Goran Rotim: Dobro vam večer, poštovani gledatelji, dobro došli u Temu dana. Temom europske domaće zadaće bavili smo se u ovoj emisiji prije 40 dana kada su pojedini visoki njemački političari izrazili sumnju u hrvatsku spremnost za priključenje Europskoj uniji. Danas je Zagreb nakratko posjetio europski povjerenik za proširenje, štefan Fuele provjeravajući piše li se i primjenjuje li se domaća zadaća. Među ostalima je razgovarao i s ministricom vanjskih i europskih poslova, novom potpredsjednicom vlade, gospođom Vesnom Pusić, koju pozdravljamo u našem studiju. Dobro Vam večer, dobrodošli u Temu dana.
Vesna Pusić: Hvala lijepa, dobro večer.
G.R: što kaže gospodin Fuele, s kakvim je dojmovima otišao iz Zagreba? U Sarajevo, da budemo konkretniji.
V.P.: Nadam se dobrima, ali to je bila radna posjeta gdje zapravo zajednički pratimo dovršavanje poslova koji su preduvjet za okončanje ratifikacije i za 1. 7. Hrvatska punopravna članica u usporedbi s onima što smo u zadnjih 12 godina otprilike reformirali, mijenjali, radili ovo su završnihelliponakohellip
G.R.: Završno čišćenjehellip
V.P.: Završni dodaci, ja bih rekla, to su konkretnehellip
G.R.: Ali, u fokusu je ovih 10 zadaća, je li tako?
V.P.: Da, da, to su konkretne zadaće, provjerivehellip
G.R.: I mjerljivehellip
V.P.: što je gotovo, što nije i mjerljive. Hrvatska kad postane punopravnom članicom 1. 7. sljedeće godine imat će, naravno, kontinuirani posao funkcioniranja kao europske države, a ovo je sad još zapravo završetak.
G.R.: Dobro, porazgovarat ćemo još o ovoj temi. Poslušat ćemo sada glavne izjave sa posjete gospodina Fuelea koje je priredila kolegica Nives Bilić.
/prilog s izjavama štefana Fuelea, Josipa Leka i Ive Josipovića/
G.R.: Gđo Pusić, je li ovo redoviti posjet gospodina Fuelea ili je izazvan zapravo ovim uzburkanim strastima i događajima u našoj zemlji i oko nje?
V.P.: Pa ne, to je posjet vezan za izvješće Europske komisije o napretku, odnosno u hrvatskom slučaju ohellip
G.R.: Znali ste puno prije da će doć?
V.P.: Da, da, to smo već neko vrijeme dogovarali, ali on ne ide samo u Hrvatsku, iz Zagreba ide u Bosnu i Hercegovinu i mislim onda još u neke zemlje. Vezano jehellip
G.R.: Ide li u Beograd? Ne znate?
V.P.: Nisam sigurna.
G.R.: Dobrohellip
V.P.: Ne mogu Vam reći sa sigurnošćuhellip
G.R.: hellipta domaća zadaća riječ je dakle o 10 točaka koje spadaju pod tri poglavlja acquisa: tržišno natjecanje, pravosuđe i temeljna ljudska prava, pravo sloboda i sigurnost, 8, 23 i 24. Hoćemo proći kroz zadaće, kako stojimo, hoćemo li ih završiti, kad ćemo ih završiti?
V.P.: Možemo. Ja Vam mogu reći prve tri koje su faktički završene. Jedna se odnosi na ovrhe i provedbu ovrha po ovom novom modelu, to je završeno. Druga sehellip
G.R.: Da, to je broj tri.
V.P.: Druga se odnosi na podzakonske akte i sve vezano na zakon o policiji što je trebalo još realizirati.
G.R.: To je gotovo?
V.P.: Da, to je gotovo.
G.R.: Novi zakon o pravu na pristup informacijama?
V.P.: I zakon o pravu na pristup informacijama koji je, što se vladine strane tiče, završen i poslan je u parlamentarnu proceduru. Dakle, nije u potpunosti gotov jer mora proći parlamentarnu proceduru, ali sve ostalo je tu završeno. I ima još četvrta točka, to je zadnja, zapravo deseta u onom popisu. Odnosi se na ubrzavanje prijevoda, odnosno tempa prevođenja...
G.R.: Prevođenja acquisa?
V.P.: Pravne stečevine, tako je, Europske unije. I tu je dodano na postojeći tim još sedam novih ljudi koji se sada bavehellip
G.R.: Sedam prevoditelja je zaposleno više ili?
