Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović je kormilarenje diplomatskim putovima u potpunosti povjerio Pusić.
Zagreb ndash Hrvatska narodna stranka (HNS) koju vodi prva potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je moćan i važan član u hrvatskoj Vladi.
HNS vodi četiri ministarska mjesta, uz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova još i Ministarstvo gospodarstva, kulture te graditeljstva i uređivanje prostora. Upravo iz toga razloga predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović na HNS gleda s nešto straha, a kormilarenje diplomatskim putovima u potpunosti je povjerio Vesni Pusić, koja se u zadnje vrijeme suočava s popriličnim problemima. Bankarski spor sa Slovenijom, otvorena pitanja sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom samo su neki od tih problema.
U odnosima između Slovenije i Hrvatske u zadnje se vrijeme može osjetiti napetost. Uzrok je Memorandum o bankama potpisan u ožujku u Mokricama, u svezi s prenesenim deviznim ulozima protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke te s njim povezan problem izgubljeno u prijevodu. Kako ocjenjujete odnose između država, a kako situaciju u svezi s bankarskim sporom?
= Slovensko-hrvatske odnose ocjenjujem kao vrlo dobre. Kod toga ne mislim samo na odnose na političkoj razini, nego zapravo na odlične odnose među ljudima, susjedima. Nakon ulaska Hrvatske u EU još je više zajedničkih točaka i interesa, naposljetku, vaš se ministar vanjskih poslova i moj kolega Karl Erjavec, uz još neke druge, nedavno pridružio inicijativi za podršku Albaniji za dobivanje statusa EU kandidatkinje.
Naša zajednička točka je i podrška drugim državama iz regije u davanju podrške na putu u EU. Sada kada razgovaramo o Memorandumu iz Mokrica problem je isključivo u objašnjenju, a to sam već izjavila i nakon sastanka s kolegom Erjavecom u studenome u Zagrebu.
Možete li, molim Vas, to objasnitihellip
= Za vrijeme razgovora, prije svega prije potpisivanja Memoranduma u Mokricama, slovenskim kolegama je rečeno da je prema našim zakonima moguće mirovanje postupaka sukladno odredbama hrvatskoga Zakona o parničnom postupku. U istom je navedeno mirovanje postupaka za rok od godinu dana, uz suglasnost obje stranke radi pokušaja mirnoga rješavanja spora, uz mogućnost produženja mirovanja postupaka za još najviše godinu dana, uz ponovnu suglasnost stranaka u postupku. Nakon toga sud može nastaviti s postupkom po službenoj dužnosti. Dakle, Hrvatska je učinila sve što je bilo dogovoreno u Memorandumu, a to je da će pobrinuti za mirovanje postupaka (zaustavljanje, op. autora). To bi nam omogućilo da u roku od dvije godine probamo naći neko alternativno rješenje. Ponavljam ndash mi smo apsolutno za razgovore o mogućim alternativnim rješenjimahellip
Smatrate li da napetosti u svezi s bankarskim sporom ne utječu toliko moćno na gospodarsku suradnju između država, ili ipak utječu?
= Gledajte, to pitanje rješavamo već dva desetljeća i više nego očito je da ne utječe na gospodarsku suradnji između država. Ali osobno ne bih rekla da između država postoje napetosti, nego samo različiti pogled na istu stvar. I još jednom ponavljam ndash mi smo taj slučaj spremni rješavati i pomoću arbitraže.
Hrvatska ima otvorenu još jednu diplomatsku frontu. To je Srbija, koja je nedugo unazad non-paper dokumentom upoznala države s kojima ima odnose o napadima na srpsku manjinu u Hrvatskoj. Otvorenih pitanja sa Srbijom je puno više nego sa Slovenijom, a promatrači su jednoglasno uvjereni da obje države čeka maraton kod uspostave normalnih odnosa. Uključujući i tužbu za genocid.
