Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u ponedjeljak, dan poslije drugog kruga izbora, bila je jako dobrog raspoloženja. Unatoč lošem rejtingu u anketama, njezina stranka HNS na ovim izborima ostvarila je najbolji rezultat u povijesti Narodnjaka. Vesna Pusić za Globus je komentirala tko je najzaslužniji za takav rezultat, objasnila je kako je odbila Milanovićev prijedlog da u Istri izađu zajedno na lokalne izbore, zašto gospodarski diplomati ne dovlače investitore i zašto neće biti prijevremenih izbora.
-Gospođo Pusić, kako biste objasnili uspjeh HNS-a na lokalnim izborima s obzirom na loš rejting vaše stranke?
=Rezultat nije baš toliko iznenađujući, iako je bolji nego što smo očekivali. Mislim da je posljedica općeg uzlaznog trenda koji se u HNS-u osjeća zadnjih nekoliko mjeseci i koji je našim članovima dao dodatnu motivaciju. Ljudi su vrlo aktivno i s velikim žarom sudjelovali u kanji, i to po cijeloj Hrvatskoj. Kad tome pridodate malo sreće, koja je uvijek potrebna, imate najbolji rezultat HNS-a ikad na lokalnim izborima. Taj rezultat je dobra startna pozicija za našu stranku, ali i posljedica, vjerujem, pozitivne percepcije rada naših ministara.
-HNS je najviše dobio u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te u Dubrovniku.
=Nemojte zaboraviti Osijek koji je zapravo u velikoj mjeri naš uspjeh budući da je riječ i o našem bivšem članu...
-A čija ideja je bila kandidirati Vrkića ?
=Ministra Ivana Vrdoljaka koji je to usuglasio s kolegama iz osječkog SDP-a i predložio mi da kandidiramo Ivicu Vrkića. S obzirom na to da je Vrkić bio utemeljitelj HNS-a, naš član, a u jednom trenutku (ranih devedesetih) i kandidat za predsjednika HNS-a, i s obzirom na to da je Savka Dabčević Kučar imala za njega velike simpatije jer je bio najmlađi sudionik Karađorđeva 71., složila sam se takvim prijedlogom.
-Postoji li mogućnost da se Vrkić sada učlani u HNS?
=Nismo o tome razgovarali. Vrkić je s velikim entuzijazmom nadoknadio zaostatak iz prvog kruga, i to nije mogao sam, nego su mu pomogli suradnici. Sada je na njima da taj elan pretvore u radni elan i pokrenu Osijek i cijelu Slavoniju i Baranju. No, morate znati da je HNS-ov kandidat pobijedio u još šest općina Osječko-baranjske županije, pa i u Brodsko-posavskoj županiji, gdje je primjerice gospođa Vera Bošnjak pobijedila u Slavonskom šamcu. Svaka joj čast. Za nas je važno da smo pobijedili od Dubrovnika, Slavonije, Primorja, dakle Kraljevica, Cres, Kostrena, pa Bjelovarsko-bilogorska županija, onda smo dobili Sveti Ivan Zelinu u Zagrebačkoj županiji, Zagorje,Varaždin, Međimurje.
-Istina, ali HNS je ipak najuvjerljiviji rezultat ostvario u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Vidite li tu neke zasluge bivšeg predsjednika Radimira Čačića?
=što se tiče jačanja HNS-a u Varaždinskoj županiji, on tu svakako ima zasluga iz prošlosti. HNS je tamo bio jak i prije ovih izbora. Imali smo varaždinskog župana, cijeli niz načelnika. To je posao koji traje cijelo desetljeće. Prije 10-11 godina ondje nismo prelazili prag, ali smo ojačali, i tu sigurno ima i njegove zasluge. No, dobro je za HNS da sada imamo rast u cijeloj Hrvatskoj, čak i tamo gdje nemamo čelne pozicije, ali smo ostvarili veliki broj zastupnika u vijećima.
-Kako objašnjavate poraz zagrebačkog Kukuriku-saveza?
=Mislim da nije bilo pravog žara i volje da se pobijedi.
-Kod koga točno nije bilo pravog žara?
