Hrvatska vlada s pozornošću prati stanje u Bosni i Hercegovini, kao svojem najbližem susjedstvu - kaže u ekskluzivnom intervjuu za naš list ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Jandroković, komentirajući sve češću zabrinutost Evrope i svijeta o mogućim novim sukobima, pa čak i otvorene najave utjecajnih medija poput "New York Timesa" o definitivnoj podjeli naše zemlje.
Ministar dječačkog lica, koji je neumornim diplomatskim angažmanom našeg zapadnog susjeda uspio učiniti istinskim predvodnikom zemalja ovog regiona na putu ka velikom idealu evropskih integracija, tvrdi da ipak nije fraza kada se kaže da smo "oduvijek živjeli jedni kraj drugih i jedni s drugima", te da bi to mogla biti velika nada i naše zemlje.
Jandroković, koji inače rijetko daje intervjue, za naš list govori o opasnostima političke krize u BiH, pogubnosti katastrofičnnih scenarija o sudbini BiH, odgovornosti domaćih političara za iznalazak rješenja za krizu i politici međunarodne zajednice. Također, komentira poteze Milorada Dodika i Dragana Čovića, hrvatsko pitanje u BiH, te analizira sporne tačke bosansko-hrvatskih odnosa oko granice, mosta Pelješac, Luke Ploče...
Katastrofični scenariji
Jandroković: Ne bih se složio s katastrofičnim scenarijima i nisam njihov pobornik. Pred BiH jest velik broj izazova, i svaki je ozbiljan, ali ni jedan nije nerješiv. Postoji evidentan problem zastoja u reformama, o čijoj uspješnoj provedbi ovisi izlazak iz sadašnje situacije. Političari koji su na proteklim izborima preuzeli odgovornost za sudbinu i budućnost zemlje trebaju pronalaziti i nuditi prihvatljiva rješenja izlaska iz sadašnjeg stanja.
Katastrofičnim scenarijima obeshrabruju se prije svega "obični ljudi", stvara se ozračje pesimizma, a u takvim uvjetima teško je očekivati pozitivno ozračje za prijedloge rješenja koji vode dogovoru i napretku. Možda to nekome odgovara, ali vjerujem da su takvi u BiH manjina.
Dnevni avaz: Da li je Hrvatska, kao garant Dejtonskog sporazuma, zabrinuta zbog očite političke krize u BiH?
Jandroković: Hrvatska kao jamac Dejtonskog sporazuma, prije svega kao susjedna i prijateljska zemlja, istinski želi da BiH što prije izađe iz političke krize, ostavi prošlost za sobom i okrene se budućnosti.
Dnevni avaz: Ali, ministre, ljudi u našoj zemlji su zabrinuti. Hoćete li Vi ili premijer Ivo Sanader reagirati kako biste pokušali spriječiti širenje novog ludila u BiH?
Jandroković: Svi hrvatski dužnosnici pozorno prate što se događa u BiH, uostalom kao i u drugim zemljama regije.
Stalo nam je da živimo u prijateljskom i stabilnom okruženju. Hrvatska će se unutar europskih okvira uključiti i zalagati za potporu pozitivnim procesima u BiH. Ne vjerujem da je nekome u interesu da se bosanskohercegovačko približavanje euroatlantskim integracijama ne nastavi.
Dnevni avaz: Bivši predsjednik SAD-a Džordž Buš (George Bush) Hrvatsku je titulirao kao svojevrsnog predvodnika regije, dio ste velike NATO porodice. Da li Hrvatska s te strane, a računajući i na ugled koji Vaša zemlja ima kod SAD-a, može utjecati na konačno rješavanje pitanja BiH?
Jandroković: Rješenja bi prije svega trebala dolaziti "iznutra". Sve drugo neće biti dovoljno ako domaći političari ne nađu snage i odgovornosti za sudbinu svoje zemlje i ljudi koji u njoj žive.
Hrvatska je u procesu euroatlantskih integracija, upornim radom i provodeći izuzetno teške reforme, postigla najveći napredak u regiji. Nismo dopuštali da dnevna politika diktira proces reformi, pri čemu su pomoć i savjeti euroatlantskih partnera bili dragocjeni.
Ono što Hrvatska može jest svojim primjerom i iskustvom ukazivati kako euroatlantski put nema alternative za regiju, pa tako ni za BiH. Ali, zadaće morate ispuniti vi, a mi smo sva svoja iskustva spremni podijeliti. Tu nema kraćeg puta od onog definiranog Procesom stabilizacije i pridruživanja. Svi moramo ispuniti obveze koje smo tim procesom preuzeli.
Sukobi i podjele
Dnevni avaz: Koncem oktobra prošle godine izjavili ste da ste već mjesecima u kontaktu sa članicama EU i SAD oko pitanja BiH. Da li to znači da u Evropi i Americi postoji strah od novih podjela i rata u BiH?
