Slovenija je od početka vodila pregovore bez istinske želje da se
postigne obostrano prihvatljiv dogovor. Njihova je osnovna ideja da,
uz politički pritisak i korištenje članstva u EU, riješe to pitanje
tako da Slovenija dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem,
kaže ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković
Nakon neuspjelih pregovora u Bruxellesu, Hrvatska je već osam mjeseci
blokirana zbog slovenskog inata. Je li, zapravo, Hrvatska ostala blokirana
na duže vrijeme, o perspektivama EU nakon pregovaračkog kraha i o
tome što se očekuje od švedskog predsjedništva razgovarali smo s Gordanom
Jandrokovićem, ministrom vanjskih poslova i europskih integracija.
- Prekinuti su pregovori u Bruxellesu o deblokadi, Slovenija
i dalje blokira hrvatske pregovore, a Europska komisija je ustvrdila
da pregovora više neće biti. Gdje smo sada?
= Nakon gotovo šest mjeseci pregovora, desetak rundi trilateralnih
sastanaka, došli smo u situaciju da niti hrvatska niti slovenska strana
nije prihvatila izmjene koje je povjerenik Rehn želio unijeti u konačni
kompromisni prijedlog. Nakon sastanka uslijedile su različite interpretacije
onoga što se dogodilo. Dvije su bile slične to je ona koju je dalo
hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i Ured
povjerenika Rehna, a to je da se dvije strane nisu uspjele usuglasiti.
Slovenska je pak strana potpuno neistinito nakon sastanka optužila
Hrvatsku da je istupila iz pregovora.
- Je li Hrvatska istupila iz pregovora?
= Nije. Mi smo odbacili promjene koje je povjerenik Rehn, u najboljoj
namjeri da pokuša prevladati nesuglasje koje postoji između Hrvatske
i Slovenije, unio u tekst. Dakle, mi smo rekli da nam ti prijedlozi
nisu prihvatljivi. Isto tako, slovenska strana nije prihvatila prijedlog,
već je naglasila da je on osnova na kojoj treba raditi dalje.
- Što je konkretno bilo neprihvatljivo za Hrvatsku?
= Dvije stvari. Prvo, Rehnov je prijedlog predstavljen kao konačni
kompromisni prijedlog po načelu »uzmi ili ostavi«, uz mogućnost samo
kozmetičkih izmjena koje neće utjecati na njegovu suštinu. Nismo mogli
prihvatiti mijenjanje prijedloga koji je bio jasno predstavljen kao
»uzmi ili ostavi«. Taj smo prijedlog prihvatili ne zato što je za
nas bio idealan, nego zato što je bio kompromisan i, po našem mišljenju,
obostrano prihvatljiv. Drugo, smatrali smo da ponuđene izmjene suštinski
mijenjaju smisao kompromisnog završnog prijedloga. Ključna promjena
koja nam nije bila prihvatljiva, bila je sadržana u članku tri u kojem
se odredba, koja je bila definirana kao točka B (režim korištenja
relevantnih morskih prostora i kontakta Slovenije s otvorenim morem),
razdvojila na B i C (spoj Slovenije s otvorenim morem i režim koji
se odnosi samo na relevantni morski prostor).
- Slovenska je strana to protumačila kao povlačenje iz pregovora.
Je li Hrvatska sada oslabila svoju pregovaračku poziciju?
= Hrvatska nije oslabila svoju pregovaračku poziciju. Slovenija je
od samoga početka vodila pregovore bez istinske želje da se postigne
obostrano prihvatljiv dogovor. Njihova je osnovna ideja da, uz politički
pritisak i korištenje članstva u Uniji, riješe to pitanje tako da
Slovenija dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem. Pravna rješenja
izbjegavaju jer valjda pretpostavljaju da sud, poštujući međunarodno
pravo, neće odlučiti u njihovu korist. Stoga pribjegavaju metodi političkog
pritiska.
- Što sada dalje? Kakav je plan?
= Dakle, prihvatili smo zadnji kompromisni prijedlog povjerenika Rehna.
Budući da smo shvatili kako će ga slovenska strana odbiti, premijer
Sanader predočio je javnosti dva dodatna prijedloga. Prvi je zajednička
izjava o tome da ni jedna ni druga strana u svojim dokumentima ne
prejudiciraju granice. Drugi je da zajednički zatražimo mišljenje
pravnih službi Europskoga vijeća i Europske komisije o tome može li
se uopće prejudicirati granica u dokumentima podnesenim tijekom pregovaračkog
procesa. Kad bi pravno mišljenje bilo potvrdno, hrvatska bi strana
bila spremna povući sporne dokumente.
- Zašto je premijer Sanader ponudio ta dva moguća scenarija?
