Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u razgovoru za Die Presse govori o prijetećoj nesolventnosti susjedne Slovenije, ulasku njezine zemlje u EU i tegobnom odnosu sa Srbijom. - Slovenski premijer Janez Janša upozorio je da bi njegova zemlja uskoro mogla ostati bez novca? Kako bi Hrvatsku pogodio slovenski bankrot? = Hrvatska će 1. srpnja ući u EU, ali još neko vrijeme neće biti članicom eurozone. Mi k tomu u ovom trenutku ne bismo ni ispunili kriterije za to. Mnoge su zemlje pristupile eurozoni iako za to nisu bile spremne. Mi smo iz toga izvukli pouku: Ne želimo ništa požurivati. Hrvatska je nedavno usvojila ozbiljne mjere štednje. To je također razlog zbog kojeg nam je rejtinška agencija Fitch prognoze kreditnog rejtinga podigla s negativne ocjene (BBB-) na stabilnu. Hrvatska ima niži dug od drugih zemalja. Naša je glavna zadaća privući ulaganja. - Zar ne bi došlo do spillover-učinka u slučaju da Slovenija bankrotira? = Slovenci čine drugu najveću skupinu turista u Hrvatskoj. Loša financijska situacija u Sloveniji nedvojbeno bi se odrazila na hrvatski turizam. Osim toga, na kocki bi se zacijelo našla ulaganja hrvatskih poduzeća u Sloveniju, a i bankovni depoziti. - Slovenija se uvijek smatrala uzorom za jugoistočnu Europu. Hoće li se sada u Bruxellesu povećati nepovjerenje prema „pridošlicama“ iz vaše regije? = S financijskim problemima nisu suočene samo nove članice u Europskoj uniji, već i one starije. Često sam zabrinuta zbog ozračja u jugoistočnoj Europi. Mi - bar mi u Hrvatskoj - uvijek smo pristupni proces doživljavali kao vježbu za izgradnju demokratskih institucija. Ali to funkcionira samo ako to žele i građani. Uz pomoć perspektive ulaska u EU mi smo stabilizirali svoju vlastitu zemlju. - A sada potpora Europskoj uniji slabi? = O pristupu Europskoj uniji glasovali smo usred krize, kada su birači svakodnevno gledali slike grčkih prosvjednika. Unatoč tome potpora Europskoj uniji u siječnju je iznosila više od 66 posto. Ali važno je da se taj proces održi na životu i u drugim zemljama jugoistočne Europe. Upravo je iz tog razloga bilo važno da EU započne pristupne pregovore s Crnom Gorom. - Ali smatrate li da je u regiji nepovjerenje prema Europskoj uniji u porastu? = Posebno u zemljama koje su daleko od ulaska u članstvo Europske unije sve je izraženiji ambivalentni osjećaj da im do tog članstva tobože i nije stalo. I to iako sve zemlje u regiji znaju da im je potpora Europske unije potrebna za razvoj države i da nemaju bolje alternative. Ipak, mene ohrabruje to što je novi srbijanski predsjednik, čiji je izbor promatran sa znatiželjnom zabrinutošću, vrlo jasno potvrdio namjeru Srbije da postane članicom EU-a. Ta perspektiva ulaska u EU povećava predvidljivost. A to povećava stabilnost i sigurnost, što je vrlo važno u našoj regiji. - Smatrale li mogućim da Hrvatska blokira ulazak Srbije u EU na temelju starih otvorenih pitanja? = Mi smo u našem pristupnom procesu imali mnogo surealnih iskustava. Primjerice, EU je tražio da hrvatski parlament prihvati rezoluciju kojom bismo se obvezali da nećemo našim susjedima učiniti ono što je nama učinila Slovenija. Hrvatska je demografski, geografski, gospodarski i u svakom drugom pogledu povezana s regijom. Mi znamo da je i nama u interesu da naši susjedi ostvaruju napretke na svom putu u EU. I ulazak Srbije u EU u našem je neposrednom interesu. Hrvatska ovisi o turizmu. S Bosnom i Hercegovinom povezuje nas više od 1000 kilometara granice. U Dalmaciji granica prolazi praktički iza plaža. Što su naši susjedi nestabilniji, to smo i mi sami ugroženiji. Upravo iz tog razloga mi našim susjedima nudimo stručno znanje u pristupnom procesu. - Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, nakon što je izabran za predsjednika, izazvao je gnjev izjavivši da je Vukovar srpski grad? Je li taj prijepor riješen? = Ne, to još nije riješeno. Mi poštujemo sljedeće načelo: ne služiti se velikim simboličnim gestama, već malim koracima. Prvo ministri vanjskih poslova moraju identificirati probleme koji se moraju riješiti. Nakon toga ćemo se postupno približiti velikoj gesti, dakle susretu dvaju predsjednika … … a to očito još nije na obzoru? = Ja ne sumnjam u to da će do tog susreta doći, ali još ne znam kada. Prije toga moramo još napraviti izvjesne pripreme. - Neki u Europi boje se da se duh nacionalizma vraća. Što bi to značilo za Vašu regiju? = Mi se na izvjestan način krećemo u različitim smjerovima. Nacionalizam je u našoj regiji instrumentaliziran u borbi za vlast koja je u devedesetima rezultirala ratovima. Mi smo se u proteklih 15 godina pokušavali od toga oporaviti. Nacionalizam nije nešto što se može svladati jednom zauvijek. To pokazuju razvoji koji se sada mogu promatrati u zapadnoj Europi. Nacionalizam je potencijalno uvijek prisutan. Nacionalizam se može dogoditi u svakom trenutku i u svakoj zemlji i poguban je. Alternativa nacionalizmu jest jačanje ljudskih i građanskih prava. Ta prava također izazivaju emocije i gotovo svatko može se s njima poistovjetiti, ali ona funkcioniraju u suprotnom smjeru. - Ali zar nacionalizam nije uvijek demonska sila? = Bilo je naravno i pozitivnih iskustava s nacionalizmom, primjerice u doba antikolonijalnih pokreta. S nacionalizmom je kao s inflacijom: kaže se da je kontrolirana inflacija pozitivna, no nju je vrlo teško držati pod kontrolom. A kada izmakne kontroli, postaje pogubna. (jg)