V.P.: hellipprevođenjem. To privremeno, ali je zaposleno dodatno. I uveden je jedan novi model provjere stručnih termina, odnosno jedna vrsta Tesaurusa koji nam je stavila Europska unija, odnosno Europska komisija na raspolaganje.
G.R.: što je s povjerenstvom za sukob interesa? Za to je, doduše, bio zadužen šime Lučin i njegov saborski odbor. A i to je jedan od uvjeta.
V.P.: Sva ostalahellipsve ostale zadaćehellipmi smo sjeli na jedan sastanak koji je sazvao premijer, svih ministara zaduženih za pojedine zadaće i dogovorili smo fiksne datume. Dakle, svi datumi su ili 31. 12. ove godine ili 31. siječnja iduće godine, osim jedne zadaće, a to je izgradnja tih kućica na ulazu i izlazu u Neum. To će biti gotovo 1. travnja zato što se mijenjao izvođač i bilo je nekih problema oko izvođača, ali budući da to nisu oni posebni prijelazi, ne trebaju akreditaciju, samo trebaju biti gotove.
G.R.: Hoće li privatizacijski ugovor za Brodosplit i održivo rješenje za 3. maj i Brodotrogir onda biti gotovo prije nego te kućice kod Neuma?
V.P.: Moglo bi biti i nekih iznenađenja što se brzine tiče, svakakohellip
G.R.: Otkrijte nam onda kakvih. Do nove godine?
V.P.: Sutra ćemo znat. Svakako bih što se Brodosplita tiče rješenje trebalo biti do nove godine, a što se tiče 3. maja i Brodotrogira, do 31. siječnja.
G.R.: Dobro. Sve to skupa se radi i da bi se završio proces ratifikacije, da bi Hrvatska mirno i normalno ušla 1. srpnja u članstvo Europske unije. Trojica velikih u Europi još nisu ratificirali naš ugovor. Mislim na Njemačku, Veliku Britaniju i Francusku.
V.P.: Francuska bi trebala biti gotova do konca ove godine. Više puta sam razgovarala s ministrom Fabiusom na tu temu i mislim da, moglo bi se možda dogoditi da preskoči za koji dan u siječanj, ali očekujem da će biti gotova i prije nove godine. Velika Britanija je ušla u proceduru i bit će gotova u proljeće, da li u ožujku ili u travnju, ne mogu reći sa sigurnošću.
G.R.: A tada i Njemačka.
V.P.: Njemačka će biti gotova, oni znaju točan datum, bit će gotova u lipnju, mislim 6. ili tako nešto lipnja. Pred dva dana sam bila u Berlinu, oni ulaze u proceduru i to jehellipobjasnili su mi točno kako ta njihova procedura izgleda, ali konačna potvrda... e sad... što se Njemačke tiče po svemu što smo u razgovorima prekjučer vodili i s ministrom i s predstavnicima parlamenta, parlamentarnim zastupnicima koji dolaze u veljači u Hrvatsku da još jedan put sami pogledaju kako stvari stoje... što se njih tiče potvrdili su da oni ne vide apsolutno nikakve niti poteškoće niti prepreke koje bi tu mogle biti. Ukoliko se mi držimo svojih 10 točaka, to nije uopće upitno. Nego, tako naprosto izgleda njihova procedura. što se Slovenije tiče, nadam se da ćemo to riješiti možda i prije.
G.R.: Gospođo Pusić, sad kad je pravomoćno dokazano da nije bilo zločinačkog pothvata s namjerom progona u Oluji, je li lakše voditi hrvatske vanjske i europske poslove? Kakve su reakcije međunarodne zajednice?
V.P.: Pa, mislim... lakše je generalno sad... ne znam što se tiče vanjskih poslova, ono što mislim da je važno u cijeloj stvari i jest da smo se mi čvrsto držali institucionalne procedure, dakle kroz jednu dugačku proceduru poštujući te institucije. Sud je došao do takve odluke. To niti ne znači da nije bilo počinitelja zločina za vrijeme rata. To niti ne znači da se neće procesuirati i da se ne procesuiraju u ovom trenutku ti zločini što se Hrvatske tiče. I do sada je bio cijeli niz, a i cijeli niz ljudi je i osuđen za zločine, a to znači da ova dvojica ljudi nisu odgovorni za zločine i znači da operacija Oluja nije okarakterizirana kao zločinački poduhvat. I to su važne konstatacije.
G.R.: S tim u vezi, jučerašnje i današnje izjave patrijarha SPC Irineja, premijera Dačića, predsjednika Nikolića su dosta bombastične s one strane Dunava. Vaša reakcija na to?
