U povodu skorog dolaska pape Benedikta XVI. razgovarali smo s ministrom vanjskih
poslova i europskih integracija Gordanom Jandrokovićem, koji je ujedno predsjednik
Državnog odbora za pripremu i praćenju posjeta Svetog Oca Republici Hrvatskoj.
Bila je to prigoda i za razgovor o aktualnim pitanjima vezanim uz završetak
hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.
-Što za hrvatsku državu znači dolazak pape Benedikta XVI.?
=Sveti Otac uživa veliki moralni autoritet u svijetu, a svojim komunikacijskim
putovima Sveta Stolica pridonosi trajnom stvaranju pozitivnog ozračja na globalnoj
razini. U tom smislu, posjet Svetog Oca Hrvatskoj, koji se održava u povodu
Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, od iznimne je važnosti za
hrvatske vjernike, ali i sve građane Hrvatske. Tim posebnim duhovnim ozračjem
bit će nošeni i Hrvati iz susjedne BiH, koji su svaki dan sve više podvrgnuti
političkoj, vjerskoj i kulturnoj marginalizaciji.
Papa dolazi u Hrvatsku i kao državnik i kao poglavar Katoličke crkve, ali i
kao prijatelj hrvatskoga naroda. Taj pastoralni pohod pape Benedikta XVI. ujedno
je kruna izuzetno dobrih odnosa Svete Stolice i Republike Hrvatske u njegovu
pontifikatu.
-Kako ocjenjujete ukupne odnose Hrvatske i Vatikana?
=Uvjeren sam da će se i ovim pohodom pape Benedikta XVI. potvrditi privrženost
i vjernost hrvatskog naroda Svetoj Stolici. Želio bih pritom napomenuti kako
hrvatski narod nikad neće zaboraviti činjenicu da je upravo Sveta Stolica među
prvima priznala Republiku Hrvatsku u trenutku ratnih razaranja, političke neizvjesnosti,
kao i pasivnosti međunarodne zajednice. Nakon 20 godina hrvatske samostalnosti
politički se kontekst promijenio. Hrvatska je pred vratima Europske unije i
podrška Svete Stolice nije se umanjila.
-Hrvatska se nalazi u završnoj fazi pristupa EU. Koliko joj u tome pomaže Vatikan?
=Svakako treba imati na umu da posjet dolazi u trenutku kada je Hrvatska u
samoj završnici pristupnih pregovora s Unijom. Time se još jednom potvrđuje
i stalna potpora Svete Stolice Hrvatskoj - od ranih dana borbe za neovisnost
pa sve do danas kad se priključujemo europskoj zajednici država i naroda. Sveta
Stolica oduvijek je pružala snažnu potporu članstvu Hrvatske u EU, vrednujući
njezino civilizacijsko mjesto u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Europe.
I sam Sveti Otac, prilikom nedavne predaje vjerodajnica novog hrvatskog veleposlanika
pri Svetoj Stolici, naglasio je kako je Hrvatska povijesno sastavni dio europske
obitelji, te će u toj obitelji znati sačuvati svoje kulturne i vjerske posebnosti.
-Kad očekujete definitivan završetak hrvatskih pristupnih pregovora s Unijom?
=Zadovoljstvo mi je istaknuti da smo ušli u završnu fazu i uvjeren sam da ćemo
sljedećih tjedana uspjeti tehnički dio posla uspješno privesti kraju. Danas
imamo privremeno zatvoreno 30 poglavlja, a sljedeći tjedan očekujemo zatvaranje
poglavlja 13 - Ribarstvo. Za sva preostala poglavlja predali smo završna izvješća
o ispunjavanju mjerila tako da njihovo zatvaranje očekujemo do kraja lipnja.
-Može li se govoriti o točnom datumu?
=Očekujem da će Europska komisija u narednom tjednu pripremiti nacrte zajedničkih
pregovaračkih stajališta za preostala poglavlja i time omogućiti njihovo zatvaranje
na međuvladinoj konferenciji 21. lipnja. Nakon toga Europsko vijeće će 24.
lipnja moći označiti kraj hrvatskih pristupnih pregovora.
-Možete li komentirati spekulacije da neke zemlje, među ostalima Britanija,
koče završetak hrvatskih pregovora?
=Nitko ne koči završetak naših pregovora i većina zemalja traži da oni budu
što prije završeni te da se odmah odredi datum ulaska Hrvatske u EU. Pojedine
zemlje sukladno novoj tehnologiji pregovora žele sasvim decidiranu ocjenu EK
da su sva mjerila u potpunosti ispunjena te tek potom žele dati svoju konačnu
suglasnost na zaključenje pregovora. Hrvatska je ušla u samu završnicu pregovora
i među državama članicama percipira se kao 28. članica Unije.
-Koliko su, po Vama, ozbiljna kuloarska nagađanja da bi se hrvatski završetak
pregovora vremenski povezao sa srbijanskim stjecanjem statusa kandidata?
