Intervju s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić pokušala sam dogovoriti u onim dramatičnim danima kad su se i Vlada i koalicija lomile oko promjene zakona o europskom uhidbenom nalogu, u javnosti nazvanom Lex Perković. Ali ona u to vrijeme nije htjela istupati u javnosti. Premda, curilo je iz Banskih dvora, ima bitnu ulogu u tim događajima. Suprotno premijeru Zoranu Milanoviću, potpredsjednica Vlade već je neko vrijeme otvoreno zastupala stav da se zakon mora promijeniti, u skladu s obavezama koje je Hrvatska preuzela u pristupnom procesu. U međuvremenu u medije su počele stizati informacije o tome kako je to lomljenje u vrhu vlasti zapravo izgledalo. Kako ga je Vesna Pusić doživjela?
Nejednakost država
- Mislila sam da nije primjereno istupati u javnosti dok se problem ne riješi. A bila sam uvjerena da ćemo ga riješiti. Dapače, bila sam uvjerena da smo problem mogli apsolvirati čim smo ga primijetili, što je bilo neposredno nakon što je zakon upućen u Sabor na usvajanje. Tada se to moglo postići vrlo jednostavno, amandmanom Vlade. Ali, oko toga, na žalost, nije postignut dogovor. Smatram vrlo važnim istaknuti da je problem riješen u hrvatskoj Vladi. Dobro, možda ga je Vlada i kreirala, ali ga je i riješila. Riješila ga je vlastitim snagama, premda je ponekad izgledalo da je to napravila pod pritiskom Bruxellesa.
-A utjecaj Europske komisije?
=Europska komisija svoje je mišljenje rekla vrlo jasno odmah na početku, prije nego je zakon i izglasan. Inzistirala je na tome da se Hrvatska drži obaveza koje su sastavni dio našeg pristupnog ugovora. Naravno, postoji prostor da se u konkretnom slučaju, dakle vezano uz europski uhidbeni nalog, pokrene pitanje nejednakog statusa država zavisno od godine pristupanja Europskoj uniji. Ali redoslijed je poteza jasan: svaka se članica EU mora ponašati u skladu s važećim pravilima ako ih smatra nepravednim, može pokrenuti određenu proceduru za njihovo preispitivanje i promjenu.
-Planirate pokrenuti takvu inicijativu u Bruxellesu?
=To je moguće. U najmanju se ruku može razgovarati o tome da bi se jednaka pravila morala odnositi na sve zemlje, neovisno o tome kad su postale članice. Ali moram reći da ova tema sama po sebi nije dramatična. Naravno, važno se držati preuzetih obaveza, vjerodostojnost je u međunarodnim odnosima uvijek važna, ali s obzirom na druge probleme koji su na dnevnom redu, to je bila bura u čaši vode.
Stoj na glavi
-Sada se mogu čuti tumačenja da je problem zapravo proizveden u vašem Ministarstvu vanjskih poslova jer ste dali pozitivno mišljenje o, kako se poslije pokazalo, spornoj promjeni zakona?
=Takvo je tumačenje svojevrstan stoj na glavi. Pokušaj da se stvari obrnu naglavačke. Ovo ministarstvo nije radilo sporni zakon, ali je, to je činjenica, propustilo vidjeti da zakon - koji je napisan u Ministarstvu pravosuđa, pa je njihova i primarna odgovornost - sadrži elemente koji su suprotni pristupnim obvezama. Upravo nakon tog slučaja pojačali smo službe koje su u mom Ministarstvu zadužene za davanje mišljenja o nadolazećim zakonima.
-Kažete da ste predlagali promjenu zakona i prije nego što je prihvaćen, čim je pogreška primijećena. Ministar pravosuđa Miljenić tvrdi isto: i on je, kaže, bio spreman da se problem riješi odmah Vladinim amandmanom. Tko je onda bio protiv?
=U Vladi u to vrijeme nije postojala suglasnost oko toga da se problem riješi na takav način.
-Jesu li tim lomovima oko Lex Perković narušeni odnosi u Vladi i koaliciji?
=Bez obzira na katkad jako burne reakcije, otpočetka je bilo jasno da će se nastali problem riješiti. Zdrav je razum govorio i koje je rješenje objektivno jedino moguće. Premda se činilo da je riječ o velikoj drami, slučaj nije imao takav potencijal. Naravno, ima tema, ekonomskih i svjetonazorskih, preko kojih se jednostavno ne može prijeći. Ali ovo nije bila takva tema.
-Dolaze li na dnevni red neke dramatičnije teme?
