»Hrvatska utrku s vremenom može dobiti. Svaki posao koji se stavi
pred nas može se završiti u rokovima koji su zadani, a to je i naš
cilj - što skorije članstvo u Europskoj uniji, a vrlo brzo i u NATO-u«,
rekla je u razgovoru za Vjesnik. Hrvatska završetkom ove godine ulazi
u posljednju i ključnu integracijsku fazu: u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog
saveza u travnju, a do kraja iduće godine završava pregovore o članstvu
u Europskoj uniji. Integracijski ritam se pojačava, a Hrvatska ulazi
u pravu utrku s vremenom. O tome hoće li uspjeti u ostvarenju tog
velikog integracijskog plana razgovarali smo s državnom tajnicom za
politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija
Biancom Matković.
-Kako ocjenjujete posljednje izvješće Europske komisije o
napretku?
=Izvješće Europske komisije je pozitivno i potvrđuje da su reforme
koje provodimo i tempo kojim radimo dobri. Možemo biti zadovoljni
porukama koje je Europska komisija u svojem izvješću iznijela, budući
da Hrvatska zadovoljava sva tri kriterija potrebna za punopravno članstvo.
To su politički kriteriji, gospodarski kriteriji te ozbiljnost i ustrajnost
u provedbi reformi. Sve reforme koje provodimo, kao i sve što radimo
na usklađivanju zakonodavstva, nisu važne samo zbog Europske unije,
nego zbog nas samih i boljeg života hrvatskih građana. Naši građani
zaslužuju živjeti europskim standardom i imati sve ono što imaju i
građani Europske unije.
-Ovo o čemu razgovaramo, priznat ćete, utrka je s vremenom.
Može li tu utrku Hrvatska dobiti budući da je ipak ostalo, objektivno,
vrlo malo vremena?
=Puno toga smo već napravili i zahvaljujući političkoj volji, ali
i ozbiljnosti u svim tijelima državne uprave, pa ne sumnjam da Hrvatska
tu utrku s vremenom može dobiti. Svaki posao koji se stavi pred nas,
uvjerena sam, može se završiti u rokovima koji su zadani, a to je
i naš cilj - što skorije članstvo u Europskoj uniji, a vrlo brzo i
u NATO-u. Sve rokove koji su postavljeni pred nas smatram realnim
i ostvarivim.
-Na čelu ste međuresorske koordinacije. Kako se ta koordinacija
odvija i može li hrvatska Vlada podnijeti teret zahtjevnih pregovora
s EU-om?
=Vlada taj teret može podnijeti, imamo izuzetno dobru koordinaciju
našeg ministarstva sa svim ostalim ministarstvima i tijelima državne
uprave. Evo, kao primjer mogu navesti da će zakoni koji su prema Nacionalnom
programu pridruživanja Europskoj uniji predviđeni za usklađivanje
u 2008. godini biti doneseni mjesec dana prije roka, osim dva zakona
koji su vezani uz neka druga pitanja i bit će riješeni sljedeće godine.
Osim toga, neki zakoni predviđeni za usklađivanje u sljedećoj, bit
će riješeni već do kraja ove godine. Koordinacija između svih ministarstava
i tijela državne uprave je dobra te vjerujem da ćemo sve naše obveze
ispuniti na vrijeme.
-Kritičari bi sve to mogli dovesti u pitanje s obzirom na
to da smo dosad zatvorili samo četiri poglavlja?
=Svatko tko želi negativno komentirati i kritizirati uvijek će za
kritiku naći razlog. Ja sam optimist. Vjerujem da dobro radimo i odrađujemo
svoj posao u zacrtanim rokovima. To znači da će Hrvatska do kraja
iduće godine ispuniti sve svoje obveze predviđene pregovaračkim poglavljima
i da ćemo pregovore s Europskom unijom završiti do kraja 2009. godine.
-Može li nas Slovenija usporiti ili nam omesti planove? Kako
uopće komentirate ponašanje Slovenije?
=Sa Slovenijom nas mnogo toga više spaja nego što nas dijeli i tu
činjenicu ne smijemo zanemariti u našim budućim odnosima. Vjerujem
da će se sad, kada se konstituiraju nova vlada i novi postav u ministarstvu
vanjskih poslova Slovenije, ubrzo krenuti s međusobnim dijalogom te
da ćemo naći zajedničko rješenje za pojedina otvorena pitanja. Nadam
se daljnjoj provedbi dogovora dvaju premijera, postignutog prošle
godine na Bledu. Također vjerujem da ćemo u bilateralnim razgovorima
ohrabriti rad međudržavnih mješovitih povjerenstava kako bi što prije
ponudila zajednički usuglašene prijedloge. Smatram da potpora Slovenije
što bržem članstvu Hrvatske u Europskoj uniji nije upitna.
-Kako napreduje ratifikacija protokola za članstvo u NATO-u?
=Ratifikacija teče dobro. Od 26 zemalja članica NATO-a, osam je ratificiralo
postupak, a u drugim zemljama članicama je taj postupak u tijeku.
U nekim su slučajevima vlade protokol uputile prema parlamentima,
a u nekima se još čekaju potpisi predsjednika. Vjerujem da će do ožujka
sljedeće godine svi protokoli biti ratificirani u parlamentima zemalja
članica i da će na jubilarnom summitu, povodom 60. obljetnice NATO-a,
Hrvatska biti primljena u punopravno članstvo.
