što zapravo znamo o Europskoj uniji? Kad Hrvatska postane 1. srpnja 2013. godine nova članica, tko će predstavljati građane? Hoće li to biti politička stranka, trenutna vladajuća koalicija, ili netko politički nezavisan? Koliko ćemo godišnje izdvajati za članstvo? Hoće li se to isplatiti?
Odgovore na ta i slična pitanja odlučili smo potražiti s raznih strana, poslušati i prenijeti i dobra i loša mišljenja o EU. Nedavno smo objavili intervju s Robertom Matejovičom, glavnim urednikom srednjoeuropskog časopisa Dimenzie, koji je bio vrlo kritičan prema Europskoj uniji. U ovom broju objavljujemo razgovor s Joškom Klisovićem, zamjenikom ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, koji na Europsku uniju gleda drugačijim očima od Matejoviča.
Obranili zahtjeve
-Godine 2009. imenovani ste tajnikom pregovaračke skupine za vođenje pristupnih pregovara s EU. Kakva su Vaša iskustva iz tog vremena? Je li Vam se ikad u to vrijeme učinilo da bi prihvaćanje nekih europskih zahtjeva moglo naštetiti Hrvatskoj?
=Ne, zato što mislim da je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji u interesu naše zemlje i građana. Moja iskustva iz vremena pregovora su iznimno pozitivna. Pregovarački tim se sastojao od preko 3.000 ljudi iz raznih državnih i nedržavnih institucija. Zajednički smo brinuli o interesima naše domovine i Vladi koordinirano predlagali smjerove djelovanja. Na kraju cijelog procesa EU i njezine države članice prihvatile su ukupno 80 naših pregovaračkih zahtjeva, dok je Hrvatska prihvatila samo 2 zahtjeva država članica EU-a. Uspjeli smo ispregovarati i neka trajna odstupanja od primjene pravne stečevine EU-a, kao i posebne dogovore i odredbe kojima su zaštićeni interesi Hrvatske kod nekih njezinih proizvoda, usluga i djelatnosti. Trajno smo brinuli i bili vođeni hrvatskim nacionalnim interesima i mislim da smo ih dosljedno i dobro obranili.
-Imate li i danas, kao zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, isti stav prema Europskoj uniji kao što ste imali 2009. godine?
=I dalje mislim da je članstvo u EU strateški važno za cjelokupni razvoj naše zemlje i bolju budućnost naših ljudi. Izazovima ovako integriranog i globaliziranog svijeta možete upravljati samo ako ste dio veće snage koja ima odgovarajuće sposobnosti i znanja te je u stanju usmjeravati procese u interesu svojih građana. U suprotnom postajete kolateralna žrtva ovog sve kompetitivnijeg svijeta u kojem živimo.
-Koliko će Hrvatska plaćati članstvo u Uniji i hoće li i Hrvatska, poput ostalih zemalja EU-a, trebati dizati kredite kako bi pomogla državama članicama koje su najviše pogođene krizom?
=Prema trenutnim procjenama, Hrvatska će nakon ulaska u EU u drugoj polovici 2013. u zajednički proračun EU-a uplatiti oko 230 milijuna eura, a u 2014. trebala bi uplatiti oko 500 milijuna eura. No, još ne postoje svi parametri za izračunavanje hrvatskoga doprinosa u proračun EU-a, pa zato i nije moguće izračunati konačne iznose za prve godine članstva.
-Ovi se iznosi mogu učiniti visokima, no treba istaknuti da će Hrvatska biti u mogućnosti povući puno više novca iz europskih izvora.
=Ne bojte se, Hrvatska se neće morati zaduživati da bi pomogla drugim članicama EU-a pogođenima krizom. U tu svrhu u eurozoni se uspostavlja Europski mehanizam za stabilnost (ESM, European Stability Mechanism), a sredstva kojima će raspolagati koristile bi sve članice eurozone koje se nađu u financijskim poteškoćama. Članice eurozone uplaćivat će doprinose u kapital ESM-a, i to prema točno određenom ključu. Budući da Hrvatska ne uvodi euro odmah po ulasku u EU, nego tek kada to sama odluči po zadovoljenju određenih uvjeta, spomenuti doprinos uplaćivat ćemo tek nakon što uvedemo euro kao nacionalnu valutu.
Nova vizija Unije
-Dolazi li do centralizacije Europske unije? Ako da, kakve će to posljedice imati za Hrvatsku?
=Dolazi do stvaranja nove vizije EU-a. Europa se nastoji pripremiti za velike izazove koji stoje pred njom, kako na unutarnjem tako i na globalnom planu. Unija ne može više, funkcionirajući na dosadašnji način, ostvariti ono što od nje očekuju građani Europe i njezine države članice. EU je i dalje najprosperitetnija zajednica država na svijetu.
