U svakoj prigodi, kad govore
o vanjskopolitičkim uspjesima Hrvatske, Predsjednik Mesić i premijer
Sanader s ponosom naglašavaju da je naša zemlja od 1. siječnja ove godine
postala nestalna članica Vijeća sigurnosti. Pripadati najvažnijem političkom
tijelu Ujedinjenih naroda nije samo čast nego i velika odgovornost.
U to se najbolje uvjerio Neven Jurica koji je nakon gotovo četverogodišnjeg
mandata hrvatskog veleposlanika u Washingtonu preselio početkom godine
u New York gdje na East Riveru predstavlja Hrvatsku. Mnogi građani još
uvijek tajnovitim, pretjerano ozbiljnim ili nedostupnim doživljavaju
sve ono što se događa unutar zidova dvorane Vijeća sigurnosti i pitaju
se kakvu stvarnu ulogu ima naša zemlja i veleposlanik na toj svjetskoj
političkoj pozornici. O tome smo razgovarali s veleposlanikom Nevenom
Juricom u njegovu uredu u Stalnoj misiji RH pri UN-u.
- Vojničkim rječnikom kazano, Vi ste svoju "misiju u Washingtonu
uspješno završili". Predsjednik George Bush stigao je u službeni
posjet Zagrebu, a dobili smo i pozivnicu za NATO. Iz bilateralne diplomacije
preuzeli ste multilateralu. Očekujete li dobre rezultate i nakon kraja
članstva u Vijeću sigurnosti?
= Hrvatska se izborila članstvom u Vijeću sigurnosti da na svjetskoj
pozornici može igrati aktivnu ulogu u doprinosu globalnom miru i sigurnosti.
To govori i o stabilnosti i zrelosti naše zemlje i konzistentnosti njezine
državne politike. Vijeće se uglavnom bavi kriznim područjima u svijetu
i na dnevnom redu su brojne teme od konfliktnih situacija u pojedinim
državama do prijetnji subregionalnom i regionalnom miru i sigurnosti.
Hrvatska profilira i potvrđuje svoju vanjsku politiku u okviru Vijeća
sigurnosti i na temama koje do sada nisu bile neposredno vezane za Hrvatsku
ili uz nju.
- Dakle, Vijeće sigurnosti je idealna priprema i promidžba za
ulazak Hrvatske u EU i NATO?
= Sve članice Vijeća sigurnosti kao i sve članice Ujedinjenih naroda
a to su 192 zemlje - dobro su obaviještene o vanjskopolitičkoj poziciji
Hrvatske. Mi smo dobili pozivnicu za NATO, a punopravno članstvo u Europskoj
uniji uskoro je pred nama. Hrvatska u Vijeću sigurnosti UN-a potvrđuje
takvu svoju poziciju i pripadnost. Naše mjesto u okviru euroatlantskih
integracija prepoznatljivo je i neosporno.
- Hrvatska je dobila i značajnu ulogu predsjedanja Protuterorističkim
odborom VS. Je li to pohvala Hrvatskoj, zašto baš mi?
= Odluka Vijeća sigurnosti o našem izboru za predsjedateljicu Protuterorističkog
odbora može se odčitati i kao priznanje za dosad učinjeno u borbi protiv
terorizma. To je sigurno potvrda povjerenja međunarodne zajednice o
sposobnosti Hrvatske, kao države koja je prvi put članica Vijeća sigurnosti,
za vođenje odbora koji oblikuje globalni odgovor na terorističku prijetnju.
Hrvatsko predsjedanje Odborom ne bi bilo moguće da naša zemlja nije
uspostavila djelotvorne nacionalne mjere protiv terorizma. Istodobno,
suzbijanje terorizma zahtijeva iznimno velike napore međunarodne zajednice
i dobru koordinaciju svih uključenih strana. Posljednjih godina Hrvatska
se dodatno profilirala na međunarodnoj razini, pa osim ovim odborom
hrvatski predstavnik predsjeda i Odborom stručnjaka Vijeća Europe protiv
terorizma (CODEXTER).
- U utorak ste na sjednici Vijeća sigurnosti posvećenoj toj
temi govorili o potrebi što bolje suradnje među državama na području
borbe protiv terorizma u svijetu. Koliko predsjedanjem Odborom jačamo
ulogu naše diplomacije i ugled Hrvatske? Jeste li naklonjeniji jednim
a kritičniji prema drugim državama?
= Predsjedanje Odborom, kao i naše članstvo u Vijeću sigurnosti znači
da Hrvatska izravno sudjeluje u odlučivanju o najvažnijim pitanjima
svjetskog mira i sigurnosti. Tijekom predsjedanja Odborom Hrvatska mora
biti nepristrana i neutralna, ali ovo iskustvo zacijelo osnažuje naše
čvrsto mjesto i značenje u ukupnom kontekstu onoga što se zove korporativnom
ili kolektivnom sigurnošću. Želio bih napomenuti da je Hrvatska punopravna
i
aktivna članica u svim najvažnijim međunarodnim tijelima koja se bave
ovom problematikom. Mi smo članica Wassenaar aranžmana, Zangger odbora,
Nuclear supplier's group, Australske grupe, članica smo PSI - da ne
nabrajam dalje.