=Mnoge su teme za nas dramatične. S jedne strane, dramatična je tema funkcioniranja institucija, s druge strane, stvaranja uvjeta za ekonomski oporavak. Mislim da smo trenutačno na prijelomnoj točki: obavili smo neke velike stvari, kao što je osiguravanje europskog okvira, koji nameće određenu nama vrlo važnu disciplinu napravljen je i nekakav red u poreznom sustavu, što ljudima često nije lako, ali vidim da to prepoznaju kao pozitivan pomak... Sada na toj osnovi treba graditi napredak, koji podrazumijeva gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta.
Funkcioniranje koalicije
-Ali zašto pokretanje ekonomskog oporavka Vladi nikako ne uspijeva? Evo, poslovna je zajednica upravo izašla s vrlo kritičnim ocjenama. Govore o katastrofalnom ekonomskom stanju. Predlažu mjere, što znači da u Vladine kapacitete više ne vjeruju. Razgovarate li o tim temama u koaliciji? Kad ste se uopće sastali posljednji put ?
=Otkako sam došla na čelo HNS-a u ožujku ove godine još nije bilo sastanka u punom koalicijskom sastavu. Osobnose s predsjednicima svih partnerskih stranaka viđam relativno često.
-Može li koalicija tako funkcionirati?
=Ne vidim opasnost da bi se koalicija mogla raspasti. Ljudi imaju osjećaj odgovornosti i razumiju da su zadaće malo veće od nas samih. Ali, zagovornik sam redovitijih koalicijskih sastanaka. Uvijek je korisno sjesti i razgovarati.
U političkim krugovima vlada uvjerenje da se HNS preslaguje u strahu od ambicije bivšeg predsjednika Ratka Čačića, koji je javno dao na znanje da se nakon odsluženja zatvorske kazne namjerava vratiti na čelo stranke?
=To ne ovisi o namjeri ni o odluci pojedinca. O tome odlučuje stranka. Mislim da se HNS počeo oporavljati. Rejting nam raste. U našim redovima vlada odlična atmosfera, po meni, homogenija nego u mnogim drugimstrankama. Sve ostalo je marginalno. Različitih medijskih šumova uvijek će biti. Pokušaja ubacivanja sumnje također. Ali prema problemima nekih drugih stranaka, to je ništa.
Čačićevo uporište
-Je li istina da ste uspjeli dogovoriti nekakav kompromis s,uvjetno rečeno, varaždinskom frakcijom, inače navodno jakim Čačićevim uporištem?
=U Varaždinu ne postoji nikakva frakcija i nismo trebali dogovarati nikakav kompromis. Cijela je stranka apsolutno na istoj strani. Neki od naših najvažnijih ljudi iz sjeverozapadne su Hrvatske, što je posve logično. Uložili su puno energije i vlastitih života u gradnju stranke i doveli je do vrlo zavidne razine. Oni su - sigurna sam - zadnji koji bi se igrali sa sudbinom HNS-a.
Problem Lex Perković nije ugrozio koaliciju
-Kako su izgledali ti noćni, činilo se izvana, vrlo dramatični razgovori u Vladi neposredno prije nego što se ipak pristalo na promjenu zakona o europskom uhidbenom nalogu? Je li doista bio u pitanju opstanak i Vlade i koalicije?
=što se mene tiče, razgovori nisu bili noćni. Niti je riječ o temi na kojoj bi se, po meni, bilo koja koalicija trebala rušiti. Sama tema nema taj značaj. Premda je čuvanje vjerodostojnosti, naravno, vitalni interes zemlje. Kao ministrici to mi je u direktnom opisu radnog mjesta. Zadužena sam za to da brinem o usklađenosti našeg ponašanja s europskim obavezama i ispravljanju pogrešaka, ako se one eventualno dogode. Zadaća mi je čuvati međunarodni ugled države i tako ću se i ponašati.
-Znači li to da ste bili spremni izaći iz Vlade?
=Ne, nisam bila spremna izaći iz Vlade. Bila sam spremna inzistirati na rješenju problema. A moje je mišljenje da u tom slučaju moje inzistiranje ima određenu težinu.
-Je li istina da je premijer Milanović prijetio prijevremenim izborima?
=Ne, samo smo razgovarali o datumu od kojeg će promijenjeni zakon stupiti na snagu. Vrtile su se tu različite ideje. Prema mom mišljenju, realno su postojale samo dvije mogućnosti: 1. siječnja 2014. ili osam dana od objavljivanja promijenjenog zakona.