V.P.: Prvo, što se mene tiče, mogu reagirati isključivo na državne dužnosnike, na vjerske vođe ne mogu. Premijer Dačić tvrdio je da smo u hladnom miru. To smatram jednom vrstom političke reakcije na svakako burne reakcije koje su bile u srpskoj javnosti. što se tiče intervjua koje je srpski predsjednik Nikolić dao, mislim da takve izjave ne doprinose dobrim odnosima u regiji i onog što jedna i druga zemlja treba. Mi nemamo ni jednih ni drugih institucija nego formalnopravne. Funkcioniranje i u regiji i u Europskoj uniji moguće je samo poštujući pravne institucije i s funkcionirajućim pravosuđem. Mislim da politički nabijene izjave i izjave koje diskvalificiraju institucije nisu dobre za stvaranje dobrih odnosa u regiji, a to je nešto što nama treba. Treba i Srbiji i Hrvatskoj i nadam se da će se pronaći načina da se strasti stave u drugi plan, da se koncentriramo na ono što možemo.
G.R.: Dobro. Poslušat ćemo izjave date ovih dana od predsjednika i jednog ministra, vezano uz domaću politiku, moramo se dijelom baviti i njom.
Ivo Josipović, predsjednik RH: Možemo samo nagađati tko ima kakav utjecaj. Znamo koje su formalne posljedice presude. Gospodin Čačić je otišao iz Vlade, a da li se bavi politikom ono što bismo rekli iza kulisa, o tome ne mogu nagađati. Ne bi bilo dobro da se itko bavi iza kulisa politikom jer je politika nešto što mora biti transparentno i prema građanima i prema ostalim sudionicima političkog procesa.
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva: Želimo imati kontinuitet, a i ako želimo imati dobro odrađeni posao. A tko stane danas, padne i nema stajanja. Naravno da moramo biti u koordinaciji. Mi se čujemo, malo po malo nazovem i pitam o nekoj temi, on nazove i pita kako je ovo. Normalno da se čujemo i surađujemo. Zašto ne?
G.R: Gospođo Pusić, vi ste visoka dužnosnica u HNS-u, moramo ovo prokomentirati. Predsjednik Josipović danas je ublažio svoju izjavu od subote koju je dao u intervjuu HTV-u. Ima li krize Vlade, vaše stajalište po pitanju poreza na nekretnine?
V.P.: Nema krize Vlade, radi se o jednoj važnoj odluci, važnom zakonu koji na neki način skliznuo u nekakvu vrstu sapunice. Tko koga voli, podržava, ne podržava... Radi se o ozbiljnoj temi i mislim da o toj temi mi jesmo razgovarali i trebamo razgovarati vrlo ozbiljno. Između ostalog, i premijer i ja smo razgovarali o toj temi da li takav zakon u ovom trenutku dobra ideja...
G.R.: Gospodin Čačić je razgovarao s premijerom dok je bio u Vladi. Tko tu s kim razgovara, nešto se čudno dogodilo u komunikaciji.
V.P.: Ja ne mogu reći točno što se dogodilo, ja sam bila u Berlinu u trenutku kada je to sve izašlo. Razgovarali smo o tome prvo da je u najmanju ruku upitan taj zakon. Naše je mišljenje i moje je mišljenje da Hrvatskoj takav zakon u ovom trenutku ne treba. On samo otežava uvjete, utječe negativno na investicijsku klimu, umanjuje i odnosi direktne prihode lokalnoj samoupravi, umjesto da imaju svoje izvorne prihode, to bi se na neki način njima uzimalo pa onda dodjeljivalo. Dakle, to je zakon koji ne treba ići u ovom trenutku. Kad smo razgovarali o tome govorilo se da ćemo još dalje razgovarati na tu temu, i onda se najedanput pokazala prezentacija tog zakona u medijima kao da je to gotova stvar. Sigurno će biti tema o kojima ćemo razgovarati. Katkad u javnosti, katkad ne u javnosti, ali ne mislim da svaki put je kriza Vlade.
G.R.: Sudjeluje li g. Čačić u odlukama iz svoga bivšeg resora. Vidimo da se čuje s ministrom Vrdoljakom.
V.P.: Naravno da se čuje. Mislim, ne sudjeluje u odlukama resora u Vladi, ali sudjeluje u razgovorima. On je i dalje predsjednik stranke do trećeg mjeseca. U trećem mjesecu idemo na sabor stranke i onda se bira novi predsjednik. Ako se nešto prije toga ne dogodi, tako će biti.