= Zato što je cijela blokada prije osam mjeseci započela tvrdnjom
slovenske strane da Hrvatska prejudicira granicu. Tek je u kasnijoj
fazi razgovora došlo do pokušaja rješavanja i graničnog pitanja. No,
osnovni je razlog zbog kojeg je Slovenija tada blokirala hrvatske
pregovore, njihova tvrdnja da postoje dokumenti koji prejudiciraju
granicu. Takvim se prijedlozima u potpunosti otklanja njihov strah
o navodnom prejudiciranju granice dviju država.
- Mislite li još uvijek da određenu ulogu može imati Europska
komisija ili ipak sve mora biti podignuto na razinu Vijeća?
= Hrvatska je spremna na traženje konstruktivnih rješenja. Cijenim
sve ono što je povjerenik Rehn radio u posljednjih šest mjeseci kako
bi deblokirao naš pregovarački proces. Međutim, zbog nemogućnosti
dogovora, došlo je do zastoja. Kad će se pregovori nastaviti, ne ovisi
samo o Hrvatskoj. Mi smo uvijek otvoreni za razgovor, za traženje
obostrano prihvatljivih rješenja. No, isto tako, u traženju tih rješenja
inzistirat ćemo, kao i dosad, na trima načelima: da je granično pitanje
bilateralno pitanje kojemu nema mjesta u pregovaračkom procesu, da
se granično pitanje riješi u skladu s međunarodnim pravom pred međunarodnim
pravosudnim tijelom i da je nužna trenutna deblokada hrvatskih pregovora.
Hrvatska se tih načela drži od prvoga dana i na njima će ustrajati
do kraja.
- Kakva su vaša očekivanja od švedskog predsjedništva Europske
unije?
= Održali smo cijeli niz razgovora s predstavnicima švedske vlade
i švedskog predsjedništva. Jasna je njihova namjera da nastave s procesom
proširenja Unije. Hrvatska je prva na listi zemalja, koja bi trebala
postati punopravna članica Europske unije. Stoga švedsko predsjedništvo
želi žurnu deblokadu hrvatskog pregovaračkog procesa i pokušava pronaći
način za rješenje našeg prijepora sa Slovenijom. Posljednje izjave
švedskog ministra vanjskih poslova Švedske jasno naglašavaju da je
granični prijepor bilateralno pitanje koje bi zemlje trebale riješiti
same. Istodobno, ministar Bildt ističe kako bi pregovarački proces
morao biti neovisan o tom prijeporu.
- Neki su bili razočarani tim prvim izjavama šefa švedske
diplomacije, tvrdeći da je od Hrvatske digao ruke?
= Carl Bildt je dobar poznavatelj zbivanja na ovim prostorima. Siguran
sam da ima iskrenu želju pomoći u deblokadi hrvatskih pregovora. No,
to ne ovisi samo o njemu. Europska unija je zajednica 27 zemalja i
sve odluke donose se konsenzusom. Dakle, u našem slučaju imate 26
zemalja nasuprot Sloveniji i tu činjenicu Carl Bildt uvažava. Međutim,
niz njegovih izjava izrečenih proteklih mjeseci jasno pokazuju njegovu
želju i spremnost pomoći Hrvatskoj da što prije završi pregovore.
No, u očekivanjima treba biti realan. Jako je važno da imamo osobu
koja razumije Hrvatsku i podupire njezine napore da postane 28. članica
Europske unije. Upravo u tom realizmu i iskustvu leži snaga Carla
Bildta.
- Hrvatska, neovisno o blokadi, ima svoju vlastitu zadaću
ispunjavanja Unijinih kriterija. Kako napreduje taj posao?
= U uvjetima ove, sad već osmomjesečne blokade, Hrvatska je pokazala
veliku žilavost, ali i zrelost. Nismo posustali s reformama i hvatamo
se ukoštac i s onim najzahtjevnijima, a najbolji pokazatelj za to
je prošlotjedni sastanak u Bruxellesu gdje smo uspjeli dogovoriti
model privatizacije hrvatskih brodogradilišta. Nakon toga najavili
smo natječaje za njihovu privatizaciju. Dakle, ispunili smo i najzahtjevnije
mjerilo za otvaranje osmog poglavlja »Tržišno natjecanje«. Taj primjer
navodim jer je to poglavlje vrlo zahtjevno, i kad bi s hrvatske strane
postojala nevoljkost u provedbi reformi ili kalkuliranje, onda sasvim
sigurno ne bismo ispunili to mjerilo. Isto tako, poglavlje »Statistika«
dovedeno je do kraja, iako ga je nažalost Slovenija, potvrđujući svoju
neeuropsku politiku, blokirala. Ponovo je 26 zemalja bilo za, a jedina
Slovenija protiv. Vrlo skoro imat ćemo pripremljeno još četiri, pet
poglavlja za zatvaranje. Sve to ukazuje da, kad su u pitanju reforme,
radimo kao da blokade nema.
