Hrvatska je na prošlotjednoj međuvladinoj konferenciji zatvorila
samo jedno poglavlje u pregovorima s Europskom unijom, a nije otvorila
niti jedno. Plan Vlade, na koji se često zadnjih mjeseci pozivala,
otvaranje je svih poglavlja do kraja ove godine, što znači da bi se
u prosincu trebalo otvoriti čak 12 poglavlja. Bez obzira na okolnosti
koje ne izgledaju da idu na ruku željama Vlade, Davor Božinović, novi
državni tajnik za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova
i europskih integracija, kaže da je Vlada i dalje optimistična da
će se ostvariti cilj otvaranja gotovo svih poglavlja do kraja ove
godine, »a u tome imamo i puno potporu francuskog predsjedništva«.
-Hoće li biti neuspjeh ako ne otvorimo sva poglavlja ove godine
kao što je Vlada najavljivala?
=Za ovaj posao je potrebno dvoje. Hrvatska čini sve i na najboljem
je putu da sa svoje strane bude spremna za ispunjenje tog cilja.
-Optimizam vlada i u pogledu završetka pregovora do jeseni
sljedeće godine?
=Da nismo optimisti, ne bi radili ovaj posao. Ali naš optimizam temeljimo
na dosad provedenim reformama koje će, vjerujemo, biti prepoznate
i u najnovijem Izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u pristupnim
pregovorima s EU-om.
-Mislite da je to ostvarivo čak i u situaciji u kojoj se sad
nalazimo?
=Apsolutno. Ne bi bilo prvi puta u proširenju EU-a da se stvari ubrzaju.
U hrvatskom slučaju dinamika jest zahtjevna, ali mi smo na to spremni.
Zajamčena kvaliteta
-Zašto bi stanovniku Hrvatske bilo bitno da završimo pregovore u jesen
2009. godine?
=Poznata je dvojba brzina ili kvaliteta pregovora. No, mislim da je
kvaliteta zajamčena činjenicom da EU poziva zemlju da postane članica,
a pogotovo novim modelom mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja
koji se primjenjuje na Hrvatsku. Kvaliteta je zajamčena ukoliko su
sva mjerila ispunjena. Ukoliko ih prije ispunimo, to ne dovodi u pitanje
kvalitetu. Hrvatska tako može prije postati članica EU-a, a to je
u najdubljem interesu ove države i njezinih građana.
-Što bi se ikome moglo promijeniti ako završimo pregovore
u siječnju 2010. godine a ne u listopadu 2009. godine?
=Tri mjeseca u nekom povijesnom smislu ne znače puno, međutim, mislim
da je svakom građaninu u interesu da čim prije počne živjeti puninu
onoga što znači život u zemlji koja je članica EU-a. Članica EU-a
je u svakom slučaju država koja je sređenija i ima jasnu regulativu,
transparentno zakonodavstvo, pravila igre u svim segmentima života.
To je u interesu svima. Tri mjeseca ne mora značiti puno, ali bolje
je tri mjeseca prije, nego tri mjeseca kasnije.
-Znači, da nemamo namjeru postati članica ne bismo imali pravila
igre, ni transparentno zakonodavstvo, ne bi bili sređenija država?
=Ne možete funkcionirati u Europi na način koji bi bio zadovoljavajući
za standard građana ukoliko ste nekakav otok koji je sa svih strana
okružen drugačijim pravilima. Činjenica da se integriramo sa zemljama
koje su etablirane demokracije, koje su nam bile uzor ne samo u posljednjih
deset, 20 godina, nego i ranije, daje nam jamstvo za budućnost koja,
ne samo u Europi, nego i u svijetu, nije sasvim izvjesna. Pitanje
članstva u EU je pitanje sigurnosti, ne samo fizičke, nego i pravne
i poslovne sigurnosti, i perspektive koju tim učlanjenjem otvaramo,
i ovoj generaciji građana Hrvatske, a još i više generacijama koje
dolaze.
Maksimalni napori
-Bez EU-a to nije moguće osigurati?
=Postoje alternative, ali u Europi još nitko nije izmislio bolju alternativu.
Pretpostavljam da bi i Nijemci, i Francuzi, i Austrijanci izmislili
bolju alternativu kad bi ona postojala.
