U EU prate kako Hrvatska suzbija korupciju, a ocjenu će dati u ožujku, kaže
Andrej Plenković, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova. Pitanje je,
međutim, što će o tome i članstvu u Uniji reći hrvatski građani na referendumu.
-Raste li euroskepticizam?
Prema mome mišljenju među biračima raste podrška hrvatskom članstvu u Europskoj
uniji u posljednjih nekoliko mjeseci. To potvrđuju i istraživanja koja već
nekoliko godina za MVPEI provodi agencija Ipsos Puls. Prema anketi iz studenoga,
na referendum bi izašlo čak 76 posto birača, od kojih bi 64 posto glasovalo
“za”, 29 posto “protiv”, a 7 posto je “neodlučno”. U odnosu na lipanj podrška
onih koji bi glasovali “za” porasla je za 12-postotnih bodova, sa 52 posto
na 64 posto. Smatram da je većina hrvatskih birača proeuropski orijentirana
te da će se takvo raspoloženje reflektirati i u rezultatu referenduma. Ovo
govorim s argumentima jer sam obišao sve hrvatske županije gdje smo održali
niz okruglih stolova o EU te sam stekao izravan dojam o stavovima birača. Dio
njih je nezadovoljan duljinom trajanja pristupnog procesa u odnosu na zemlje
srednje Europe, a ujedno su osjećaji prema članstvu u EU pomiješani i sa širim
gospodarskim i socijalnim prilikama u Hrvatskoj.
-Kakva će biti kanja za referendum o članstvu u EU?
=Cilj Komunikacijske strategije i buduće kanje je građane upoznati s rezultatima
pregovora o pristupanju te aktualnim stanjem Europske unije, čija će Hrvatska
postati članica za dvije godine. Stručnjaci iz brojnih zemalja članica koje
su održale referendume boravili su u Hrvatskoj te su nam predstavili svoja
iskustva. Nedavno smo imali susrete s kolegama iz Poljske, Slovačke, Estonije,
Finske i Europske komisije. Prava medijska kanja započet će kada kalendar
završetka pregovora bude precizniji nego danas. Ako Ugovor o pristupanju bude
potpisan u jesen 2011. za vrijeme poljskog predsjedanja, smatram da bi Hrvatska
mogla postati punopravna članica EU krajem 2012. godine. Ministarstvo je za
kanju u proračunu za 2011. predvidjelo oko 15 milijuna kuna.
-Jeste li angažirali PR stručnjake? Hoće li to biti stranci?
=Na temelju javnog natječaja izabrat će se stručna agencija koja će pomoći
u komunikacijskoj i medijskoj provedbi kanje. Svi zainteresirani, pa i strane
agencije, moći će se javiti na natječaj, a u transparentnoj proceduri bit će
izabrana najbolja ponuda.
-Pomažu li u pripremi terena za referendum i aktualna uhićenja, posebno Ive
Sanadera? Što kažu u EU?
=Iz rezultata rada Državnog odvjetništva i policije razvidno je da u Hrvatskoj
nitko nije iznad zakona. Učinkovitije funkcioniranje hrvatskog pravosuđa osnažuje
povjerenje građana u institucije države te pridonosi pozitivnom ozračju na
budućem referendumu. U Uniji pažljivo prate sve procese vezane za suzbijanje
korupcije u Hrvatskoj, a cjelovitu ocjenu naših napora možemo očekivati sredinom
ožujka kada će Komisija objaviti važno privremeno izvješće u vezi s ispunjavanjem
kriterija u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava.
-Je li nam na vanjskom planu naštetio Sanader i kriminalna hobotnica?
=Nema i ne smije biti poistovjećivanja Sanaderova slučaja s Hrvatskom. Bez
obzira na sve neugodnosti slučaja Sanader, naši vanjskopolitički partneri prepoznaju
odlučnost Hrvatske u borbi protiv korupcije. Korupcijske afere nisu svojstvene
samo društvima u tranziciji, nego su prisutne i u dugovječnijim demokracijama.
Postupanja Državnog odvjetništva, odluka Hrvatskog sabora o skidanju imuniteta,
suradnja Ministarstva unutarnjih poslova s policijama drugih država, zahtjev
Ministarstva pravosuđa u vezi s postupkom izručenja potvrđuju sustavno i zakonito
postupanje hrvatskih vlasti u ovom slučaju.
-Preko WikiLeaksa vidimo da je SAD pritiskao Britaniju i Nizozemsku da ne koče
hrvatske pregovore s EU. Kako to tumačite? Jesu li nam sada otvorena vrata?
=Vjerujem da je moguće da Hrvatska tehnički i politički okonča pristupne pregovore
za vrijeme mađarskog predsjedanja u prvoj polovici 2011. godine. No uvijek
je nužan oprez, posebno kada je riječ o punoj suradnji s Haaškim sudom zbog
koje je Hrvatska izgubila nekoliko godina u integracijskom procesu. Stoga kontinuirano
nastojimo otkloniti različite prepreke u pristupnom procesu prije svega ispunjavanjem
kriterija, ali i specifičnim pristupom pojedinim zemljama. Hrvatska kao članica
NATO-a izuzetno cijeni potporu koju joj Sjedinjene Američke Države kao saveznici
pružaju i na putu u EU.