=Hrvatska i Srbija su u sasvim različitim fazama pristupnog procesa, a naši
pregovori idu svojim predviđenim tijekom. U skladu s načelima politike proširenja,
svaka država napreduje u procesu prema punopravnom članstvu na osnovi vlastitih
postignuća, tj. na temelju ispunjavanja zadanih kriterija. U tom smislu pozdravljamo
uhićenje Ratka Mladića, ali istodobno očekujemo da Srbija ispuni i preostale
obveze vezane uz suradnju s Haaškim sudom, gdje prije svega mislim na uhićenje
Gorana Hadžića. Važno je istaknuti da Hrvatska u potpunosti podržava europski
put Srbije, kao i svih zemalja regije.
-Kako gledate na francuski prijedlog uspostave monitoringa nad Hrvatskom do
pristupanja u EU?
=Kao što znate, hrvatski se pristupni pregovori vode po novoj metodologiji,
što je i za nas, ali i za institucije EU-a bio velik izazov. Svrha je nove
metodologije da zemlja pristupnica bude potpuno spremna za članstvo u Uniji.
Vjerujem da smo svojim primjerom pokazali kako je ispunjavanjem mjerila, kao
i predanošću u provođenju sveobuhvatnih reformi moguće zadovoljiti uvjete za
članstvo. Sve zemlje koje su ulazile u EU, imale su određeni oblik nadzora
tijekom ratifikacije svojih pristupnih ugovora. Najvažnije je da taj nadzor
neće postojati nakon ulaska Hrvatske u EU, kao što postoji za Rumunjsku i Bugarsku.
Ono o čemu se sada raspravlja jest kako pojačati mehanizam praćenja naših obveza
od trenutka potpisivanja ugovora o pristupanju do njegova stupanja na snagu.
-Dio javnosti protumačio ga je kao neku vrstu ultimatuma.
=Ne radi se ni o kakvom ultimatumu, naprotiv. Francuska i Hrvatska lani su
potpisale strateško partnerstvo i naš je dijalog s Parizom prijateljski i otvoren.
Idući tjedan bit ću u radnom posjetu Francuskoj gdje ću i o tome razgovarati
sa svojim kolegom ministrom Juppéom. U sklopu pregovora očekujemo konsolidirani
prijedlog EU-a o modalitetima praćenja naših obveza do trenutka kad će Hrvatska
poslati članica Unije.
-Postoji li u tom procesu monitoringa opasnost od eventualne odgode hrvatskog
članstva u EU?
=Do takvog scenarija sigurno neće doći.
-Kad je, po Vama, izgledno potpisivanje pristupnog ugovora?
=Nakon tehničkog završetka pregovora, potrebna su tri-četiri mjeseca za usuglašavanje
ugovora o pristupanju Hrvatske EU tako da njegovo potpisivanje očekujemo na
jesen, za vrijeme poljskog predsjedanja.
-Kao datum pristupa Hrvatske u EU sve se češće spominje 1. srpnja 2013. Kakve
su Vaše informacije o tome?
=S obzirom na duljinu ratifikacijskog procesa u pojedinim državama članicama,
smatramo da je 1. srpnja 2013. godine krajnji rok ulaska Hrvatske u punopravno
članstvo EU-a.
-Vratimo se još malo na hrvatsku političku svakodnevnicu. Kako kao sudionik
komentirate sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost?
=Rezultati sastanka sažeti su u usuglašenoj zajedničkoj izjavi. Riječju - nastavak
borbe protiv korupcije i kriminala apsolutni je prioritet hrvatske državne
vlasti. Nije uobičajeno da se detalji rasprave prepričavaju u javnosti i protivnik
sam neodgovornog brifiranja novinara o tijeku sastanka. Očito je da je nekom
važnije dopasti se javnosti, nego ozbiljno promišljati nacionalnu sigurnost
i u okviru toga borbu protiv korupcije i kriminala.
-Na koga konkretno mislite?
=Način na koji su plasirane informacije i naglasci koji ne odražavaju vjerno
tijek rasprave, jasno ukazuju na krugove iz kojih dolaze te informacije.
Neshvatljivo mi je da netko odbije susret s Papom
-Kako gledate na izostanak nekih političkih dužnosnika sa susreta s Papom u
HNK-u?
=Nije trenutak da sad to komentiram s obzirom na funkciju predsjednika Državnog
odbora za pripremu i praćenju posjeta Svetog Oca Republici Hrvatskoj i njegov
skori dolazak. Ali neshvatljivo mi je da netko odbija susret sa Svetim Ocem,
ne samo kao vjerskim poglavarom, nego i kao državnikom, zbog taštine ili ideologije.
Na žalost, jasna je to poruka kakvu Hrvatsku i koje vrijednosti zagovaraju
ti ljudi.