-Nije li opasno za javnu potporu koncentrirati se na datum
– jesen 2009. godine?
=Nismo robovi datumima, ali i vi sebi postavljate određene rokove,
rokove imaju studenti na fakultetima, rok je sastavni dio svakog procesa.
Stoga ne vidim ništa loše u postavljanju rokova.
-Hoće li problem organiziranog kriminala usporiti naše pregovore?
=Neće jer ulažemo maksimalne napore da se taj problem i sva ostala
pitanja riješe na način koji će prije svega zadovoljiti interese hrvatskih
građana, a samim time i očekivanja EU-a. U tijeku su ozbiljne reforme
unutar tog sektora koje Hrvatska čini zbog sebe. Optimist sam jer
radimo nešto što je u našem nacionalnom interesu, a on je komplementaran
s očekivanjima EU-a.
-Jesmo li po pitanju organiziranog kriminala i korupcije gori
od Bugarske 2005. godine, prije njezina ulaska u EU?
=Ne bih uspoređivao svoju zemlju s bilo kojom drugom zemljom. Uvjeren
sam da su svi procesi koji se u ovom trenutku provode, reforme, akcijski
planovi i personalna rješenja na tragu našeg optimizma da ćemo biti
u stanju dokazati predanost i stručnost u nošenju s tim izazovima,
a to je ono što treba nama i ono što želi vidjeti EU.
Vremenski okvir
-Hoćemo li biti bolji od Bugarske koja i danas, kao članica, trpi
kritike EU-a zbog neučinkovite borbe protiv ta dva problema?
=Naš je interes da budemo bolji zbog samih sebe, da budemo dostojna
članica i da izbjegnemo situaciju da nam se kao članici prigovara
zbog tih problema.
-Očekujete li da ćemo za nekoliko dana dobiti datum završetka
pregovora?
=Optimistični smo i smatramo da će Hrvatska dobiti vremenski okvir
za reforme. I predsjednik Europske komisije Barroso postavio je 2009.
godinu kao cilj završetka pregovora s Hrvatskom. Vjerujem da će ta
želja naći svoj odraz i u dokumentu kojeg očekujemo.
-Hoće li taj datum biti uvjetovan?
=Od nas će se sigurno tražiti da nastavimo s reformama u svim područjima.
No, to ne doživljavamo kao uvjet, nego nešto što smo i sebi samima
postavili kao zadaću. Tako da ne bih govorio o nekom posebnom uvjetovanju.
-Bi li nedobivanje tog datuma bio neuspjeh ove Vlade?
=Potpuno sam uvjeren da su reforme jedino stvarno mjerilo uspjeha
i neuspjeha. Reforme se provode i provodit će se, i po reformama ćemo
sami sebe ocijeniti, a tako će učiniti i Europska komisija.
Slovenske prepreke
-Je li najnovija slovenska blokada pet poglavlja u pregovorima potez
dobrog susjeda?
=Nadam se, a to je i u korijenima europskog integriranja i filozofije
solidarnosti unutar EU-a, da će sve blokade koje nisu utemeljene biti
otklonjene...
-Slovenska blokada je neodrživa i nije utemeljena na konkretnim
zahtjevima?
=Slovenija je u tranziciji sa stare na novu vladu. Uvjeren sam da
će nova vlada iskoristiti ovaj trenutak da Hrvatska i Slovenija budu
ono što jesu, da razvijaju odnose solidarnosti i suradnje, kako danas,
tako i sutra kao partneri unutar EU-a i NATO-a.
-Jeste li od zemlje koja nam je toliko blizu i s kojom imamo
zajedničku prošlost očekivali takvo ponašanje kad se radi o našim
pregovorima, o ostvarivanju cilja koji je nama nacionalni prioritet?
=Treba na stvari gledati pozitivno. Mislim da je i političkoj eliti
u Sloveniji potpuno jasno da je i u njihovom interesu da Hrvatska
što prije postane članica EU-a. Pitanja koja postoje između nas se
trebaju rješavati na način koji ne bi trebao imati utjecaja na pristup
Hrvatske EU. Pretpostavljamo da sljedeća međuvladina konferencija
u prosincu može označiti novi početak, odnos jačeg savezništva i partnerstva
dviju zemalja u europskom kontekstu.
