Ministar vanjskih poslova i europskih
integracija Gordan Janroković ovog se tjedna vratio iz Luxembourga gdje
je sudjelovao na Međuvladinoj konferenciji Hrvatske i Europske unije.
Luxembourg je bilo ujedno najbolje mjesto za razgovore o nastavku hrvatskih
pregovora i situacije koja je nastala nakon irskog referenduma. O šansama
da se realiziraju europski planovi Hrvatske, posebice nakon istupa francuskog
predsjednika Nicolasa Sarkozyja, razgovarali smo s ministrom Jandrokovićem.
- Iz Bruxellesa ne stižu baš ugodne vijesti. Francuski predsjednik
Sarkozy izjavio je da nema proširenja bez ratifikacije Lisabonskog ugovora.
Kako komentirate njegovu izjavu?
= Za komentar o dalekosežnosti i posljedicama izjave francuskog predsjednika
potrebna je ozbiljnija analiza. Ovako, samo nekoliko sati nakon što
je to izjavio, iščitavam prije svega njegovo čvrsto opredjeljenje da
zemlje koje još nisu ratificirale Lisabonski ugovor to učine. Uvjeren
sam da je izjava francuskog predsjednika Sarkozyja o tome kako nema
proširenja bez ratifikacije Lisabonskog ugovora ponajprije usmjerena
na unutarnja pitanja Unije, odnosno pitanja koja se tiču samih zemalja
članica, a ne na pitanje hrvatskog pristupanja. Sličnu situaciju imali
smo i pred njemačko predsjedanje kada je Angela Merkel svojim izjavama
napravila dodatni pritisak na ostale članice da nastave rad na izradi
novog ugovora. Hrvatska na putu u EU ima potporu svih zemalja i ta potpora
nije upitna. Vjerujem da nitko nije spreman ući u još jednu iscrpljujuću
fazu prekrajanja postojećeg ugovora te da će Europska unija, kao i mnogo
puta do sada, pronaći rješenje za sadašnju situaciju. Dok EU traži rješenja
ovog pitanja, svako naše otvoreno i zatvoreno poglavlje i reforme koje
poduzimamo jačaju našu poziciju kao buduće 28. članice EU-a.
- Dakle, postoje i drukčija stajališta, suprotna od Sarkozyjeva?
= Ono što sam čuo bilo je vrlo jasno i nedvosmisleno - rezultat irskog
referenduma neće se odraziti na pretpristupni proces Hrvatske. Različiti
su scenariji o tome što će se događati nakon neuspjelog referenduma
u Irskoj. Međutim, većina ne dovodi u pitanje završetak pregovora s
Hrvatskom i njezin ulazak u Uniju u rokovima koji su okvirno bili zadani
i prije irskog referenduma.
- Upravo ste se vratili iz Luxembourga. Kako je za Hrvatsku
prošla međuvladina konferencija?
= Hrvatska je otvorila dva poglavlja, dakle, sada imamo 20 otvorenih
poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena. Nadovezujući se na prethodno
pitanje, ohrabruju me poruke koje smo čuli od svih sugovornika. Naš
put prema EU neće biti ugrožen rezultatima irskog referenduma! Hrvatska
je pohvaljena za ono što je učinila dosad i ohrabrena da započete reforme
dovede do kraja kako bi se skinula i posljednja prepreka našem ulasku
u EU.
- Ipak, pojavile su se kritike da se u posljednjih šest mjeseci
napravilo premalo. Je li se moglo više ili smo bili žrtva objektivnih
okolnosti, je li riječ o zastoju?
= Za vrijeme slovenskog predsjedanja otvorili smo četiri poglavlja.
Očekivali smo da ćemo otvoriti koje poglavlje više i zatvoriti jedno
ili dva. Međutim, situacija nije loša jer postoji najava budućeg predsjedatelja
EU-a da bi već u srpnju bila organizirana još jedna međuvladina konferencija
na kojoj bismo otvorili i zatvorili poglavlja koja smo očekivali otvoriti
i zatvoriti u lipnju. Ono što je najvažnije, slovensko predsjedanje
nije ni na koji način zaustavilo ostvarenje hrvatskog cilja, a to je
završetak pregovora do kraja mandata ove Europske komisije. Tijekom
slovenskog predsjedanja otvorili smo četiri poglavlja, ali smo na unutarnjem
planu napravili veliki napredak i u smislu usvajanja zakona i podzakonskih
akata, a i u smislu ispunjavanja mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja
i priprema pregovaračkih stajališta. Osim ovih 20 poglavlja koja su
otvorena, predali smo i pet pregovaračkih stajališta. Dakle, mi smo
sa svoje strane u 25 poglavlja praktički učinili svoj posao za njihovo
otvaranje. Ostaju nam pregovaračka stajališta u osam poglavlja koja
moramo završiti u najskorije vrijeme da bi francusko predsjedanje moglo
do kraja ove godine otvoriti sva poglavlja.
- Francuska je vrlo ambiciozno najavila svoje predsjedanje EU-om
i kada je riječ o pregovorima s Hrvatskom. Držite li da se taj ritam
može održati u sljedećih šest mjeseci?
= Apsolutno može. I to zbog ovih razloga koje sam naveo. U ovom trenutku
prioritet je ispunjavanje mjerila za otvaranje poglavlja Javne nabave
(5), Tržišno natjecanje (8) i Pravosuđe i temeljna ljudska prava (23).
