Hrvatsko-talijanski odnosi početkom tjedna upali su u dosad najzaoštreniju fazu. O tome što se u nastavku događalo u sferi takozvane tihe diplomacije razgovarali smo s ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović. Upravo se navršavaju dvije godine otkako je preuzela dužnost šefice diplomacije.
-Kakve su reakcije talijanske strane na hrvatski prijedlog da se quotpovijest prepusti povjesničarimaquot?
=Nastavljamo razgovore. Bitno je da i s jedne i s druge strane postoji interes za razvoj dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja.
-Na temelju čega bismo trebali vjerovati da je i talijanskoj strani stalo da se spor izgladi?
=Izjava koju je u tom smislu dao vanjskopolitički ministar Italije D'Alema da Italija želi razvijati dobrosusjedske odnose odjeknula je i izvan političkih krugova, i mi je dobro primamo. I iz reakcija hrvatskih građana, sudeći na primjer prema glasovanju u televizijskoj emisiji quotOtvorenoquot, stječe se dojam da ne žele zaoštravanje odnosa ni s jedne strane.
-Ali istodobno dok podržava razvoj dobrosusjedskih odnosa, D'Alema otkazuje dolazak svog zamjenika Vittorija Craxija u Hrvatsku?
=Craxi je trebao doći u sastavu izaslanstva grada Milana radi kandidature za Expo. Vjerujem da je grad Milano procijenio da je bolje pričekati s lobiranjem za kandidaturu za Expo neko drugo vrijeme, kad se u međusobnim odnosima ne raspravlja o povijesnim pitanjima. Dakle, nemojmo to smatrati kao nekakvu negativnu gestu u odnosu prema Hrvatskoj. Uostalom, glavni hrvatski pregovarač V. Drobnjak upravo je u Rimu i s talijanskim kolegama razgovara o potpori u EU i pregovorima.
-U želji da se što prije riješe otvorena pitanja, Hrvatska bi Italiji htjela napokon vratiti dug naslijeđen od bivše Jugoslavije, no Italija to ne prihvaća...
=Italija nije odgovorila ni na slovensku ni na isto takvu hrvatsku ponudu. U domeni tihe diplomacije stalno o tome razgovaramo. Riječ je o dugu od 110 milijuna dolara temeljem Osimskog, odnosno Rimskog ugovora kojima se rješava kompenziranje imovine optanata u Zoni B. Dvije su rate isplaćene, a za preostale rate Slovenija i Hrvatska su se dogovorile podijeliti taj dug tako da Hrvatskoj pripadne oko 35 milijuna dolara. Slovenija je novac uplatila na račun u Luxembourgu, no Italija nije podignula novac.
-Je li u pozadini želja Italije da se imovina kompenzira na drugi način, povratom nekretnina?
=Držimo se načela da se potpisani ugovori moraju poštovati. U 2002. Ustavni je sud odlučio da se u povratu imovine moraju izjednačiti hrvatski i strani državljani na temelju bilateralnih sporazuma s drugim državama. Kako je s Italijom bio potpisan takav sporazum, trebalo je razmotriti postoje li građani koji nisu bili njime obuhvaćeni. Tada je osnovano povjerenstvo s tim zadatkom, koje se sastalo dva puta, ali još nema rezultata.
-Je li želja službene Italije da se revidiraju Osimski sporazumi?
=Ne vjerujem, i to je ministar D'Alema u utorak izjavio na konferenciji za tisak. Što se Hrvatske tiče, o tome nema ni govora.
-Kako gledate na inicijative da se upravo sada počne intenzivnije raditi na trojnom sastanku pomirenja na razini šefova država Italije, Slovenije i Hrvatske?
=Mislim da predsjednik Mesić i dalje podržava taj prijedlog. Odmak u odnosu na povijest treba postići na takav način da se osuđuju zločini, a da se utvrđivanjem činjenica bave povjesničari i stručnjaci.
-Jesmo li problem prava Talijana na kupnju nekretnina u Hrvatskoj definitivno riješili?
=To je jedno od pitanja koje smo riješili, i to tako da se poštuje puni reciprocitet. Diplomati ističu da su zadovoljni takvim rješenjem. Pod istim uvjetima pod kojima hrvatski državljani kupuju nekretnine u Italiji talijanski državljani mogu kupiti nekretnine u Hrvatskoj. Talijani više ne traže trogodišnji boravak u Italiji kao uvjet za kupnju nekretnina, a kad je ukinuto to ograničenje, uspostavljen je reciprocitet, i to tako da će hrvatska strana pratiti provedbu.
-Što je D'Alema prenio hrvatskom veleposlaniku Vidoševiću, a što je vaše ministarstvo poručilo preko talijanskog veleposlanika Grafinija? Jesu li spomenute moguće reperkusije pogoršanih odnosa na gospodarstvo? Hrvatska je bila vrlo otvorena za talijanski kapital u bankarskom sektoru...