=Čini mi se da se ukupno nije stvorila takva atmosfera. Rajko Ostojić izvrstan je čovjek, po obrazovanju, po stavu, po sposobnostima, po čemu god hoćete. Dakle, ne može se reći da tu nije ponuđen kvalitetan kandidat. Međutim, u životu sam bila u puno predizbomih kanja i izbora koje smo gubili i dobivali, i mogu pretpostaviti kako je izgledala atmosfera u Zagrebu. Svima njima nedostajalo je zajedničkog entuzijazma da se pobijedi, a u Zagrebu nije lako pobijediti.
-Mislite li da je na taj nedostatak entuzijazma utjecala promjena kandidata?
=Ni prije nije postojao entuzijazam, i zato je i promijenjen kandidat.
-Je li moguće da zagrebački HNS podrži neke projekte Milana Bandića?
=Uvijek smo bili na poziciji da apriori ne odbacujemo ili podržavamo. No, bili smo i ostat ćemo u opoziciji u Zagrebu. Iako, s obzirom na rezultat i broj mandata u Skupštini, mislim da nećemo igrati neku vrlo značajnu ulogu. To nam daje priliku da razmislimo o našoj gradskoj organizaciji i da je neki način možda i pomladimo, postavimo nove temelje i četiri godine jačamo zagrebački HNS.
-Kako to da se HNS odlučio u Istri podržati IDS, a ne SDP?
=Mi smo o tome razgovarali. No, u ovom slučaju smo pitali istarsku organizaciju koja je njihova preferencija jer u toj županiji nema velikih mimoilaženja. Na jednoj strani imate Kajina koji je bio niz godina u IDS-u i Valtera Flegu iz IDS-a. Dakle, tu nije bilo neprihvatljivih opcija za vrh HNS-a i mene.
-što vam je na vašu odluku rekao Milanović? Je li pokušao lobirati za vašu podršku?
=Nas dvoje smo o tome razgovarali. Rekla sam mu isto ovo što i vama govorim, dakle da ne mislim da ima neke dramatične razlike između te dvije opcije. On mi je rekao da se mi opredijelimo kako mislimo, ali da razmislimo je li ipak bolja ova njegova opcija. A ja sam njemu rekla da razmisli je li bolja druga opcija. I tako smo se odlučili.
-Mislite li da je dobrom HNS-ovu rezultatu pridonijelo vaše protivljenje prijedlozima ministra financija Slavka Linića da uvede porez na nekretnine i da ograniči minuse na tekućim računima građana?
=Naša pozicija je tu bila jasna, mi jesmo malobrojniji partner u koaliciji, međutim mi smo partner bez kojeg te koalicije nema. Kao što je nema bez SDP-a, i to je nama jasno. Oko velikih tema imamo konsenzus, a oko nekih manjih tema uvijek će se dogoditi da se pojave neki zakonski prijedlog oko kojeg se mi nećemo složiti, kao što se može dogoditi da se SDP ne složi s nekim zakonskim prijedlogom koji dolazi iz nekog HNS-ova ministarstva. No, bitno je da se o prijedlozima zakona raspravi na užem ili širem Vladinu kabinetu.
-Je li vas iznenadio ministar financija kad se prošlog tjedna obrušio na Upravu i sindikat HEP-a, ali i indirektno na ministra Vrdoljaka zbog podjele nagrade?
=Nisam to doživjela kao napad na ministra Vrdoljaka s obzirom na to da je upravo on inicirao promjenu predsjednika Uprave HEP-a, i to prije nego što se o ovoj temi počelo govoriti. Dakle, očito da je ministar Vrdoljak još ranije mislio da u HEP-u treba neke stvari promijeniti. što se tiče ministra Linića, on ima malo burniji nastup, ali ja izuzetno cijenim njegovu efikasnost u nekim projektima koje vodi. Primjerice, lako je moguće da mi danas ne bismo imali završene granične prijelaze da on u ključnom trenutku to nije preuzeo na sebe i završio posao. On zna ponekad biti i žešći u nastupu, ali ima vrlo dobrih strana kad treba završiti posao. S njim se možete slagati i ne slagati, ali znate na čemu ste.
-Linić i Vrdoljak imaju neka neslaganja oko Ine?
=Mislim da tu nema neslaganja između njih dvojice, nego da je riječ o neslaganjima nekih drugih.
-Vama se ne čini da je Linić kivan na HNS zbog protivljenja oko tih dvaju zakona ?
=Vi ste se sada vezali za ta dva zakona u posljednjih godinu i pol. Ali, od devedesetak dosadašnjih sjednica Vlade na kojima je trećina točaka bila vezana uz Ministarstvo financija, nismo se složili oko samo njih dvije. Mislim da to nije tako strašno.
