Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić prije
odlaska iz New Yorka za Večernji list komentirala je najnoviju napetu
situaciju sa Slovenijom i bilateralnim susretima ispunjen radni tjedan
na East Riveru.
-Što se dogodilo Slovencima? Opet problemi?
=Hrvatska ispunjava sva očekivanja za ulazak u EU, a u kojoj mjeri,
pokazat će monitoring. Mi smo prva zemlja koja ima monitoring prije
ulaska u Europsku uniju. Detaljno radimo, pratimo ispunjavanje preuzetih
obaveza i s tog gledišta nema govora o kompromisu. U odnosima sa Slovenijom
zapravo se ne radi o ispunjavanju obaveza nadgledanih monitoringom,
nego o temi koja je aktualna od raspada Jugoslavije, a to je Ljubljanska
banka. Mi smo predložili, a Slovenija je prihvatila da se toj temi
posebno posveti pozornost u analizi vrhunskih financijskih stručnjaka
Francea Arhara i Zdravka Rogića. Oni su počeli raditi i ono što su
u javnosti govorili zvučalo je obećavajuće, ali nakon tih sastanaka,
a dogovorili su i treći za idući tjedan, pojavio se novi moment u
Sloveniji gdje je rečeno da su zainteresirani samo za jedno rješenje
i dogovoreni projekt dovodi se u pitanje. Naše je gledište i dalje
isto, treba rješavati pitanje Ljubljanske banke, razmotriti različite
opcije, ali to nema veze s našim ulaskom u EU i ne dovodi u pitanje
naše buduće europsko partnerstvo u regiji. Slovenija i Hrvatska mogu
i moraju zajednički učiniti puno više nego individualno.
-Hoće li Amerikanci opet trebati intervenirati da bi riješili
naše probleme sa Slovenijom?
=Nadam se da nitko neće intervenirati, mi moramo sami voditi brigu
o svojim problemima. Hrvatska i Slovenija moraju biti zrele i odgovorne
države koje surađuju, ali i pokazati da surađujemo u našoj regiji
jer je i to znak političkog odrastanja.
-U New Yorku brojne bilateralne susrete koristili ste i za
promociju hrvatskog gospodarstva. Može li to donijeti rezultate?
=Sa srbijanskim kolegom razgovarala sam o liberalizaciji odnosa slobodne
trgovine kad Hrvatska ude u EU. Nama je potrebna gospodarska suradnja
u regiji. I zbog toga želimo da se liberaliziraju odnosi i to smo
pokrenuli u institucijama EU. Razgovarala sam i s ruskim kolegom jer
je nama ta zemlja zanimljiva i važna politički i gospodarski. Nismo
globalna sila, ali imamo mogućnosti da uspostavimo dobru suradnju
i s drugim regijama.
Aktualno žensko pitanje
-Na koje zemlje mislite?
=Čile, na primjer! U New Yorku smo dogovarali mogućnosti strateškog
partnerstva u gospodarstvu jer njihovi su ljudi već ulagali u Hrvatsku.
Dogovaramo suradnju na razini sveučilišta i visokog obrazovanja jer
oni su postigli znatne rezultate, konkurentni su kad je riječ o visokoobrazovanoj
radnoj snazi, što Hrvatska još nije. Imaju više akademskih građana
od nas i nama je to područje obrazovanja i gospodarstva važno jer
kad znate koji tip radne snage preferirate, tada znate i kakvo je
obrazovanje potrebno, kakav tip industrije gradimo.
-Hrvatska je ipak mediteranska zemlja?
=Potičem povezanost s južnim Mediteranom. U New Yorku smo razgovarali
i o partnerstvu s Marokom. Vidim južni Mediteran kao naš potencijal
jer mi smo mediteranska zemlja i naše iskustvo u pogledu postkonfliktne
izgradnje institucija i reformi koje smo prošli može mnogima koristiti.
Punih 12 godina traje naše iskustvo pristupa EU i mi znamo sve što
treba i što ne treba raditi na tom putu. Naša specifična znanja povećavaju
našu važnost na međunarodnoj sceni.
-U New Yorku ste se službeno oprostili s Hillary Clinton,
američkom državnom tajnicom, s kojom ste izgradili dobre odnose, a
ona nakon predsjedničkih izbora u studenome odlazi s te funkcije?
=Svakako mi je žao što je gospođa Clinton najavila odlazak iz aktivne
politike. Bila je domaćin na Transatlantskoj večeri u New Yorku zadnji
put u svojstvu državne tajnice. Hillary Clinton ostat će značajna
figura na svjetskoj političkoj sceni. Teme za koje se ona zauzme i
nakon ove funkcije imat će veliku šansu za uspjeh. Tu ću suradnju
svakako nastaviti. Tko god je naslijedi u državnom tajništvu, mi ćemo
s Amerikom nastaviti dobru suradnju, naši su odnosi odlični i nadam
se da će bračni par Clinton brzo posjetiti Hrvatsku.
