Drugi kolosijek je nacionalni prioritet kod ulaska u EU

GP: HDZ u Koprivničko- križevačkoj županiji duže vrijeme nije dala župana i gradonačelnike. Što konkretno možete ponuditi glasačima ovoga prostora kako bi stranka ojačala svoj položaj i kako bi se što prije razriješili problemi koji su kulminirali optužbama protiv bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančec? Jeste li u posljednjih mjeseci zadovoljni radom HDZ-ovih organizacija na ovom prostoru? GJ: HDZ je na zadnjim izborima, na listi s HSLS-om, ostvario dobar rezultat u Županiji. HDZ ima 11 načelnika u 22 općine, odnosno 11 od 41 mandata u Županijskoj skupštini. HDZ je osvojio najveći broj vijećnika na razini cijele županije. Naravno da taj rezultat može biti još bolji. HDZ kao najsnažnija stranka u Hrvatskoj mora svoju snagu reflektirati i na županijskoj razini. Kvalitetnim programom i kvalitetnim ljudima, HDZ će, uvjeren sam, znati odgovoriti na taj izazov na sljedećim izborima te osnažiti svoj položaj u Županiji. Kao bivši predsjednik Županijskog odbora HDZ susjedne Bjelovarsko-bilogorske županije i sadašnji predsjednik Gradskog odbora HDZ Zagreb, znam što je važno za postizanje što boljeg izbornog rezultata - aktivan rad na terenu, svakodnevni kontakt s ljudima, motiviranje članstva te provedba stranačke politike s ciljem pronalaženja što boljih rješenja za sredinu u kojoj se djeluje. Dr. Milinković kao predsjednik županijske organizacije HDZ to dobro radi. To mogu reći i za rad Darka Sobote, zamjenika župana te svih ostalih načelnika, zamjenika načelnika i zamjenika gradonačelnika. GP: Podravcima i Prigorcima obećano je neposredno prije prošlih parlamentarnih izbora da će autocestu Zagreb- Koprivnica dobiti još tijekom ove godine. Budući da se u medijima pojavila informacija prema kojoj Hrvatske autoceste navodno priječe izvođačima radova da ozbiljnije prionu poslu na dijelu spomenute dionice, molimo Vas da objasnite kakva je budućnost tog projekta? GJ: Dinamika izvođenja radova na Podravskom ipsilonu odvija se u skladu s četverogodišnjim Programom građenja javnih cesta, a ovih dana intenzivirane su aktivnosti na izgradnji. Hrvatske autoceste u 2011. godini u izgradnju Podravskog ipsilona planiraju uložiti 270 milijuna kuna, što je u skladu s godišnjim Planom građenja i održavanja što ga je odobrila Vlada Republike Hrvatske. Na autocesti A13 na dionici Vrbovec-Bjelovar, u dijelu dionice gdje su riješeni imovinskopravni odnosi, izvođači radova uvedeni su u posao izgradnje trase te pripadajućih objekata, prijelaza i prolaza. Na autocesti A12 na dijelu dionice Gradec–Križevci, izvođači radova također su uvedeni u posao u dijelu trase gdje su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Koliko sam upoznat, na tom dijelu trenutno se izvode pripremni radovi te nanosi prvi sloj nasipnog materijala. U tijeku su i radovi na izmještanju postojećih instalacija. Želim naglasiti kako je za sve radove koji su u tijeku prethodno bilo potrebno ishodovati građevinske dozvole. GP: Što je s drugim željezničkim kolosijekom koji bi trebao povezati Luku Rijeka i Mađarsku granicu preko Koprivnice? Začuđuje s koliko malo pažnje je ovaj projekt uzimala u obzir svaka dosadašnja Vlada s obzirom da bi njegova realizacija mogla poslužiti kao generator niza gospodarskih aktivnosti. Postoji li šansa da ovaj projekt zaživi u dogledno vrijeme i kakao ga je moguće financirati? GJ: Itekako smo svjesni važnosti modernizacije željezničke infrastrukture za razvoj hrvatskog gospodarstva te smo u skladu s tim posvećeni i realizaciji ovog konkretnog projekta. Izgradnja drugoga kolosijeka na dionici Dugo Selo-Križevci upravo je prvi projekt koji bi se trebao početi graditi sredstvima kohezijskog fonda, dakle čim uđemo u Europsku uniju. Cjelokupna dokumentacija s dozvolama za