Jandroković: Iskreno želimo da se stvari u BiH razvijaju u smjeru koji će donijeti dobrobit svima koji tamo žive. Proces stabilizacije regije ne može biti završen bez stabilne BiH. Zabrinutost postoji zbog zastoja u reformama, nedovoljne funkcionalnosti institucija i nepotrebnih sukoba i podjela.
Zbog svega toga je potrebna reforma Ustava, a to je i zaključak Vijeća za provedbu mira, koje obuhvaća velik broj zemalja, ne samo članice EU. Sadašnje stanje zahtijeva usklađivanje dejtonskih rješenja s europskim, dakle funkcionalnim i održivim rješenjima. Kazao bih da ne postoji strah od novog rata, nego strah od zaostajanja u svakom pogledu.
Dnevni avaz: Šta mislite o prijedlogu o uspostavi četiri teritorijalne jedinice u BiH koji su nedavno usaglasili lideri SDA, HDZ-a i SNSD-a? U BiH je to izazvalo buru negodovanja.
Jandroković: Naglašavam kako ćemo prihvatiti dogovore koje postignu legitimni predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti, odnosno tri konstitutivna naroda.
U tim rješenjima položaj hrvatskog naroda mora biti ravnopravan s položajem druga dva naroda. No, prvo trebamo vidjeti konkretne prijedloge i rješenja, koji se konsenzusom mogu dograđivati kako bi dobili potrebnu većinu u Parlamentu BiH.
Dnevni avaz: Ali, problem je nastao jer Dodik tvrdi da teritorija i status RS moraju biti neupitni u razgovorima o ustavnom uređenju BiH. Da li to može biti prihvatljivo s obzirom da je taj teritoriji osvojen agresijom na BiH?
Jandroković: Agresija je imala mnoge pogubne posljedice. Da bi se ona zaustavila, postignut je mirovni dogovor, koji tada nije mogao biti drugačiji. To je realnost.
Svaka promjena Dejtonskog sporazuma mora biti posljedica dogovora tri konstitutivna naroda i treba imati podršku međunarodne zajednice koja je uložila veliku energiju i sredstva u pomoći BiH.
Hrvatski dogovor
Dnevni avaz: Da li u tom slučaju Hrvatska podržava prijedlog Dragana Čovića o uspostavi tri federalne jedinice i distrikta Sarajevo. Naime, po tom rješenju i Hrvati bi praktično trebali dobiti svoju federalnu jedinicu.
Jandroković: BiH treba biti onakva država o kakvoj se dogovore tri konstitutivna naroda. Hrvati su jedan od tri ravnopravna i konstitutivna naroda i svako od predloženih rješenja mora to uzeti u obzir. To je jedan od temelja hrvatskog potpisa na Dejtonski sporazum.
Dnevni avaz: Šta to znači? Smatrate li da Hrvati u BiH trebaju dobiti svoju federalnu jedinicu i hoće li Hrvatska podržati njenu uspostavu?
Jandroković: Hrvatska će podržati rješenje oko kojeg će se dogovoriti Hrvati između sebe, a zatim i sva tri konstitutivna naroda. Bez dogovora nema rješenja. Donošenje odluka preglasavanjem i neuzimanjem u obzir mišljenja jednog naroda ne pridonosi pozitivnom ozračju, već samo produbljuje postojeće podjele. Hrvati ne bi tražili druga rješenja da su zadovoljni s postojećim, u to sam siguran.
Dnevni avaz: Međutim, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nedavno je ocijenio da bi, ako bi se RS odvojila od BiH, isto uradili i bosanski Hrvati i pripojili se Hrvatskoj.
Jandroković: Ne želim o tome razmišljati, jer sam uvjeren kako će uloga međunarodne zajednice jačati i da će se sva nelegitimna rješenja isključiti.
Sporne tačke
Dnevni avaz: Kako trenutno ocjenjujete odnose BiH i Hrvatske? U BiH su mišljenja da je mnogo pitanja i dalje neriješena, iako se odnosi dvije zemlje prikazuju odličnima. Zašto se dvije zemlje iskreno ne angažiraju na rješavanju otvorenih problema?
Jandroković: Odgovorno tvrdim da su naši odnosi dobrosusjedski, prijateljski i vrlo dinamični. No, činjenica je da bi katkad mogli biti konstruktivniji, u smislu zajedničkog pronalaska rješenja za otvorena pitanja, koja su proizašla iz raspada bivše Jugoslavije. Mi nemamo otvorenih pitanja koja se ne bi mogla na obostrano prihvatljiv način riješiti.
Dnevni avaz: Dobro. Ali, kada će onda biti riješeno pitanje granice između BiH i Hrvatske. Avet dugogodišnjeg problema Velikog i Malog Školja i dalje lebdi nad dvije zemlje.