= Hrvatska sa Srbijom nema otvorenu diplomatsku frontu, nego samo ima otvorena pitanja. Tako kao i brojne druge države. Glede bilateralnih pitanja sa Srbijom, kao što i znate, dogovoreni smo za tzv. tri košare pitanja: u prvu košaru idu pitanja u svezi s ratom u koja se ubrajaju i pitanja o nestalima, suđenja za ratne zločine i povrat hrvatskih umjetnina, u drugu košaru ubrajaju se pitanje u svezi s hrvatskim izlaskom iz CEFTE i ulazak u EFTU, a treća košara su pitanja u svezi s tzv. europskim poveznicama. Glede srpske manjine u Hrvatskoj željela bih reći da su oni hrvatski državljani, a naša Vlada radi sve da ih zaštiti. Uključujući i potpunu implementaciju ustavnog Zakona o zaštiti nacionalnih manjina. Od kolega u Srbiji očekujem da nam kod toga pomažu i da nam daju podršku.
Tužbe za genocid?
= Naše stajalište je poznato. Povlačenje je moguće tek onda kada pitanje nestalih bude riješeno.
Prolazi godina dana od kada je Hrvatska ušla u EU. Ulazak je bio spektakularan, samo nekoliko sati kasnije država se zaplela u spor s EU radi lex Perković, što ni izdaleka nije bio dobar početak suradnje. Možda je još prerano za inventuru, ali ipak svejedno dovoljno za ocjenu, što još čeka Hrvatsku na putu s Europom u Europi?
= Ono po čemu se Hrvatska razlikuje od drugih članica EU jest činjenica da je u europsku obitelj ušla sama, da je ušla u vrijeme gospodarske krize te da je ušla bez obzira na neke prosvjede nakon proširenja. Učinili smo sve i uvažavali smo sve što smo dogovorili te smo uvažili acquis. Glede međunarodnog uhidbenog naloga, s čime je povezan lex Perković željela bih reći samo to da smo isti sami uredili, unutar naše Vlade, na temelju upozorenja europske povjerenice za pravosuđe Reading.
Iza nas je dug proces pristupnih pregovora, godina i pol priprema te razdoblje kada smo smjeli biti nazočni na sastancima, ali nismo imali pravo glasovanja. Sada smo punopravna članica EU, i još više ndash aktivna članica. U svezi s raspravama pahellip Nismo ništa drukčiji od drugih u Europi. Ni mi, ni Slovenija.
S Europom je povezan i pelješki most. Svojevrsna enklava Dubrovnik nije samo enklava Hrvatske, nego i Europe. Je li na vidiku nekakav znak za rješavanje, jer naposljetku ni susjedna Bosna i Hercegovina nije previše ravnodušna glede toga projekta te očekuje neke povoljnosti?
= Istina je da je riječ o hrvatskom i europskom teritoriju, ali iz nedavne predstudije je vidljivo da je pelješki most rješenje koje najviše odgovora za povezanost s jugom Hrvatske, odnosno Dubrovnikom. Još prije osam godina su sa susjednom Bosnom i Hercegovinom dogovoreni elementi toga projekta koji istoj nikako ne bi sprječavao slobodan pristup moru, sukladno konvenciji Ujedinjenih naroda o tzv. morskim pravima.
Hrvatsku čekaju reforme koje diktira Europska komisija. Čeka je i povećanje broja nezaposlenih. Vi ste predsjednica vrlo utjecajne Kukuriku koalicijske stranke HNS. Situacija nije previše optimistična. Kako vi kao predsjednica HNS-a gledate na trenutnu situaciju i kako ocjenjujete pojavu nekih novih stranaka, poput npr. OraH Mirele Holly, tzv. Nacionalnog foruma Nikice Gabrića te Hrvatske zore dr. Milana Kujundžića?
= Istina je da se Hrvatska našla u proceduri prekomjernoga deficita, naposljetku kao i većina drugih EU država. To pak dokazuje da je riječ o popriličnom problemu koji moramo zajedno riješiti, a procedura je jedan od modela za izlazak iz krize. U svezi s novim strankama koje spominjete samo ću reći to da su sve one samo nove činjenice u demokratskom prostoru koji ima razmjerno kratku, dvadesetogodišnju povijest.
U ime 120.000 i još nekoliko slovenskih vlasnika nekretnina u Hrvatskoj moramo vas pitati hoće li vaša stranka ustrajati na odluci da neće biti poreza na nekretnine?
= Da, ustrajat ćemo na tome! Stav hrvatske Vlade je da do kraja mandata ne bude novih poreza.
(VRH Ljubljana-pv)