Da bi takvom ostala, ona mora proći kroz korjenite strukturalne promjene i prilagodbe novim međunarodnim okolnostima. Njezini građani od nje očekuju svojevrsno političko, gospodarsko i društveno blagostanje. Očekuju da i dalje bude jedan od glavnih igrača na svjetskoj pozornici. Promjene koje se predlažu pokušaj su odgovora na ove zahtjeve.
Straha od majorizacije nema jer je jedno od temeljnih načela EU-a, koje uvijek mora biti poštovano, načelo supsidijarnosti. To načelo kaže da je djelovanje na nadnacionalnoj razini (europskoj) prihvatljivo samo ako se isti rezultat ne može postići djelovanjem isključivo na nižoj razini (nacionalnoj). Svaka reforma EU-a počivat će na ovom načelu.
-Nedavno smo napravili intervju s Robotom Matejovičem, glavnim urednikom uglednog srednjoeuropskog mjesečnika Dimenzie. On smatra da su europski fondovi izvor korupcije jer, kako kaže, fondovi postoje kako bi novce povukla velika, strana poduzeća, a ne siromašne sredine kojima je potreban razvoj.
=Moguće je da postoje određene devijacije, ali one sigurno nisu pravilo. Pitajte one koji koriste europske fondove je li im je bolje sa ili bez njih, npr. poljoprivrednike u Poljskoj, koji su se najviše protivili ulasku u EU, a sada od EU-a imaju najviše koristi, ili npr. male poduzetnike u Slovačkoj ili Češkoj. Ne morate ići daleko. Agencija za razvoj Varaždinske županije ima brojne kontakte, primjerice u Poljskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Austriji. Siguran sam da su djelatnici agencije imali prilike čuti više pozitivnih nego negativnih iskustava.
Ljudsku prirodu ne možemo promijeniti, ali možemo uspostaviti mehanizme kontrole nad trošenjem novca. Korištenje sredstava europskih fondova precizno je regulirano i strogo ga kontroliraju revizorske službe. Zahvaljujući tim kontrolama danas i znamo za slučajeve korupcije u nekim članicama EU-a.
Svima je jasno da velike infrastrukturne projekte najbolje mogu obaviti velike tvrtke s provjerenim iskustvom, pa one najčešće i pobjeđuju na međunarodnim natječajima za obavljanje tih poslova. No, tu postoje i brojne mogućnosti za podizvođače radova (subcontractors), a oni su vrlo često manje, lokalne tvrtke, s kojima velika tvrtka koja je pobijedila na natječaju sklapa posebne ugovore. Ne znam na što je mislio g. Matejovič govoreći o situaciji u Slovačkoj, ali Hrvatskoj nije potrebno plaćanje nikakvih agencija kako bi one lobirale za fondovequot.
-Koliki će utjecaj na kreiranje politike EU-a imati hrvatski predstavnici u Europskom parlamentu?
=Pitanje sudjelovanja nacionalnih predstavnika u Europskom parlamentu često se pogrešno shvaća. Zastupnici u Europskom parlamentu ne predstavljaju svoju državu, već građane koji su ih izabrali. U svom zastupanju građana, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu djelovat će i kroz rad u svojim političkim skupinama koje su slične klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru. Državne interese i dalje će zastupati Predsjednik i Vlada, posebice putem hrvatske diplomacije.
što se tiče utjecaja naših zastupnika na kreiranje politike EU-a, vjerujem da će to uvelike ovisiti i o osobnom interesu svakog zastupnika za određene teme, kao i o njegovom angažmanu, ambicijama i sposobnostima sukladno programu svoje stranke i političke skupine u Europskom parlamentu.
Svakako bih spomenuo i da je broj mjesta u Europskom parlamentu podijeljen na način koji favorizira male države članice, pa će hrvatski građani i njihovi interesi biti i više nego proporcionalno zastupljeni.
Hrvatske županije nisu zakinute
-Mislite li da su hrvatske županije dosad u odnosu na Grad Zagreb bile zakinute za mogućnost razvoja i hoće li se to promijeniti ulaskom u uniju?
=U kontekstu dosadašnjeg korištenja pretpristupne pomoći EU-a, hrvatske županije nisu bile ni na koji način zakinute u odnosu na Grad Zagreb. To se neće dogoditi ni nakon ulaska u EU, zahvaljujući nedavnim izmjenama podjele Hrvatske na samo dvije statističke regije razine NUTS 2. Sada sve hrvatske županije mogu biti sigurne da će u budućnosti imati jednake mogućnosti za korištenje sredstava iz fondova Europske unije.