O rumunjsko-hrvatskim odnosima u Bukureštu smo razgovarali
s novim hrvatskim veleposlanikom Ivicom Maštrukom. Odnose dviju zemalja
ocjenjuje »izvrsnim«, no diplomatskim žargonom rečeno, »gospodarski
odnosi ne prate razvoj odnosa koji postoje na razini vlada i država
«. najbolje se to vidi u odnosima uvoza i izvoza: Hrvatska u Rumunjsku
izvozi tri puta manje nego što uvozi iako je rumunjsko tržište pet
puta veće od hrvatskog.
-Što se može učiniti da bi se poboljšala gospodarska suradnja?
=Problem je prvenstveno na hrvatskoj strani. Hrvatski kapaciteti
nisu primjereni zahtjevima velikog rumunjskog tržišta. Rumunjska ima
23 milijuna stanovnika i Hrvatska zapravo nema onih proizvoda koji
se na tako velikom tržištu traže.Odnosno, nema proizvoda koji bi mogli
pokrivati cjelokupno rumunjsko tržište. Zato nije čudno da su zadnjih
godina ovdje prisutni Nijemci, Talijani, Britanci, Nizozemci, u zadnje
vrijeme i Grci. Rumunjska kao donedavno nerazvijena zemlja je područje
u koje se investira, a nema velikih sistema u Hrvatskoj koji bi mogli
iskoristiti pogodnosti investiranja u Rumunjskoj jer rumunjsko tržište
radne snage je još uvijek jeftinije nego u Hrvatskoj.
-Koji vid gospodarske suradnje Hrvatska može onda pojačati u Rumunjskoj?
=Nekad je na rumunjskom tržištu bila prisutna Pliva, u zadnje
vrijeme za to tržište ponovno iskazuje interes Belupo, prodaju lijekova
su već započeli i imaju šansu da se agresivnijom politikom probiju
na to tržište. Samo jače, značajnije firme u Hrvatskoj imaju mogućnosti
plasmana na rumunjsko tržište. A što mogu manje tvrtke? Manji gospodarski
subjekti također imaju mogućnost izvoza iz Hrvatske. Primjer za to
je manja hrvatska tvornica Katran Chromos koja na rumunjsko tržište
plasira izolacijske proizvode od katrana. Budući da se u Rumunjskoj
jako puno gradi, velika je potreba za takvom vrstom materijala. Ima
još primjera, poput Nexe grupe ovdje će otvoriti tvornicu. Dakle,
mogućnost izvoza postoji, no bitno je i da se investira u rumunjsko
tržište da bi se ostvarila dobit i povećao izvoz. Na malim izvoznim
poslovima manja firma može zaraditi ali to ne može povećati robnu
razmjenu. Ovdje radi naše hrvatsko poduzeće Euroas koje radi sve plastične
dijelove koji se ugrađuju u sve tipove Dacia vozila.
-Kako stojimo s uvozom iz Rumunjske? Uvozimo rumunjska vozila?
=U prvih šest mjeseci ove godine Rumunji su izvezli u Hrvatsku
oko 600 rumunjskih Dacia vozila koja su sada u sklopu francuskog Renaulta.
-I cijena im je prihvatljiva, samo 8 tisuća eura?
=Da, to je prihvatljiva cijena za hrvatsko tržište. Oni značajno
izvoze upravo u Ukrajinu, Poljsku, zemlje u razvoju. Počeli su izvoziti
i na zapadnoeuropsko tržište gdje se kao drugi obiteljski auto kupuje
Dacia za čiju kvalitetu sada jamči Renault.
-Rumunjska je upravo dobila zeleno svjetlo za članstvo u EU početkom
iduće godine. Postoje još neki uvjeti koje treba ispuniti?
=Iako je donijet prethodni stav komisije EU da Rumunjska i
Bugarska uđu u EU, za to je potrebno još nekoliko formalnih odluka
institucija EU. Postavljeni su još neki dodatni uvjeti Rumunjskoj
koje mora u hodu ispravljati. Na prvom mjestu je borba protiv korupcije,
zatim sređivanje stanja u sudstvu, jača sanitarna kontrola poljoprivrednih
i drugih proizvoda. Ukoliko ti zahtjevi EU ne budu ispunjeni do kraja
ožujka iduće godine, Rumunjskoj se može uskratiti pomoć iz fondova
EU u iznosu od 400 milijuna eura ili može biti donijeta odluka da
se rješenja pravosudnih tijela Rumunjske ne priznaju u drugim zemljama
EU. Još uvijek stoji i prijetnja da se u slučaju nepoduzimanju sanitarnih
mjera zabrani izvoz pojedinih artikala u druge članice EU. Postoji
još i jedan detalj tehničke naravi.
-Kakva je gospodarska situacija danas u Rumunjskoj?
=Prosječna plaća je ovdje 230 eura, s ciljem da do 2009. godine
bude nešto viša od 300 eura. Rumunjski rast je već nekoliko godina
iznad 6 posto. Ove godine rast BDP-a u Rumunjskoj će doseći 6,7 posto.
Procjene su meritornih institucija u svijetu da će rast u Rumunjskoj
sljedećih godina doseći 7 posto što je, dakako, rezultat stranih ulaganja
koja su ovdje golema.
-Čime privlače strana ulaganja?
=Ovdje je jeftina radna snaga, a veliki je interes dalekoistočnih
zemalja za Rumunjsku kao polazno tržište u koje treba investirati
da bi se ušlo na tržište EU. Primjer za to su velike investicije kineskih
giganata, velikih privatnih poduzeća koje uz potporu države uzimaju
Rumunjsku kao jedan od centra iz kojeg bi se krenulo prema ostalim
zemljama EU. Rumunjska ima ambicije biti jedan od lidera u jugoistočnoj
Europi. To bazira na činjenici da je najveća zemlja, sedma po veličini
unutar EU i angažirana je u svim regionalnim inicijativama u jugoistočnoj
Europi. Sad će izaći iz CEFTA-e jer ulazi u EU.
-Predsjednik Mesić je predstavljao nedavno Hrvatsku na summitu frankofonskih
zemalja. Kakvo je značenje hrvatske nazočnosti na takvim skupovima?
=Hrvatska mora biti prisutna na svim skupovima multilateralnog
karaktera, međunarodnih asocijacija. Na takvim skupovima sjedi za
stolom gdje se koji put ne donose odluke, ali se stvaraju pretpostavke
i iznose ideje koje prethode kasnijim bitnim političkim i gospodarskim
odlukama. Gdje god postoji bilo kakav oblik okupljanja, ne samo na
političkoj razini nego i na razini drugih ljudskih djelatnosti, bilo
da je riječ o gospodarskim multilateralnim skupovima ili skupovima
u oblasti kulture kao što je UNESCO, glazbenim ili nekim drugim okupljanjima,
prisustvo Hrvatske je više nego potrebno i nužno. Trebamo dati svoj
doprinos jer imamo za to i ljudi i kapaciteta.