-Pa kad vi to tako izrelativizirate, onda zvuči kao da nije.
=Možda je to prednost koalicije kad imate nekog izvan vlastitog resora tko je korektivni faktor. Ja radim europske i vanjske poslove, i meni se to čini kao najvažnija stvar na svijetu, ali netko tko gleda iz drugog resora možda ima jasniju sliku da se ne mogu svi projekti odmah ostvariti.
-Vaš kolega Jakovčić proteklog vikenda rekao mi je da je s vama razgovarao o potrebi sastanka Kukuriku-partnera i da ste se vi načelno složili s njegovom idejom.
=Mi u Vladi radimo zajednički, ali ovdje postoji situacija da predsjednik IDS-a nije u Vladi. Gospodin Jakovčić bio je u Račanovoj Vladi neko vrijeme, no kad mu se učinilo da bi mogao imati poteškoća u Istri, on je izašao iz Vlade. S njegove pozicije regionalnog političara to je pametan potez, ali takva pozicija je puno teža od one kad je predsjednik stranke ujedno i član Vlade, pa se s drugim ministrima čuje svaki dan, brzo rješava nedoumice i probleme. I logično je da se Jakovčić osjeća malo izvan. S tog stanovišta, možda ne bi bilo loše da svi sjednemo i porazgovaramo. Ali nije moguće na taj način voditi politiku zemlje.
-Mislite da bi takav sastanak olakšao neke stvari u Kukuriku-koaliciji.
=Taj sastanak više bi bio simbolički, ali kao što je poznato iz ukupne političke povijesti, simbolički potezi ili njihovo odsustvo često imaju praktične posljedice. Kad bi me Jakovčić pitao da se nas četiri predsjednika stranke sastanemo i razgovaramo, rekla bih dobro, i idemo vidjeti što preostala dvojica predsjednika misle i hajdemo sjesti. Ne vidim zašto bi tu bilo poteškoća.
-S obzirom na produljenje gospodarske krize mislite li da bi trebalo revidirati plan 21?
=Nama samo treba žešće provođenja Plana 21. Vi znate da Hrvatska već ove godine sudjeluje u europskom semestru u kojem se koordinira ekonomska politika članica. Europska komisija izradila je pritom i projekciju hrvatskog gospodarstva prema kojoj će do prvih simptoma oporavka doći u 2014., a puno snažnije u 2015. godini. Kad to gledate, meni se čini da bismo trebali još jače i intenzivnije raditi ono što smo počeli, zbog čega bismo i već za 6-7 mjeseci imali opipljive rezultate.
-Kad govorite žešće, koji sektori su išli najsporije?
=Mislim da kod nas nije problem u jednom sektoru, nego u kreiranju investicijske klime. Trebali bismo se koncentrirati na smanjenje poteškoća i prepreka na koje nailaze i investitiori. Kad tome dodamo plusove, koje i dobivamo ulaskom u EU poput zajedničkog i tržišta i primjenjivanjem istih pravila za nas i druge zemlje, i kad se još više fokusiramo na energetski sektor, mislim da bi moglo doći do stvaranja investicijske klime.
-U ponedjeljak je u Zagrebu počela konferencija hrvatskih počasnih konzula. Mislite li da oni doista mogu pomoći u privlačenju investicija?
=Ovo je prva konferencija počasnih konzula ikad. Tu moram posebno priznanje odati svom zamjeniku Jošku Klisoviću, koji je sve i osmislio i organizirao. Mislim da je ovakva konferencija jako važna pogotovo u današnjim uvjetima kad moramo biti oprezni kad su u pitanju državne financije. Ja bih već danas otvorila 20 diplomatskih predstavništava, ali ne mogu. Stoga, u tim uvjetima počasni konzuli mogu biti dragocjeni. Mi ih danas imamo 92, a njih gotovo 70 odazvalo se na ovu konferenciju i svi su došli na svoj račun.
-Kad su u pitanju ulaganja, stječe se dojam da čak naši diplomati po službenim predstavništvima u većini slučajeva nisu pridonijeli dolasku nekih investicija.