-Je li Hrvatskoj Bruxelles bitniji od UN-a? Neki kažu da se
na East Riveru ne događa ništa bitno za nas.
=Ovo je za međunarodne odnose neizmjerno važna prilika i mogućnost
da se afirmirate kao zemlja i stupite u kontakt s političarima iz
niza država koje inače ne biste imali prilike susresti, nađete se
na raspravama o temama o kojima inače ne raspravljate. To je na primjer
tema smrtne kazne, u čemu je Hrvatska aktivna, ali ne u europskom
kontekstu. I položaj žena vrlo se brzo probija prema vrhu tema u međunarodnim
odnosima, naročito u kriznim žarištima, a mi imamo mnogo misija u
zemljama gdje je položaj žena i njihov tretman u društvu glavni test
funkcioniranja tih država. Istraživanja pokazuju da, ako je ženi pružena
mogućnost rada za plaću, ona 90 posto zarade reinvestira u obitelj
kao temeljnu strukturu društva, a muškarci samo 40 posto. Na Općoj
skupštini Hrvatska razgovara u društvu zemalja Europske unije ili
regije, ali mi imamo i šire interese poput Sirije, južnog Mediterana,
Afganistana.
-Jeste li zadovoljni predstavnicima hrvatske diplomacije u
UN-u i Americi?
=Ovdje imamo neke od naših najkvalitetnijih diplomata, to su veleposlanici
Ranko Vilović u UN-u i Joško Paro u Washingtonu. Tu i trebamo imati
dobru ekipu. U diplomaciji imamo neobičnu kombinaciju najboljih ljudi
u državnoj upravi pomiješanu sa slučajnim prolaznicima. Postupno uvodimo
kriterije za ocjenu i poboljšanje rezultata i posla te radimo selekciju
ljudi i dižemo status tog posla.
-Najnovija istraživanja javnosti govore da pada popularnost
vašeg HNS-u na samo 1,8% potpore. Više ste se posvetili diplomaciji
nego biračima?
=Žao mi je što je trenutačno takav rejting HNS-a. Istina je da sam
se posvetila puno više diplomaciji nego stranci jer je to takav trenutak.
Ali to ne znači da u budućnosti neću imati više vremena za stranku.
Moj je princip - pokaži što znaš pa poslije objasni ljudima: to smo
napravili. Što budemo bliže izborima, imat ću više toga pokazati ljudima
u stranci, ali i državi. -U New Yorku ste čuli da mnogi žele investirati
u Hrvatsku.
=Puno se radi i dosta je toga obavljeno u okviru opsežnih priprema
i vjerujem da to treba početi davati rezultate - uskoro!
Ambasadori u dijaspori
-Koliko je dijaspora bitna, hoćemo li otvarati kulturne centre
u svijetu? Na primanju u misiji RH u New Yorku okupili ste i ljude
poput dizajnera i grafičara Mirka Ilića koji prije nije dolazio na
takve skupove.
=Naša se dijaspora jako dugo tretirala kao jedna politička opcija,
a ne kao ljudi iz Hrvatske koji žive po cijelom svijetu. Njihova je
stranka Hrvatska, a nama je svaki čovjek dragocjen ako se osjeća dobro
u relaciji prema domovini. Oni su neka vrsta ambasadora. Imamo veće
planove za tzv. meku diplomaciju. To je promicanje naše kulture, obrazovanja,
umjetnosti, planiramo s Ministarstvom kulture osnovati zakladu "Hrvatska
kuća". Sada imamo hrvatski festival u Francuskoj na kojemu predstavljamo
naše vrhunske umjetnike i njihova djela. Počet ćemo s hrvatskim kućama
u regiji, a kad financijski ojačamo, možemo krenuti u prekooceanske
zemlje. Bilo bi divno imati hrvatsku kuću u New Yorku.
Izvan protokola
-U New Yorku ste izdvojili vrijeme i za kulturne događaje?
=Bila sam na jazz-koncertu Woody AlIenThe Eddy Davis New Orleans
Jazz Banda u Cafe Carlyleu na Manhattanu, posjetila sam i muzej MoMa
kojim su me vodili pomoćna kustosica Ana Janevski iz Splita i direktor
za međunarodne programe Jay Levenson. Bila sam i na otvaranju sezone
newyorške filharmonije, na svečanom koncertu u Avery Fisher Hallu
Lincoln Centera pod ravnanjem Alana Gilberta i uz gostovanje virtuoza
Itzhaka Perlmana.