Očekujemo da ćemo ta mjerila ispuniti do kraja mjeseca te stvoriti uvjete
da Komisija predstavi hodogram aktivnosti (indicative timetable) za
završetak pregovora do jeseni 2009.
- Hrvatska početkom srpnja potpisuje protokol za ulazak u NATO,
nakon čega slijedi ratifikacija hrvatskog članstva u nacionalnim parlamentima
zemalja članica. Što to konkretno znači za Hrvatsku?
= Potpisivanje protokola planirano je za 9. srpnja u Bruxellesu na sastanku
Sjevernoatlantskog vijeća. Riječ je o završetku jednog procesa. Hrvatska
je učinila sve što je bilo potrebno s administrativne strane te u provedbi
reformi i jasnog plana što ćemo učiniti u idućem razdoblju. Došli smo
do točke kada počinje proces ratifikacije i sa zadovoljstvom mogu istaknuti
da su uz Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija i Ministarstvo
obrane, Oružane snage i sve državne institucije koje su bile uključene
u taj proces uspješno obavili svoj dio posla. Potpisivanje tog protokola
znači da su sve države članice, pa i sam NATO, prepoznali napredak Hrvatske.
Naša zemlja spremna ulazi u ovaj proces ratifikacije i nitko od zemalja
članica nema rezervi prema našem članstvu u NATO-u. Potpisivanjem protokola
Hrvatska će dodatno unaprijediti svoj status, a unutar samog NATO-a
sudjelovati u određenom broju aktivnosti. Ovo je veliki korak naprijed.
- Važan dio hrvatske vanjske politike je njezina politika u
regiji. Kako ocjenjujete stanje u Srbiji te Bosni i Hercegovini?
= Što se jugoistočne Europe tiče, Hrvatska je zainteresirana za mir
i stabilnost u tom dijelu Europe. To je naš interes jer bez stabilnog
susjedstva bio bi otežan naš gospodarski razvoj, razvoj turizma i tranzitne
veze. Zato ćemo podržati sva ona rješenja i sve one političke snage
u susjedstvu koje vode politiku dobrosusjedstva, suradnje i ulaska u
euroatlantske integracije. Što se tiče Bosne i Hercegovine, pozdravljamo
potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To je važan
korak BiH na putu prema Europskoj uniji. Hrvatska će podržati BiH koja
ima europsku perspektivu, u kojoj su državne institucije efikasne, ali
i takvu BiH u kojoj je zajamčena ravnopravnost sva tri konstitutivna
naroda. Podržavamo rješenja koja idu u tom smjeru.
- Kako konkretno reagirate kada je riječ o ponovljenim tezama
srbijanskih političara i iz BiH, točnije RS-a, o etničkom čišćenju i
progonu Srba...
= Za Hrvatsku tu nema dvojbe. Naša povijest je jasna. Hrvatska je pobijedila
u Domovinskom ratu koji joj je bio nametnut, do kojeg je došlo zbog
velikosrpske agresije. Te činjenice i istinu nitko ne može promijeniti.
Izjave pojedinih srbijanskih političara koje idu u smjeru mijenjanja
povijesnih činjenica i iznošenja neistina najviše štete njima samima.
Štete i Srbiji i Srbima koji žive u BiH i Hrvatskoj. Mi smo zainteresirani
za suradnju, mi je potičemo, ali tražimo i od čelnih ljudi u Srbiji
i Republici Srpskoj da o tome vode računa. Naša je poruka - nema razvoja
kvalitetnih odnosa s Hrvatskom budu li i dalje ustrajali na porukama
koje nas vraćaju u prošlost. Zainteresirani smo za suradnju s onim političkim
snagama koje su okrenute budućnosti, koje razmišljaju u kategorijama
dobrosusjedstva, prijateljstva i suradnje u svim segmentima koji su
od zajedničkog interesa.
Gospodarska diplomacija
- Puno se toga napisalo i reklo o gospodarskoj diplomaciji.
Koja je prava »niša« za gospodarsku diplomaciju?
= Novim preustrojem Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija
posebnu pozornost posvećujemo i gospodarskoj diplomaciji. Ključni naglasci
su: veća uloga veleposlanika u aktivnom zauzimanju za gospodarske interese
Hrvatske i hrvatskih poduzeća i, s druge strane, izravni kontakti s
hrvatskim kompanijama koje su zainteresirane za izvoz i investicije
izvan Hrvatske. To su novi elementi na kojima se dosad nije dovoljno
radilo. Hrvatski veleposlanici moraju otvarati vrata i štititi interese
hrvatskih kompanija ako su na bilo koji način dovedeni u neravnopravan
položaj na tržištima. Hrvatska nema tisuće kompanija koje investiraju
u druge zemlje, ona ih ima desetke, pa smo se odlučili razgovarati sa
svakom od tih kompanija pojedinačno, vidjeti što ih zanima i na koji
način Ministarstvo može pomoći. Iz dosadašnjih razgovora možemo zaključiti
da su iskustva različita. Neki su zadovoljni suradnjom, a neki imaju
određenih primjedbi. One opravdane ćemo uvažiti i truditi se raditi
što bolje. Uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO i jačanje pozicije
Hrvatske u regiji, u razdoblju koje je pred nama zaštita gospodarskih
interesa Hrvatske i ulazak hrvatskih tvrtki na strana tržišta apsolutni
su prioritet Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