-Hrvatska na velika vrata ulazi u NATO. U kojim će područjima
najviše surađivati sa svojim partnerima unutar Saveza?
=Hrvatska ulazi na velika vrata u euroatlantske integracije, prije
svega zato što to uistinu zaslužuje. Surađivat ćemo i nadalje u svim
onim područjima kojima se bavi naša vanjska politika, a to su u sklopu
NATO-a i suradnja na vojnom području i pitanjima sigurnosti, zatim
u područjima zaštite ljudskih prava, vladavine prava, zaštite nacionalnih
manjina, jačanja slobode tržišta i kapitala te demokracije, ali i
po pitanjima koja su više vezana uz Europsku uniju. Riječ je o gospodarskim,
financijskim segmentima, te suradnji u sklopu pravosuđa i borbe protiv
organiziranog kriminala. Hrvatska će kao punopravna članica Europske
unije i NATO-a i dalje jačati svoju ulogu u regiji te biti aktivni
sudionik mira i stabilnosti u ovom dijelu Europe. Europa i svijet
kao takve nas prepoznaju.
-Proces europskih integracija je složen i zahtijeva mnogo
truda i vještine da bi se približio hrvatskim građanima. Kako planirate
pristupiti hrvatskim građanima u ovom važnom razdoblju?
=Kao i svaka od zemalja članica, kad dođe faza da se vidi i konačni
datum, svjetlo na kraju tunela, pojačat ćemo rad na svim poljima koja
predviđa komunikacijska strategija. Hrvatskim građanima trebamo objasniti
koje prednosti donosi Europska unija, ali i koje sve obveze iz toga
proizlaze. Nijedna zemlja članica nije nakon ulaska u Europsku uniju
poželjela iz nje izaći. U svakoj članici ljudi žive bolje nego prije,
a to je i naš cilj - bolji život hrvatskih građana pod hrvatskom i
europskom zastavom, u sklopu europske obitelji.
-Već ste spomenuli važnu ulogu Hrvatske u regiji. No, što
vas je konkretno nagnalo da se ne odlučite na uvođenje viza Srbiji,
o čemu se spekuliralo?
=Naša uloga je u jačanju ovog dijela regije, jačanju dobrosusjedskih
odnosa te pronalaženju zajedničkog jezika ne samo za Hrvatsku i njene
susjede, nego i za sve zemlje jugoistočne Europe. Zasad držimo da
ne treba uvoditi vize i vjerujem da se neće dogoditi nešto što bi
tu odluku promijenilo.
-To usmjerenje hrvatske vanjske politike prema susjedstvu
je jasno. No, kako održavati i jačati dobrosusjedske odnose, primjerice
sa Srbijom, nakon posljednjih izjava srbijanskog šefa diplomacije
Vuka Jeremića? Kako komentirate te izjave?
=Mislim da svaki odgovorni političar treba stajati iza svojih izjava
i da treba provoditi politiku koja doprinosi suradnji, a ne konfrontaciji.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske
odbacilo je kao neutemeljene izjave ministra Jeremića. Podsjećam da
je upravo Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije i kao takva je
vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski rat u kojem
je branila svoj teritorij unutar međunarodno priznatih granica. U
pogledu daljnje suradnje sa Srbijom, uvjerena sam da se dobrim diplomatskim
odnosima mnogo toga može riješiti.
Diplomacija manja, ali kompaktnija
-Kad Hrvatska ostvari strateške integracijske ciljeve, hoće li njezina
vanjska politika i diplomacija moći malo odahnuti ili slijedi još
žešći ritam?
=Od stvaranja hrvatske države dosad svaka je faza diplomaciji nametala
svoje zadaće. Prije je to bilo stvaranje hrvatske diplomacije, učlanjenje
u Vijeće Europe i Ujedinjene narode. Hrvatska koja je sada na pragu
članstva u Europskoj uniji i NATO-u, ali i kao nestalna članica Vijeća
sigurnosti UN-a, ima izuzetno važnu ulogu u međunarodnim odnosima.
U trenutku kad postanemo punopravna članica euroatlantskih integracija,
uloga diplomacije bit će još jača i veća nego što je danas, jer ćemo
svakodnevno sudjelovati u donošenju političkih odluka od velike važnosti
ne samo za Hrvatsku, nego i za cijelu Europu i svijet. Stoga očekujem
da ćemo morati i osnažiti našu diplomatsku mrežu, no, to ne znači
njezino širenje. Ministar Jandroković i ja vjerujemo u jedan manji,
kompaktniji, ali produktivniji, efikasniji i profesionalniji sustav,
koji će pratiti potrebe hrvatskog gospodarstva.
Francuski vjetar u leđa
-Jeste li zadovoljni francuskim predsjedanjem i njihovim angažmanom
vezanim uz hrvatske pregovore s Europskom unijom?
=Puno se stvari pomaknulo za vrijeme francuskog predsjedanja. Zahvaljujem
im ovom prilikom na pomoći jer su učinili uistinu puno. Dali su nam
vjetar u leđa i imamo njihovu stalnu potporu. Potvrđuje to nedavno
objavljeno izvješće o napretku.