-Je li točno da pojedini britanski dužnosnici smatraju da se Hrvatska nije
bitno promijenila od Tuđmanova vremena?
=Nedavni razgovori ministra Jandrokovića u Londonu upućuju na zaključak da
Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ne samo politiku proširenja Unije već i skori
završetak hrvatskih pristupnih pregovora jer smatraju da smo ostvarili velike
pomake u ispunjavanju kopenhagenskih kriterija. U tom smislu za Hrvatsku je
relevantna službena linija današnje britanske politike.
-Kakva je procjena efekta ulaska u EU? Koji će sektori biti ugroženi, a koji
će se najlakše integrirati?
=Procjenjuje se da bi sektor malog i srednjeg poduzetništva mogao biti ogledni
primjer za brzu prilagodbu, odnosno integraciju. Bankarski sektor također je
već u velikoj mjeri integriran. U onim područjima gdje se procijenilo da bi
pojedini sektori nakon ulaska u Uniju mogli imati poteškoća, nastojalo se dogovoriti
najpovoljnije uvjete za njihovu što bezbolniju integraciju. Tako su određena
prijelazna razdoblja s EU dogovorena u poglavlju Prometne politike za punu
liberalizaciju pomorskog i željezničkog prometa. Određena prijelazna razdoblja
dogovaraju se i u područjima koja nose i znatne financijske obveze, kao što
su primjerice okoliš i poljoprivreda. Pojedini sektori, kao što je brodogradnja,
morat će proći temeljiti proces restrukturiranja.
-Jesmo li u proračunu za 2011. te za daljnje proračune osigurali dovoljno novca
za projekte iz fondova EU?
=Za projekte koji se u Hrvatskoj financiraju iz pretpristupnih programa, a
provodit će se 2011., za sufinanciranje je osigurano 470 milijuna kuna, a u
projekcijama za 2012. i 2013. oko 370 milijuna kuna godišnje. Iznimka su projekti
gdje su krajnji korisnici dužni osigurati vlastiti udio sufinanciranja. Primjerice,
izvozno orijentirana mala i srednja poduzeća koja će moći dobiti potporu za
svoje projekte, ali su obvezna osigurati vlastiti udio od 15 do 25 posto. Nakon
što programi za strukturne fondove budu dogovoreni i formalno ih odobri EK,
tijela državne uprave i drugi korisnici planirat će dodatne potrebne iznose.
-Jesmo li u opasnosti da u početku više uplaćujemo u proračun EU nego što iz
njega povlačimo?
=Hrvatska će biti dobro pripremljena i smatram da će iznos strukturnih fondova
koje će povlačiti biti viši od iznosa koje će uplaćivati u zajednički proračun.
Dinamika trošenja europskog novca je takva da se oni efektivno troše s određenim
vremenskim odmakom. Naime, za predviđene programe i projekte potrebno je provesti
natječajni postupak, sklopiti ugovore, realizirati dio projekta, a zatim slijedi
naplata Komisije. Kako Hrvatska ne bi bila neto uplatitelj, odnosno da u prvim
godinama ne uplaćuje više nego što će primiti, EK će predložiti godišnje kompenzacije
kojima bi se uspostavila ravnoteža između financijskog doprinosa Hrvatske u
proračun Unije te nešto kasnijeg povlačenja strukturnih fondova. Naglašavam
da Hrvatska planira glavninu strukturnih fondova povući preko velikih infrastrukturnih
projekata koji se već pripremaju. Namjera je da se do hrvatskog članstva riješe
svi preduvjeti za njihovu provedbu – vlasništvo nad zemljištem, potrebne dozvole,
sva projektna dokumentacija itd.
-Što kažete onima koji misle da će se EU raspasti prije nego Hrvatska uđe?
Kakvo je stanje i perspektiva europske ideje?
=Premda Lisabonski ugovor predviđa mogućnost da neka članica istupi iz EU,
mišljenja sam da će ta opcija ostati tek hipotetska. Unija se sigurno neće
raspasti, a Hrvatska će kao 28. članica dati važan doprinos zajedničkoj europskoj
budućnosti. Unatoč činjenici da je EU prošao kroz krizu, članice stalno nalaze
rješenja za jačanje europskog modela ne dovodeći u pitanje političku perspektivu
ideje. Dapače, Unija poduzima maksimalne napore da osnaži svoju ulogu u promijenjenom
globaliziranom svijetu.
Poseban posao
-Zašto Vlada povećava plaće službenicima koji upravljaju sredstvima EU?
=Budući da se u sustavu strukturnih fondova na hrvatska tijela prenosi odgovornost
za provedbu natječaja, ugovaranje i sva plaćanja koja će se raditi za projekte
financirane strukturnim fondovima, od Hrvatske se traži da taj sustav bude
stabilan i da može zadržati kvalitetno osoblje. Jedna od mogućih opcija je
i donošenje akta kojim bi se uvećao koeficijent za plaće službenika. Smatram
da bi se na tragu takvog rješenja u budućnosti trebao na odgovarajući način
valorizirati rad svih državnih službenika koji se bave poslovima EU s obzirom
na njihovu složenost i zahtjevnost.