balkanske zemlje, kaže hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Ali istinske probleme nema Slovenija, već Grčka, a posebno Njemačka.
Ozračje na Balkanu je napeto, otkako izbjeglički val zastaje u Sloveniji. U četvrtak su slovenske vlasti objavile nove rekordne brojke: Jučer je iz Hrvatske stiglo 12 000 ljudi čime se broj izbjeglica koji su ušli u zemlju od subote popeo na 34 000. Nakon što je Mađarska zatvorila svoje granice, Slovenija je postala uskim grlom na balkanskoj ruti.
U razgovoru za Die Welt slovenski premijer Miro Cerar Hrvatsku je optužio za nedovoljnu spremnost na suradnju u izbjegličkoj krizi. Zagreb ne poštuje dogovore o graničnim prijelazima i broju izbjeglica koji dolaze u Sloveniju. Razgovor s Vesnom Pusić, hrvatskom ministricom vanjskih poslova, o napetom odnosu sa susjednom zemljom i rješavanju krize.
- Jesu li optužbe slovenskog premijera da Hrvatska uskraćuje suradnju opravdane? = Kritika Slovenije nije na mjestu. Krajnje je vrijeme da prestanemo s besmislenim optužbama i da konačno počnemo surađivati. Ipak su sve zemlje zapadnog Balkana suočene s istim problemom. I Hrvatska može optuživati Srbiju da Beograd propušta previše izbjeglica ndash ali kakve bismo koristi imali od toga? Ako 10.000 izbjeglica preko Grčke uđe u Makedoniju, onda svi znamo da će ti ljudi za samo 24 sata biti kod nas.
- Slovenija je spremna primiti samo 2.500 izbjeglica dnevno. što Vi mislite o tome? = Slovenska vlada najavila je da može dnevno primiti i uredno registrirati samo 2.500 izbjeglica. Ali iluzorno je vjerovati da se u ovoj kriznoj situaciji ljude može registrirati u skladu sa šengenskim pravilima. To bi bilo kao da se traži da se poštuju prometni znakovi kada gori.
- U slovenskim prihvatnim kovima doista je gorjelo. Izmiče li situacija kontroli? = Mnogi izbjeglice u svojoj su domovini doživjeli strašne stvari, većina njih je na putu već tjednima. Jasno je da su ti ljudi frustrirani i umorni. Mi moramo sve učiniti kako bismo osigurali sigurnost.
- Podrazumijeva li to i angažman vojske, kao što čini Slovenija? = Hrvatska neće svoju vojsku slati na granicu, to će riješiti naša granična policija. I nemojmo se zavaravati: angažiranje vojske u Sloveniji neće zastrašiti izbjeglice.
- Ali Slovenija je vrlo mala zemlja, a trenutno je zbog velikog priljeva izbjeglica preopterećena. = Upravo iz tog razloga Hrvatska je svom susjedu ponudila policijsku potporu. Mi smo predložili da slovenski i hrvatski policajci zajedno registriraju izbjeglice u hrvatskim vlakovima i autobusima. Slovenija je tu ponudu odbila, ali ona i dalje stoji.
- Smatrate li da Vas je EU ostavio na cjedilu? = Mi trebamo financijsku pomoć, prikladne šatore za zimu, krevete na kat i jedinice sanitarnih čvorova. Europskoj uniji je dostavljen naš upit, mi sada čekamo odgovor. Za nas kao tranzitne zemlje postoje određeni izazovi na koje bismo trebali odgovarati dalekovidnije. Ali istina je i to da izbjeglice ne žele ostati na Balkanu, njihov je cilj Njemačka. Zbog toga Njemačka zaslužuje najviše pomoći i solidarnosti u Europskoj uniji.
- Dakle, trebalo bi uvesti kvote za raspodjelu izbjeglica na razini Europske unije? = Trebamo zajedničku europsku politiku azila, to je jedini način. Hrvatska podupire uvođenje kvota, mi smo spremni prihvatiti 1.614 izbjeglica ndash koliko bi ih trebala zbrinuti zemlja naše veličine. Bilo bi smiješno protiviti se tome ndash toliko ljudi dođe k nama u samo tri sata.
- Je li Angela Merkel pokrenula izbjeglički val jer nije navela gornju granicu? = Mene je vrlo impresionirala liderska uloga koju je Angela Merkel preuzela u izbjegličkoj krizi. Ona pokazuje odgovornost i zauzima se za uvođenje kvota. Pa zar itko misli da ljudi u Siriji pakiraju kofere samo zato što njemačka kancelarka nije odredila gornju granicu i što je najavila da će Njemačka prema izbjeglicama postupati humano? Veći je problem to što Turska više nije spremna sama snositi posljedice građanskog rata u Siriji. Zbog toga turska vlada propušta više izbjeglica ndash vjerojatno i da Europa osjeti što znači izlaziti na kraj s velikim priljevom izbjeglica. Mi smo Turskoj prije pružali premalo pomoći u ovom pitanju.
- što će se dogoditi ako Njemačka zatvori svoje granice? = Ako Njemačka i Austrija zatvore svoje granice, onda ćemo doživjeti domino-efekt. Sve tranzitne zemlje uzduž izbjegličke rute morat će učiniti isto jer same neće moći izaći na kraj s izbjeglicama. Pitanje, koje bi tada trebalo postaviti je sljedeće: Kako se od Grčke može očekivati da štiti svoje granice kada su to ujedno vanjske granice Europske unije? Ne smijemo Grke ostaviti na cjedilu. Izbjeglice putuju preko četiriju ili pet grčkih otoka u blizini turske obale. Trebali bismo bolje štititi naše vanjske granice.
- Koju ulogu u tome ima EU? = Europska unija bi se trebala usredotočiti na pregovore s Turskom jer izbjeglice dolaze upravo odande. Bez Turske neće biti rješenja u izbjegličkoj krizi. Osim toga, moramo se aktivirati kako bismo okončali ratove u Siriji i Iraku. EU u tom pogledu dosada nije činio dovoljno.
- što očekujete od izvanrednog samita EU-a koji je zakazan za nedjelju? = Potrebno nam je zajedničko rješenje, a posebno pragmatični pristupi koji se mogu primijeniti na licu mjesta. Ali svima nam mora biti jasno: izbjeglice iz Grčke vrlo brzo će doći k nama. Zbog toga bi sve članice Europske unije trebale biti zainteresirane za rješenje i suradnju.
- Ali istočnoeuropske članice EU-a onemogućuju zajedničko rješenje jer se protive uvođenju kvota? = U čitavoj Europi postoji iracionalan strah od izbjeglica i islama. To posebno iznenađuje ako pogledamo u povijest. Nakon balkanskih ratova devedesetih zemlje poput Slovačke i Češke primale su izbjeglice iz Bosne ndash i nije bilo nikakvih problema. Ali vjerojatno je napredovanje Islamske države znatno doprinijelo strahu.
- Izbjeglička kriza nije došla iznenada. Kako se aktualna situacija mogla izbjeći? = Jasno je da se kriza do određenog stupnja mogla predvidjeti. Ali ono što nas je svih iznenadilo jesu trenutak i razmjeri izbjegličkog vala. Ipak, ne bismo smjeli zaboraviti da je Turska u posljednje četiri godine zbrinula oko dva milijuna izbjeglica. (jg)