U posljednjih nešto više od pola godine ponovno su pokrenuti, pa i intenzivirani razgovori o regiji, njenim europskim perspektivama i načinima praktičnog ostvarenja te europske budućnosti. To je naročito značajno u uvjetima velikih svjetskih žarišta na istočnim i južnim granicama Europe - problema koji gotovo u potpunosti zaokupljaju europsku i svjetsku politiku. Opasnost da jugoistočna Europa ili zapadni Balkan u tim okolnostima ispadnu s dnevnog reda vrlo je realna. Činjenica je da ta regija po svojoj nestabilnosti i opasnosti nije ni blizu glavnim svjetskim žarištima. No, zapadni Balkan je nedovršen posao. Bez obzira na sve poteškoće, praktično su sve zemlje značajno napredovale u posljednjih 14 godina. Ali u desetljeću pred nama trebat će uložiti velike i koncentrirane napore ako želimo da regija zaista uspije, postane prostor mira, stabilnosti i sigurnosti te zauvijek promijeni lošu sliku koju Balkan još uvijek nosi sa sobom. Vraćanje zapadnog Balkana na dnevni red europske politike započelo je hrvatskom inicijativom u Bruxellesu u veljači ove godine te usvajanjem zaključaka koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu na travanjskom Vijeću za vanjske poslove. Naime, stabilno i sigurno okruženje je trajni hrvatski nacionalni i državni interes. Zato smo pokrenuli inicijativu kojom se definira drugačiji i proaktivniji pristup Bosni i Hercegovini. Taj pristup predviđa da Europska komisija i države članice zajedno s BiH rade na ispunjavanju kriterija, držeći pritom perspektivu članstva BiH u EU realnom i dohvatljivom. Inicijativom smo potakli i druge države članice EU na međusobne konzultacije te na izradu prijedloga ili davanje već razrađenih ideja kako bi se krenulo naprijed. Hrvatska, odnosno europska inicijativa za BiH prihvaćena je i u zaključcima Vijeća za vanjske poslove u travnju 2014. te je dobra podloga za djelovanje buduće Europske komisije. S obzirom na dominantnu atmosferu, u vremenu koje je pred nama neće biti lako zadržati temu proširenja na dnevnom redu europskih institucija. Iz istog razloga glavna teme ovogodišnjeg CROATIA FORUMA bila je regija, kao i dubrovačkog okupljanja predsjednika država zapadnog Balkana. Bledski sigurnosni forum, održan prvih dana rujna, značajan je doprinos tim zajedničkim naporima. Završni panel Bledskog foruma Budućnost zapadnog Balkana - kako regionalnu suradnju napraviti funkcionirajućom? pokazuje važnost koju zemlje regije pridaju ovoj temi.
Tom je sastanku prethodilo okupljanje premijera, ministara vanjskih poslova i ministara gospodarstva iz regije koje je, na inicijativu njemačke kancelarke Merkel, održano u Berlinu. S obzirom na to da je Njemačka donedavno pokazivala određeni zamor zapadnim Balkanom, buđenje interesa za ovu temu kod velike članice EU pozitivan je rezultat ove politike. Hrvatska vanjska politika regiju je postavila među svoje prioritete, a bilo nam je važno osigurati i podršku europskih partnera, u čemu smo i uspjeli. To ne znači da je Hrvatska samo zapadni Balkan. Jasno je da smo mi i srednja Europa i Mediteran. Međutim, s Poljskom, Češkom, Mađarskom, Slovačkom i Austrijom s jedne strane te Italijom, Grčkom, Francuskom i španjolskom s druge, ove dvije regije niti su nestabilne, niti postoji opasnost da budu zaboravljene. Tu Hrvatska surađuje i sudjeluje, ali nema ključnu ulogu i odgovornost. U jugoistočnoj Europi, međutim, naš interes i odgovornost vrlo su značajni pa i presudni. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska nije napustila svoje neposredno susjedstvo. Upravo suprotno, s političkim sazrijevanjem prepoznala je svoj interes i odgovornost pokretača europske transformacije zapadnog Balkana. Regija je naša odgovornost, naš zadatak i naš interes. Kad kažem naš, ne mislim samo na Hrvatsku, već i na cijelu Europsku uniju. To je jedina točka relativne nestabilnosti, okružena teritorijem EU. Istovremeno, za razliku od Ukrajine ili Sirije i Iraka, to je zadaća koju EU može riješiti sama.
U posljednjih petnaest godina Hrvatska je prešla put od odbacivanja regionalne suradnje do njenog zagovaranja. To je ujedno bio proces političkog sazrijevanja, evolucija od iracionalne politike osjećaja prema racionalnoj politici interesa. Prepoznavanje i artikuliranje vlastitih racionalnih interesa možda je najveći skok i najteža zadaća za politiku na zapadnom Balkanu općenito. Upravo je europski projekt odlična podloga kako za taj proces političkog sazrijevanja, tako i, specifično, za regionalnu suradnju: nije kontroverzan, detaljno je razrađen, opipljiv, realan i dohvatljiv. Bledski strateški forum doprinos je ovoj vrsti suradnje. Sljedeća zadaća na tom poslu je razviti svijest unutar EU institucija, pa i europske političke javnosti, da jugoistočna Europa / zapadni Balkan nisu samo zemlje bivše Jugoslavije plus Albanija. To su i Rumunjska, Bugarska i Grčka. Sve one imaju neposredni interes promijeniti imidž i stvarnost ovog dijela Europe. Svi imamo zajedničku odgovornost za uspjeh i stabilnost kojoj smo povijesno bezuspješno težili i za koje sada imamo realnu šansu.