- Znači li to da smo, ako se pregovori deblokiraju sljedeći
tjedan, sposobni završiti sve na vrijeme ?
= Još uvijek vjerujem da je to moguće učiniti. No vrijeme ide i ako
uskoro ne riješimo pitanje slovenske blokade, bit će jako teško završiti
pregovore do kraja 2009. godine. No, želim naglasiti da nekoliko mjeseci
više ili manje ne znači puno, niti će imati veće posljedice za Hrvatsku.
Hrvatska će biti članica Europske unije, a pritom neće trgovati svojim
teritorijem.
- Vjerujete li da će se uskoro riješiti pitanje topničkih
dnevnika?
= Hrvatska je sa svoje strane poduzela sve što je bilo u njezinoj
moći da se ti dokumenti pronađu. Ono što smo pronašli, to smo i dostavili
Haaškom tribunalu. Za ostale dokumente koje nismo mogli pronaći utvrđen
je tijek njihova kolanja i to izvješće je dostavljeno Haaškom sudu.
Glavni tužitelj Brammertz zasad smatra da je napravljen određeni napredak,
ali ne dovoljan. Budući da mi smatramo da je naša suradnja potpuna,
obratili smo se sudskom vijeću da utvrdi surađuje li Hrvatska s Međunarodnim
sudom pravde u Hagu u potpunosti ili ne. Vjerujem da će odluka sudskog
vijeća potvrditi ono što mi već dulje vrijeme govorimo, a to je da
smo sa svoje strane poduzeli sve kako bismo te dokumente pronašli
i dostavili Haagu.
- Hrvatsku diplomaciju potresa skandal vezan uz veleposlanika
Nevena Juricu. Je li taj slučaj sada, barem kad je u pitanju Zrinjevac,
završen?
= Riječ je o jednoj neugodnoj situaciji. No, kao što smo više puta
ponavljali, uspostavljen je neovisni sustav nadzora poslovanja diplomatsko-konzularnih
predstavništava koji onemogućava poslovanje koje nije u skladu sa
zakonom. Kao što se dogodilo s nekim drugim veleposlanicima, i u posljednjem
slučaju registrirane su nepravilnosti o kojima smo izvijestili Državno
odvjetništvo. Sada je taj predmet u nadležnosti tog tijela.
- Kad ćemo imati novog veleposlanika u na East Riveru?
= Očekujem da će se predsjednik države i predsjednik Vlade uskoro
dogovoriti o novom prvom čovjeku naše misije u New Yorku.
- Tko će to biti?
= Imamo puno kvalitetnih kandidata i sasvim je sigurno da ćemo odabrati
osobu koja će na najbolji mogući način zastupati interese Republike
Hrvatske.
- Kako se Hrvatska snalazi u svojim prvim mjesecima članstva
u NATO-u? To članstvo nekako je u drugom planu.
= Nažalost, zbog slovenske blokade i svega što se događa u vezi s
našim članstvom u Europskoj uniji, koje nam je jednako važno kao i
ono u NATO-u, prvi dani Hrvatske kao članice NATO-a nisu dobili odgovarajuću
pažnju u javnosti. Međutim, sva nadležna državna tijela posao obavljaju
redovito, profesionalno i odgovorno. Za vojne, civilne i diplomatske
aktivnosti od saveznika dobivamo samo riječi pohvale.
Potpora SAD-a puno nam znači
- U medijima se često provlači teza da bi Sjedinjene Države
mogle pomoći Hrvatskoj u razrješenju problema koje ima sa Slovenijom
na putu prema EU. Je li takva teza realna ili ipak nategnuta?
= Hrvatska i SAD imaju odlične bilateralne, partnerske odnose. Zajednički
konstruktivno djelujemo na stabilizaciji stanja u jugoistočnoj Europi.
Potpora SAD-a zemljama koje žele postati članicama Europske unije
i NATO-a jasna je i snažna. Hrvatska je već sad članica NATO-a i zemlja
koja je već daleko odmakla u pregovorima prema članstvu u Uniji. Potpora
SAD-a Hrvatskoj bila je i jest neupitna i puno nam znači.
Neutemeljena blokada
- Slovenski premijer Pahor izjavio je da se ovakva politika
prema Hrvatskoj isplati. Nije li ta izjava skandalozna?
= Takva se politika nije, niti će se isplatiti Sloveniji, to je sasvim
sigurno. Iako su to željeli, nisu, niti neće političkim pritiscima
dobiti teritorijalni kontakt s otvorenim morem. Neutemeljenom blokadom
dovedena je u pitanje i njihova vjerodostojnost. Pokvarili su i tradicionalno
dobar odnos dviju prijateljskih zemalja i dvaju naroda. Imajući to
na umu, doista mi je neshvatljiva njegova izjava da se takva politika
isplati. Vrijeme će pokazati da nije bio u pravu!