=Ministar D'Alema je objasnio riječi predsjednika Napolitana i izražena je obostrana želja da se nastavi s razvojem dobrih odnosa. Nisu konkretno razgovarali o gospodarskim odnosima. Međutim, Italija je naš najveći trgovinski partner. Prošle je godine vrijednost trgovačke razmjene dosegnula 5,5 milijardi dolara. Vjerujem da ovih posljednjih nekoliko dana, unatoč velikom odjeku u medijima, neće utjecati na naše gospodarske odnose.
-Možete li preciznije reći što je hrvatskom veleposlaniku objašnjeno u vezi s Napolitanovim govorom?
=S obzirom na karakter razgovora, mogu samo reći da su s talijanske strane otklonjene sumnje ili dvojbe u vezi s međudržavnim sporazumu i da je potvrđen interes za daljnji razvoj prijateljskih odnosa. Mislim da je najkorisnije izmaknuti se iz polemičkog ozračja. A hrvatski su stavovi o tim temama poznati.
-S Italijom, kao i sa Slovenijom, moramo razgovarati o ZERP-u. Hoće li se do kraja godine doći do zajedničkog stava?
=U stalnim smo razgovorima s tim zemljama jer se želimo ponašati u europskom duhu i vjerujem da ćemo do kraja godine to riješiti. No, ti razgovori teku u sferi tihe diplomacije pa se možda stječe pogrešan dojam da se ništa ne radi.
-Granična su pitanja ostala otvorena sa svim susjedima osim s Mađarskom. Kakva je hrvatska strategija, hoće li, na primjer, prvo rješavati graničnu crtu u Bokokotorskom zaljevu?
=Kopnene su granice uglavnom definirane, osim u nekoliko točaka gdje nam se ne poklapaju podaci. Kad je riječ o razgraničenju na moru, ono je ostalo otvoreno sa Slovenijom i Crnom Gorom jer u bivšoj državi nije bilo do kraja definirano. Držimo se poštovanja načela Badinterove komisije i međunarodnog prava. Konkretno, Međunarodne konvencije o pravu mora. Na rješavanje tih pitanja utječe i unutarnjopolitičko stanje u susjednim državama. Granična pitanja se u pravilu dugo rješavaju. Puno je država pristupilo arbitraži, kao što su to učinile Francuska i Kanada zbog otočja oko kojeg se nisu mogle same dogovoriti. Nijedna nije bila zadovoljna rješenjem arbitraže, ali su ga prihvatile.
-Hoće li biti zajedničke sjednice sa slovenskom vladom?
=Na tome se radi, no ne mogu još govoriti o datumima. Trenutačno dogovaramo drugu zajedničku sjednicu, s mađarskom vladom.
-Hoće li druga zajednička sjednica s Mađarskom biti prije nego sa Slovenijom?
=Ne mogu vam kazati jer još nismo odredili datum.
Nikad neću reći nikad
-Ima li Hrvatska dovoljno glasova za ulazak u Vijeće sigurnosti?
=To vam ne mogu reći jer je postupak u tijeku, ali dobro stojimo.
-Veleposlanica u UN-u Mirjana Mladineo postala je članica radne skupine za reformu UN-a. Kakvu reformu zastupa Hrvatska?
=Hrvatska je, na primjer, za jačanje Ekonomsko-socijalnog vijeća. Reforma UN-a odnosi se na ukupan sustav UN i njegovo financiranje.
-Vidite li možda sebe u UN-u nakon završetka ovoga ministarskog mandata?
=Ne možete znati što donosi život i zato nikad neću reći nikad.
Drašković nema primjedbe na naš stav o Kosovu
-Kakve su reakcije iz Srbije na hrvatsku podršku Ahtisaarijevu planu za Kosovo i na odluku da se otvori hrvatski ured u Prištini?
=Mi smo rekli da podupiremo napore M. Ahtisaarija. Susrela sam se s još aktualnim srbijanskim ministrom vanjskih poslova Vukom Draškovićem na marginama međunarodnog skupa i on nije imao nikakve primjedbe na to. Poštujemo složenost situacije za Beograd, ali podržavamo rad Kontaktne skupine. Nastojat ćemo poticati i Beograd i Prištinu da pokušaju naći kompromisno rješenje za status Kosova.
-Ima li taj plan za Kosovo perspektivu s obzirom na to da ga ne podržava Rusija?
=Rusija je članica Kontaktne skupine. Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. To dovoljno govori. Istodobno, uvjerena sam da je i Moskvi stalo do jedinstva među najvažnijim međunarodnim čimbenicima i da će se u tom smjeru nastaviti daljnji razgovori.
-Priprema li se premijer Sanader na posjet Moskvi?
Za mojih razgovora s ruskim kolegom izražena je namjera da se realizira posjet predsjednika Vlade Rusiji, uz dobru prethodnu pripremu jer su odnosi s Rusijom iznimno važni.
-Premijer nije nikad bio u službenom posjetu Sarajevu...
=Upravo radimo na tome. Trebalo je pričekati formiranje nove vlade. Ali, naši se odnosi razvijaju u dobrom smjeru.