Jandroković: Hrvatska vlada ponudila je rješenja još prije dvije godine prigodom posjeta predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera. Jedno, koje je moguće realizirati u vrlo kratkom vremenu, jest da se Ugovor o državnoj granici ratificira u obje zemlje, s nespornim dijelom državne granice koji je usuglašen, a koji prelazi 90% naše zajedničke granice. Spornih nekoliko točaka ostavilo bi se za daljnje usuglašavanje.
Druga mogućnost jest rješenje pred međunarodnim sudom za onaj dio granice za koji se nismo usuglasili. Ovdje bih ukazao na konstruktivan dogovor koji su postigle hrvatska i crnogorska vlada, koje će rješenje pitanja razgraničenja na moru prepustiti odluci Međunarodnog suda pravde u Haagu, kako ne bi opterećivale međusobne odnose.
Dnevni avaz: Da li je Hrvatska počela graditi most kopno-Pelješac? Predsjedništvo BiH je zaprijetilo međunarodnim sporom ako Hrvatska počne graditi bez saglasnosti iz BiH. Kako riješiti to teško breme u odnosima dvije zemlje?
Jandroković: Izgradnja mosta Pelješac-kopno spada u kapitalne projekte Republike Hrvatske, a motivirana je potrebom prometnog povezivanja hrvatskog teritorija. Iako ne postoji međunarodnopravna obveza traženja suglasnosti za izgradnju ovog mosta, jer se od početka vodilo računa o osiguranju neškodljivog prolaza prema otvorenom moru, smatrali smo da je sastavni dio dobrosusjedskih odnosa da bosanskohercegovačku stranu upoznamo s projektom.
Održano je nekoliko sastanaka ekspertnih skupina koje su razmatrale naš projekt, te smo prihvatili sve primjedbe bh. strane vezane uz dimenzije mosta. Eksperti su potpisali i Memorandum o tehničkim dimenzijama mosta krajem 2006. godine.
Nažalost, nakon izbora 2006. godine, iz stavova bosanskohercegovačkih dužnosnika zaključili smo da tek postignuti dogovor više nije važeći. Naime, izgradnja mosta počela se uvjetovati i vezati uz drugo, granično pitanje, koje s izgradnjom mosta nije ni na koji način povezano.
Politika Milorada Dodika je neprihvatljiva
Dnevni avaz: Kako komentirate politiku lidera RS Milorada Dodika? Stalno se prijeti referendumima, nezavisnošću, secesijom... Mnogi u BiH i izvan nje upravo zato upozoravaju i na zveckanje oružjem.
Jandroković: Euroatlantski partneri imaju stav o politici i retorici Milorada Dodika, i mi se s tim stavovima slažemo. Hrvatska podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH s tri jednakopravna i konstitutivna naroda, kao i reforme temeljene na zajedničkim naporima političkih snaga u BiH i međunarodne zajednice koje dovode do funkcionalnog ustroja države.
Politiku koja ne ide u tom smjeru smatramo neprihvatljivom. Dodik nastoji uvjeriti međunarodnu zajednicu kako podupire reforme i razvoj, ali retorika koju koristi s time je nespojiva, i ne pridonosi kredibilitetu takve politike.
Niko od nas ne želi trajno živjeti u neizvjesnosti
Dnevni avaz: Da li ste prepoznali interes Hrvatske da pomogne BiH na putu ka EU? Zašto je to važno i na koji način eventualno pomažate BiH u tom smislu?
Jandroković: Euroatlantski okvir jedini jamči dugoročni prosperitet i stabilnost zemljama regije. Pripadati takvom sustavu znači pripadati uređenom i stabilnom svijetu. Biti izvan njega, za zemlje regije znači nesigurnost i zaostajanje za drugima koji idu naprijed. Uvjeren sam da nitko od nas ne želi ostati po strani, ili trajno živjeti u neizvjesnosti.
Hrvatska kontinuirano prenosi svoja iskustva i naši eksperti se redovito sastaju sa bosanskohercegovačkim kolegama. Pomoć i suradnja ne odnosi se samo na euroatlantske integracije, već na sve međunarodne inicijative i organizacije. Hrvatska podrška BiH nikada nije bila upitna, u nama ste imali i imate jednog od najvećih prijatelja.
Nikada nismo blokirali promet BiH robe u Luci Ploče
Dnevni avaz: Pitanje granice nije jedino sporno u odnosima dvije zemlje. Šta je sa pitanjem Luke Ploče, kada će ono biti konačno riješeno?
Jandroković: Pitanje Luke Ploče jedno je od onih koje se mora rješavati u okviru europskih propisa. U vrijeme kada se pronalazilo rješenje oko korištenja kapaciteta Luke Ploče za bosanskohercegovačko gospodarstvo, europski standardi bili su budućnost.
Danas su obvezujući i moramo ih poštovati. Prema tome, rješenje se traži u okviru europskih propisa, uz istodobno poštivanje interesa bosanskohercegovačkog gospodarstva. Naglasit ću kako promet bh. robe kroz Luku Ploče teče nesmetano čitavo ovo vrijeme. Izgradnja novih prometnica to će i dodatno pospješiti.