- Mnogi misle da Vi sada imate informacije o svim "svjetskim
tajnama". Koliko vam je "tajni" zaista poznato i kakva
je praktična uloga ili pomoć Odbora državama?
= Zadatak Protuterorističkog odbora je nadgledanje mjera što su ih sve
države svijeta poduzele u borbi protiv terorizma. Međutim, želio bih
naglasiti da svih 15 članica Odbora, kao i njegov tim stručnjaka, imaju
jednak pristup svim informacijama te predsjedatelj u tom smislu nije
u posebnom položaju. Ujedno, Odbor raspolaže samo onim informacijama
koje su države spremne podijeliti. Informacije se između ostalog prikupljaju
kako bi Odbor ocijenio kojim je država-ma potrebna pomoć za jačanje
kapaciteta u borbi protiv terorizma.
- Protuteroristički Odbor osnovan je nakon terorističkog napada
na Ameriku, Rezolucijom 1373 u kojoj stoji da su sve član ice UN-a dužne
izvještavati o provedbi u svojim državama. Je li to izvješćivanje formalnost
ili ozbiljna obveza?
= Vrijednost Protuterorističkog odbora po kojoj se izdvaja od sličnih
međunarodnih tijela upravo je u tome što je on prikupio informacije
o učinjenom u borbi protiv terorizma za sve države svijeta. Velik dio
tih podataka države su same podnijele Odboru u svojim izvješćima, koja
se dostavlja-ju od 2001. godine. Brojnost i kvaliteta izvješća potvrđuje
kako su države ovu zadaću shvatile krajnje ozbiljno, što Odboru znatno
olakšava rad. Nekoliko godina nakon osnivanja Odbor je promijenio metodologiju
rada. Umjesto pukog zaprimanja nacionalnih izvješća, Odbor je osnovao
tim stručnjaka koji je započeo analizirati izvješća i organizirati terenske
posjete državama članicama s ciljem ostvarivanja djelotvornije međunarodne
suradnje. Odbor upravo razmatra pregled provedbe mjera protiv terorizma
na regionalnoj i globalnoj razini.
- U Hrvatskoj je prije sedam godina osnovana Međuresorna radna
skupina za praćenje provedbe Rezolucije 1373. Kakva je sad njezina uloga
dok Vi predsjedate Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti?
= Osnivanje Međuresorne radne skupine za praćenje nacionalne provedbe
Rezolucije 1373 neposredno nakon terorističkih napada na New York i
Washington potvrdilo je privrženost Hrvatske međunarodnim naporima za
suzbijanje terorističke prijetnje miru i sigurnosti. Naglašavam da je
Hrvatska prilagodila svoje zakonske propise odredbama međunarodnopravnih
instrumenata na planu suzbijanja međunarodnog terorizma te je postala
strankom ključnih konvencija UN-a za suzbijanje terorizma, kao i Konvencije
Vijeća Europe o prevenciji terorizma.
- Krajem ožujka o tome je održan sastanak sigurnosnih službi
u Rusiji - tko je sudjelovao i koji su zaključci tog skupa?
= Sastanak koji spominjete bio je korisna prigoda za razmjenu informacija
i iskustava predstavnika sigurnosnih, policijskih i drugih službi. Osobno
nisam bio u mogućnosti sudjelovati na sastanku, ali Odbor je predstavljao
jedan stručnjak iz Tajništva UN-a. Bilo je 76 delegata iz 54 zemlje.
Na tim sastancima redovito sudjeluju i predstavnici hrvatskih službi.
Ove godine sudionici su razmatrali stručna pitanja poput zaštite velikih
infrastrukturnih objekata od terorističkih napada, ali i dogovorili
nastavak suradnje sigurnosnih agencija u pripremi Olimpijskih igara
u Kini i Europskog prvenstva u nogometu u Austriji i Švicarskoj.
- Sigurnosne pripreme za Olimpijadu u Kini i Europsko prvenstvo
u nogometu ozbiljno se razmatraju i u Vijeću sigurnosti?!
= Ne, Vijeće sigurnosti ne bavi se izravno tim pitanjima.
- Postoji Ii mogućnost da članovi Protuterorističkog i odbora
posjete Hrvatsku, odnosno da organizirate konferenciju o toj temi u
našoj zemlji?
= Odbor organizira terenske posjete, i Hrvatska trenutno i nije na listi
država koje će članovi Odbora posjetiti u sljedećim mjesecima. Međutim,
Odbor i njegovi stručnjaci redovito sudjeluju na stručnim konferencijama
i radionicama o terorizmu u raznim zemljama, i ukoliko se u sljedećih
godinu i pol organizira neki takav događaj u Hrvatskoj, založit ću se
da Odbor bude zastupljen na odgovarajućoj razini.