=Gospodarske diplomacije nema ako nema gospodarstva. To je ključni preduvjet. Diplomacija prodaje investicijsku klimu, ali nju u Hrvatskoj tek treba stvoriti. Joško Klisović dobio je zadatak da koncipira cjelokupnu gospodarsku diplomaciju i onda je otišao na teren da vidi postoje li uopće projekti i u kojim su oni fazama. Nažalost, čelnici nekih zemalja, za koje se nikad ne bismo nadali, znaju za kategoriju imovinsko-pravnih problema u Hrvatskoj. I onda vam oni kažu da su zainteresirani, ali da prvo moramo srediti imovinsko-pravne odnose. Dakle, može biti kontraproduktivno da dovedete investitora, a da on naiđe na takve poteškoće o kojima govori i u svojoj zemlji tako da vi nikad više ne možete dobiti nekog investitora iz te države. Stoga je naš stav da prvo počnemo raditi na poboljšanju poslovne klime i da onda prezentiramo svoje investicijske prilike.
-Za nekoliko tjedana planirate otputovati u Beograd. što želite dobiti tim posjetom?
=To je sastavni dio kontinuirane bilateralne i regionalne suradnje. Radimo na tri teme -problemi proizašli iz Domovinskog rata, pitanje gospodarske suradnje nakon našeg izlaska iz CEFTA-e i pitanja vezana uz europsko partnerstvo. Konkretno, trenutačno radimo na pitanjima nestalih i tu smo napravili ozbiljni pomak, a očekujem i nove pomake. Zatim rješavanja pitanja povrata avionskih snimaka Hrvatske iz 1968. godine koje se sada skeniraju u Srbiji, te pitanja mirovina za koje su obje strane zainteresirane. Imamo i nekoliko prekograničnih projekata koje želimo zajednički promovirati i kandidirati za europska sredstva i jedan veliki infrastrukturni projekt, a to je željeznički koridor 10.
-Namjerava li se Vlada sada uključiti u obranu šestorke iz Herceg-Bosne?
=Još to nismo raspravili, ali ćemo svakako raspraviti. U prvom redu zbog nekih kvalifikacija iz prvostupanjske presude.
-U posljednje vrijeme spominje se rekonstrukcija Vlade. Mislite li da je potrebna kadrovska promjena?
=Ne mislim da je potrebna niti da je na dnevnom redu.
-Sindikati prijete štrajkom, a velike prosvjede najavljuju i poljoprivrednici. što Vlada misli napraviti?
=Kao što sam vam rekla, stručnjaci iz Europske komisije rekli su da će za 6-7 mjeseci, dakle u 2014., doći do prvih simptoma oporavka. što se tiče ovih prijetnji štrajkovima, možda bi trebalo decidirano reći u kojem razdoblju se očekuje oporavak.
-što ako ne dođe do tog oporavka? Vlada od početka mandata daje nekakve termine izlaska iz krize, ali su se svi pokazali netočnima.
=Ova procjena o simptomima oporavka u 2014. nije prognoza Vlade, nego je riječ o analizi Europske komisije.
-Ali ne vodi Europska komisija ovu zemlju, nego Vlada.
=Da, ali oni vide sve podatke.
-Ako ne dođe do oporavka u 2014., mislite li da bi onda trebalo raspisati prijevremen izbore?
=Ova Vlada neće nikad raspisati prijevremen izbore i ja uopće ne vidim otkud ta nevjerojatno neodgovorna ideja. Ne vidim otkud ideja da bi Vlada izabrana od parlamentarne većine koja je izabrana na parlamentarnim izborima mogla pobjeći od bilo kakve odgovornosti. Kad dobijete izbore i preuzmete Vladu, vaša je odgovornost da četiri godine radite bez obzira na to da li vas hvalili ili kritizirali.
-U HDZ-u tvrde da je vaš glavni tajnik Srećko Ferenčak imao sastanak s njihovim političkim tajnikom Tomislavom Čuljkom?
=Naš glavni tajnik nije imao nikakav sastanak s HDZ-om. On se samo pozdravio s njim na hodniku. Pa valjda znam što moja stranka i moj glavni tajnik rade. što to znači, da se ne bi smjeli pozdravljati s ljudima iz drugih stranaka?
-U HDZ-u tvrde da su Čuljak i Ferenčak popili kavu i...
=Cijelu su kavu popili? Ja sam čula da su samo stajali i razgovarali. A i da su popili kavu pa što? Pa i ja sam znala popiti kavu s Dubravkom šuicom, a i da je sad sretnem, vjerujem da bismo otišle na kavu.