ovu dionicu, koja se financira proračunskim sredstvima, trebala bi biti gotova do sredine 2012. godine. Nastavno na tu dionicu, korištenjem IPA pretpristupnog programa, znači kroz već odobrena sredstva, projektirat će se drugi kolosijek na dionici Križevci-Koprivnica. Natječaj za ovu dionicu bit će raspisan početkom iduće godine. Podsjećam da je u tijeku remont navedene dionice, a radove je otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Vrijednost radova iznosi 180 milijuna kuna. GP: Godine 2013. Hrvatska bi trebala postati članicom Europske unije. Koje konkretno benefite, ali i ograničenja mogu očekivati poljoprivrednici Koprivničko-križevačke županije ulaskom u ovu asocijaciju? GJ: Hrvatska će 28. članicom Europske unije postati 1. srpnja 2013. godine, a punopravno članstvo u Europskoj uniji svim će hrvatskim građanima, pa tako i poljoprivrednicima, donijeti mnoge prednosti. Uz poticaje iz državnog proračuna, na raspolaganju će im biti sredstva iz europskih fondova kojima će se financirati razvoj hrvatske poljoprivrede te povećanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda. To će zasigurno olakšati njihovo plasiranje na domaće i zajedničko europsko tržište. Velike mogućnosti za hrvatsku poljoprivredu, pa tako i za poljoprivrednike Koprivničkokriževačke županije, svakako vidim u izvozu izvornih hrvatskih proizvoda te proizvodnji i izvozu ekoloških proizvoda za kojima je potražnja na domaćem i europskom tržištu u stalnom porastu. Što se tiče ograničenja, odnosno kvota, treba reći da će i one koje su definirane, primjerice za sadnju vinograda i proizvodnju mlijeka, biti ukinute od 2014. godine, dok će se kvota za proizvodnju šećera povećati. Treba, naravno, imati na umu i veću konkurenciju. No, nje se ne treba bojati. No naglasio bih da je i do sada u Koprivničko- križevačkoj županiji, Vlada u smislu potpora uložila velika sredstva – godišnje cca 350 milijuna kuna. GP: Je li u dogledno vrijeme moguće očekivati ukidanje županija i ustrojavanje Hrvatske prema, recimo, pet statističkih regija? Hoće li se nastaviti projekt financijske decentralizacije? GJ: Izrada prijedloga teritorijalnog preustroja Hrvatske temelji se na Smjernicama i načelima za funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj, programskom dokumentu koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u srpnju 2010. godine. Podsjećam kako, u skladu sa spomenutim smjernicama, reforma lokalne samouprave obuhvaća tri jednako važne i međusobno povezane sastavnice: funkcionalnu decentralizaciju, odnosno prijenos ovlasti i nadležnosti sa središnje na niže razine vlasti fiskalnu decentralizaciju, odnosno prijenos odgovarajućih sredstava za financiranje javnih ovlasti na jedinice lokalne i područne samouprave te teritorijalnu reorganizaciju, odnosno pronalaženje optimalnog teritorijalnog modela organizacije javnih službi. Riječ je o složenom procesu u okviru kojega je potrebno utvrditi poslove koji se sa središnje vlasti prenose u djelokrug jedinica lokalne i područne samouprave, te prije svega analizirati moguće učinke teritorijalne reorganizacije za predložene modele. Nastavak suradnje s HSS-om GP: Kako ste zadovoljni sa svojim koalicijskim partnerima, prvenstveno HSS-om, u Koprivničkokriževačkoj županiji? GJ: Kako na nacionalnoj tako i na razini Županije riječ je o koaliciji koja se temelji na čvrstoj, stabilnoj i prijateljskoj potpori. Zajedno smo u ove četiri godine obavili veliki posao – od završetka pregovora, provedbe programa borbe protiv korupcije, gospodarskog oporavka i osnaživanja hrvatskog gospodarstva do niza regionalnih i lokalnih projekata. Mogu samo ponoviti ono što su predsjednici HDZ i HSS Jadranka Kosor i Josip Friščić istaknuli – obadvije stranke računaju na nastavak zajedničke suradnje u budućnosti, nakon izbora.