Hrvatska će i granicu sa Srbijom možda rješavati arbitražom, a unutarnji problemi BiH mogu prestati zanimati i EU i SAD
Prva potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić objašnjava planove Vlade u postupku smanjenja proračunskog deficita sukladno zahtjevima Europske komisije te kako će Hrvatska rješavati pitanje granice sa Srbijom i što prijeti BiH.
Ministrica Pusić se ne namjerava povući iz politike, ali bi željela da netko od onih koji su nekada bili djeca, a danas su stari 40. godina, bude spreman i sposoban kandidirati za predsjednika ili predsjednicu HNS-a (Hrvatska narodna stranka). To je vrlo proaktivan posao. Obavljala sam ga osam godina, dva mandata. Sada ga obavljam godinu dana te ću ga obavljati još dvije godine, sve zajedno 11 godina, kaže predsjednica stranke te dodaje da svako razdoblje donosi određenu vrstu angažiranosti.
Srbija je u zadnjih nekoliko tjedana postigla velike uspjehe na putu u EU. Kakva će biti uloga Hrvatske na njenom putu?
= Iz hrvatskih iskustava znamo da je pregovarački proces jednako važan ako ne i važniji od samoga članstva. Pregovori znače reforme, prilagodbe i normalizaciju. Kada je riječ o Srbiji, surađivat ćemo u smislu prenošenja svojih iskustava iz pregovora. Sva pitanja koja nisu u svezi s temom europskih pregovora Srbije, kao i BiH i Crne Gore i svih ostalih, isto ćemo rješavati, ali na drugačiji način. U tome ćemo se razlikovati od nekih prethodnih iskustava. Granice sa Srbijom, na primjer, nećemo rješavati u europskim pregovorima, nego bilateralno, a ako neće ići drukčije, onda arbitražom.
BiH još nije na tom putu i ima velike probleme. Podijeljena je na dva entiteta, vlast ne funkcionira, nezaposlenost je 50-postotnahellip
= Istina je da BiH prijeti opasnost od povlačenja s dnevnoga reda velikih aktera, poput EU i Sjedinjenih Američkih Država, koje na BiH gledaju kao na problem, ali i dalje ne na toliko veliki problem poput Sirije ili država južnoga Sredozemlja. BiH bi morala započeti s procesom integracije, ali ne putem kojim je taj proces počela Srbija ili mi. Naime, uvjerena sam da ne bismo smjeli čekati da BiH prvo ispuni sve uvjete i tek nakon toga započne pregovore, nego bismo morali uvesti neki oblik predskrininga, nekakav europskih proces, i unutar toga potražiti rješenja za neke od problema.
Koliki je utjecaj male Hrvatske u međunarodnoj politici?
= Kada je riječ o našoj regiji, možemo dosta utjecati, i kod toga nas naša veličina ni najmanje ne ograničava. Ako je politika države kratkoročna i kratkovidna, ako je očito da ne brine za prava i interese država u regiji te se od toga proba na brzinu okoristiti, nitko je neće ozbiljno shvaćati.
Na koji će način Hrvatska smanjiti deficit sukladno proračunskom nadzoru EU?
= Hrvatska je jedna od rijetkih država koja taj problem mora riješiti u roku od tri godine, a ne u dvije ili u godini dana. Postoje dva puta. Prvi je naći dodatan novac, što znači ili s novim porezima, ili s korištenjem nekih državnih ili paradržavnih fondova u kojima se nalaze sredstva. Drugi put je ojačati gospodarsku aktivnost, s čime će više subjekata plaćati poreze, dakle, više poduzeća, više ljudi koji primaju plaću, s time i više troše te će se na taj način povećati prihodi iz poreza. Mi smo za drugu mogućnost.
Za nešto manje od četiri mjeseca izbori su za Europski parlament. Jeste li se u vladajućoj koaliciji dogovorili za zajedničku kanju?
= Tako je, vladajuća koalicija će jedinstveno sudjelovati na europskim izborima. Javlja se i opasnost da kandidiraju neki koji su protiv EU. Na dan referenduma, a tako i danas, 66 posto ispitanika je naklonjeno Uniji, a 33 posto njih je protiv. što se članova stranke HNS tiče, još nismo odlučili tko će kandidirati.
Jeste li se za zajedničku kanju dogovorili na nedavnom sastanku vladajuće koalicije?
= Tada smo o tome razgovarali dvije minute. Većinu vremena smo raspravljali o listi projekata koji u nadolazeće dvije godine moraju napredovati. Na primjer, navodnjavanje poljoprivrednih zemljišta, pelješki most, projekti s područja javno-privatnog partnerstva.