- U javnosti se javlja sumnja da bi nakon ulaska Hrvatske u NATO diljem zemlje mogle osvanuti baze ovog saveza. Čak se i Zračna luka Pula spominjala kao jedna od potencijalnih lokacija. Ima li u tome istine?
= Nakon što Hrvatska postane punopravna članica, sa stopostotnom sigurnošću mogu potvrditi da se na našem teritoriju neće graditi NATO-ove baze, pa tako ni u Zračnoj luci Pula. Naime, NATO-ov koncept se više ne bazira na izgradnji baza, a one nisu bile građene ni u zemljama koje su nakon ratnog razdoblja postale članicama. Izgradnja baza nikome, pa ni NATO-u nije potrebna. To od Hrvatske nitko nije tražio, a i da se postavilo to pitanje, Hrvatska na to nikada ne bi pristala. Upravo to je jamstvo koje ide u prilog onome što cijelo vrijeme ponavljamo, da u Hrvatskoj neće biti NATO-ovih baza.
- Koji su najčešći strahovi građana kada se govori o pristupu Hrvatske u Sjevernoatlanski savez?
= Postoji nekoliko mitova o NATO-u, a jedan su i već spomenute baze. Ljudi se često pitaju hoćemo li biti prisiljeni kupovati američko oružje, no u aktualnim nabavkama oružja, kao i u planiranim, spominju se tvrtke iz Finske, Austrije i Švedske. Znači, radi se o zemljama koje ni nisu u savezu. Postoji bojazan da će nas NATO skupo koštati i da bi Hrvatska mnogo jeftinije prošla da ostane izvan saveza. To je nonsens jer članstvo u kolektivnom sustavu smanjuje troškove koje bi Hrvatska, da ostane izvan, trebala sama snositi u organizaciji obrane. Naše simulacije govore da bismo do 2015., ukoliko bismo bili izvan NATO-a, za elementarnu sigurnost zemlje trebali potrošiti 15 milijardi kuna više nego da smo u savezu. Prisutan je i mit da je NATO borbeno angažiran u Iraku, što nije istina. Stalnim javnim i otvorenim dijalogom ovakvi se mitovi uspješno razbijaju.
- Zašto ne referendum o NATO-u?
= Sve više građana podržava ulazak u NATO, a zadnje procjene govore da savez podržava između 52 i 54 posto hrvatskih građana. Također, u Istri ulazak u NATO podržava velik broj građana. Članstvom se Hrvatska ne odriče niti jednog dijela svog suvereniteta. Primjerice, kada uđemo u Europsku uniju, bit ćemo dužni odreći se nekih ovlasti koje nam pripadaju temeljem Ustava i tada će trebati organizirati referendum kako je njime propisano. NATO je, pak, međunarodni ugovor, a pristupanje Hrvatske međunarodnim ugovorima propisano je Ustavom u kojem je ta procedura, odnosna odluka, dana legitimnim predstavnicima hrvatskih građana. Dodatna legitimacija bili su i nedavni parlamentarni izbori jer pokazalo se da niti jedna stranka koja se protivila članstvu nije ni ušla u Sabor.
- Kako će se transformirati Hrvatska vojska nakon pristupa u savez?
= Vojska će se posve profesionalizirati. U proces prilagođavanja NATO-ovim standardima krenuli smo s 180 tisuća vojnika koji su bili u djelatnom ili pričuvnom sastavu oružanih snaga. Danas smo blizu planirane brojke od 16 tisuća profesionalaca, šest tisuća ugovorne pričuve i dvije tisuće dragovoljnih ročnika. To je realno stanje kojem se bližimo, a već je suspendirana obveza služenja vojnog roka. Dakle, više nema potrebe da generacije srednjoškolaca budu novačene i upućivane u vojsku. Vojni poziv postaje profesionalni i životni odabir svakog pojedinca. Bitno je naglasiti da će hrvatske oružane snage u svakom trenutku i same biti u stanju osigurati svoju ustavnu zadaću, a to je zaštita teritorijalnog integriteta i suvereniteta Republike Hrvatske.