- Koliko ste Vi u radu samostalni? Neki kažu da je Hrvatska
previše naslonjena na Ameriku?
= Svaka država pa tako i mi u načelu rukovodi se uvijek svojim nacionalnim
interesima i prioritetima. Hrvatska vodi i uvijek je vodila samostalnu
politiku. Međutim Hrvatska u današnjem globaliziranom svijetu nije ni
izolirana niti postoji u zrakopraznom prostoru. Mi imamo partnere, prijatelje
i saveznike. Unutar Vijeća sigurnosti većina naših stavova poklapa se
ili nadopunjuje s euroatlantskim klubom zemalja.
- Jesu li Rusi ipak malo agresivniji u pristupu? Mi novinari
tome smo svjedočili na primjeru Kosova. Jesu li prema Hrvatskoj hladniji
zbog našeg priznanja Kosova?
= Rusija ima svoju interpretaciju čitanja Rezolucije 1244 o Kosovu.
Stoga ne prihvaća političku i državnu realnost Kosova, koja je već stvorena
na terenu, a koja ne izlazi iz okvira iste rezolucije. Inače prema nama
su srdačni i kolegijalno razgovaramo o svim temama za koje se ukaže
potreba. Profesionalno radimo svoj posao.
- Koliko je Vama veleposlanički posao olakšan budući da ste
pripadnik najužeg kruga prijatelja i suradnika premijera Ive Sanadera
i osoba od njegova povjerenja?
= Odgovorit ću Vam na to pitanje strogo profesionalno. Nije nikakva
tajna da pripadam vladajućoj stranci od prvog dana njezina osnivanja
do danas. Međutim, svaki veleposlanik ima obvezu i dužnost da tumači
i provodi državnu politiku koju kreiraju premijer Sanader i predsjednik
Mesić i da postupa u skladu s tom i takvom politikom. Ja sam već petnaest
godina u vanjskopolitičkoj službi svojoj državi i uvijek sam imao neposrednu
komunikaciju s državnim vodstvom.
- Koja su svjetska krizna žarišta najaktualnija? Je li i dalje
Irak tema broj jedan?
= Ne, o Iraku je bila samo jedna rasprava. Uloga misije UN-a u Iraku
vrlo je važna, jer uz multinacionalne snage pomaže iračkom narodu i
vladi da postignu punu stabilnost, sigurnost i prosperitet. Slika Iraka
danas pokazuje da, ne zanemarujući izazove, proces dobro napreduje,
i to ohrabruje. S druge strane najviše vremena Vijeće sigurnosti posvećuje
situaciji na afričkom kontinentu.
- Očekujete li da će na Vijeću sigurnosti biti još koji put
Kosovo?
= Vrijeme će pokazati. Sada se na različitim razinama razmišlja i vode
neformalni razgovori oko buduće uloge UN-a općenito na Kosovu s obzirom
na raspoređivanje misije EU, tzv. EULEX-a, na Kosovu. Poznato je da
sjeverni dio Kosova, nastanjen većinom Srbi: ma, ne prihvaća i ne želi
rekonfiguraciju mandata UNMIK-a. Ali, od 15. lipnja o. g. na snagu stupa
novi ustav Kosova i potrebno je da u toj zemlji, čiju je državnost priznao
velik broj zemalja, a očekuju se i nova priznanja, profunkcionira državni
aparat na cijelom teritoriju.
- Kakva je Vaša suradnja s glavnim tajnikom Ban Kimoonom i predsjednikom
Opće skupštine Srđanom Kerinom?
= Vrlo dobra. Inače, običaj je da svaki mjesec glavni tajnik dolazi
na radni ručak predsjedajućeg Vijeća sigurnosti, a to je i prigoda da
se redovito razmijene mišljenja o svim temama koja su na dnevnom redu.
Što se nas tiče glavni tajnik kao i cjelokupno tajništvo UN-a upoznato
je i cijeni hrvatski doprinos mirovnim misijama u svijetu.
Suradnike poveo iz Washingtona
- Često ste subotom i nedjeljom u Ujedinjenim narodima. Nema slobodnih
dana, a mnogi misle da je diplomacija plandovanje.
= U zadnja četiri mjeseca gotovo da i nisam imao slobodan dan. I kolege
koje sa mnom rade u našoj misiji i ja osobno predani smo poslu koji
nam je povjeren.
- Koliko djelatnika imate u misiji?
= Doveo sam jedan dio dosadašnjih suradnika iz Washingtona, i jedan
dio iz Ministarstva vanjskih poslova s kojima do sada nisam radio. Jedan
dio diplomata zatekao sam u Misiji. To su sve mladi, stručni i visoko
obrazovani ljudi. Nema zastoja u radu. Odlično funkcioniramo!
- Pripremate li primanja u svojoj newyorškoj rezidenciji?
= S kolegama se uglavnom sastajem na mnogim mjestima kako to prilike
i radni ritam nalažu.
