S hrvatskom ministricom
vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović razgovarali
smo u jeku pojačanih diplomatskih aktivnosti. Hrvatska diplomacija intenzivirala
je aktivnosti kako bi, prije svega, proces euroatlantskih integracija
tekao bez problema i prema planu. Ovaj tjedan diplomacija je imala i
pune ruke posla zbog objavljivanja karikatura uvredljivog sadržaja za
muslimane.
- Nakon objave karikatura reagirali ste na paljenje hrvatske zastave
u Sarajevu. Jeste li zabrinuti?
= Ozbiljno smo shvatili moguće posljedice objavljivanja karikatura
proroka Muhameda. Ponovila bih da je Vlada Republike Hrvatske odmah,
nakon objavljivanja tih karikatura, odbacila i ogradila se od tog čina
te izrazila žaljenje zbog činjenice da se i jedan hrvatski tjednik uključio
u taj slučaj. No, samo paljenje zastave ozbiljan je čin? Sam čin paljenja
hrvatske državne zastave odlučno odbacujemo. Svjesna sam da taj čin
nije posljedica službene politike BiH i pozdravljam što je predsjedatelj
Vijeća ministara BiH Adnan Terzić osudio taj čin te izrazio žaljenje
što su protesti bili upereni protiv obilježja Republike Hrvatske koja
je pravodobno i primjereno odbacila objavljivanje spomenutih karikatura
u Hrvatskoj. Razgovarala sam i s ministrom vanjskih poslova BiH Mladenom
Ivanićem koji je istaknuo da čin paljenja zastave nikako ne odražava
službenu politiku BiH. Još jednom moram napomenuti kako obje države
trebaju raditi sve da se zadrži povjerenje i tolerancija između dvaju
naroda.
- Što planira učiniti diplomacija u danima koji dolaze nakon što se
hrvatska vlada javno ogradila od objavljivanja karikatura. Koje ste
aktivnosti poduzeli?
= O stavu Vlade odmah smo izvijestili hrvatsku diplomatsku mrežu
u islamskim zemljama te aktivirali visok stupanj osiguranja i brige
za državljane Republike Hrvatske. Također smo o stavu Vlade notom izvijestili
diplomatsko-konzularna predstavništva islamskih zemalja akreditirana
u Republici Hrvatskoj, uključujući i nerezidentna predstavništva. Istodobno
je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija putem hrvatskih
diplomatsko-konzularnih predstavništava u islamskim zemljama prenijelo
stav hrvatske vlade. I dalje nastavljamo pomno pratiti i razmatrati
razvoj situacije te ćemo postupati u skladu s procjenama.
- Odmah nakon početka pregovora s Europskom unijom, Hrvatska je pojačala
svoje aktivnosti prema NATO-u. Zašto to držite Važnim?
= Članstvo u NATO-savezu strateški je cilj hrvatske vanjske
i sigurnosne politike. Procesi pristupanja Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom
savezu odvijaju se usporedo i međusobno se nadopunjuju. Na NATO gledamo
kao na glavni forum transatlantskog dijaloga u području međunarodne
sigurnosti, obrane i vojno-političkih pitanja. Sjevernoatlantski savez
za Republiku Hrvatsku nije samo vojni savez već i sustav koji dijeli
zajedničke vrijednosti poput liberalne demokracije, poštivanja ljudskih
prava, slobodnog poduzetništva te odgovornosti u osiguravanju globalne
sigurnosti i pravednog međunarodnog poretka. Hrvatska je poduzela velike
reforme te valja znati da je, paralelno s tim procesom, jednako intenzivno
tekao proces transformacije hrvatskih oružanih snaga i harmoniziranja
naših standarda s onim u zemljama NATO-a.
- Kad se može očekivati da Hrvatska dobije pozivnicu za punopravno članstvo
u NATO-u?
= Hrvatska na osnovi dosadašnjih postignuća u procesu pristupanja
Europskoj uniji s obzirom na otvaranje pristupnih pregovora za punopravno
članstvo, te ostvarenja u provedbi Akcijskog plana za članstvo (MAP),
očekuje i poziv u NATO što je moguće prije. Držim da je bitno isticati
kako pozivnica za članstvo mora biti utemeljena na individualnim postignućima,
a ne događajima.
- Zbog čega je podrška hrvatskih građana za NATO bitno manja nego za
EU?
= Smatram da zbog nedovoljne informiranosti i nepoznavanja temeljnih
vrijednosti NATO-a i reformskih nastojanja, u nas još prevladavaju predrasude
o NATO-u kao isključivo vojnoj alijansi koja sa sobom donosi vojne baze
i militarizaciju. Upravo je stoga naša obveza sveobuhvatnom komunikacijskom
i edukativnom kanjom kvalitetno informirati hrvatsku javnost.
- Kakvi su odnosi sa SAD-om?
= Odnose sa SAD-om ocijenila bih jako dobrim. SAD razumije i
podupire poziciju Hrvatske na jugoistoku Europe kao stabilne i moderne
demokracije koja susjednim zemljama u regiji pomaže i otvara put prema
euroatlantskim integracijama, a Hrvatska podupire i daje doprinos SAD-u
u nastojanjima za širenjem prostora slobode i demokracije i u antiterorističkoj
koaliciji. SAD se na globalnoj razini profilirao kao vodeća sila u stabilizaciji
područja u svijetu, u širenju globalnog prostora demokracije i slobode
te u razvijanju vrlo složenih i sofisticiranih mehanizama u suzbijanju
međunarodnog terorizma i širenja oružja za masovno uništenje. Hrvatska
se pozicionirala kao pouzdan partner SAD-u u kontekstu kolektivne ili
kooperativne sigurnosti. Hrvatska je uključena u PSI (Proliferation
Security Initiative), sa SAD-om održava vojne vježbe, predsjedava Stolom
o protuproliferaciji (South-East European Defence Ministerial) i uključena
je u cijeli paket sigurnosnih aranžmana.
- U kojoj mjeri SAD podržava Hrvatsku u ostvarenju strateških ciljeva
ulaska u NATO, ali i u Europsku uniju?
= SAD podupire ulazak Hrvatske u EU i NATO, kao i politiku koju
vodi predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader u odnosu na područje jugoistočne
Europe u cilju stabilizacije i jačanja prosperiteta. Hrvatska je prepoznata
kao zemlja stabilne i razvijene demokracije s jasnom europskom perspektivom.
- Razmišlja li Hrvatska o potpisivanju bilateralnog sporazuma s Amerikancima
o neizručenju?
= Moram iskreno kazati da to pitanje nije trenutno predmet mojih
razgovora s američkim dužnosnicima. Takozvani članak 98 za SAD je prioritetno
pitanje. Međutim, Washington je svjestan činjenice da se Hrvatska u
tom pitanju pozicionira u kontekstu svojih odnosa s Europskom unijom,
te je koristan nastavak dijaloga.
Redovne diplomatske konzultacije
- Zbog čega u Zagreb dolaze hrvatski veleposlanici akreditirani u EU?
= Riječ je o redovnim diplomatskim konzultacijama. Prvenstveno
će se razgovarati o koordinaciji Zagreba i diplomatsko-konzularnih predstavništava
u procesu pregovora o pristupanju Europskoj uniji, u kojem će naša diplomatsko-konzularna
mreža odigrati vrlo bitnu ulogu. U ponedjeljak se veleposlanici sastaju
s predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem i predsjednikom
Vlade dr. Ivom Sanaderom.
Dolazak veleposlanika u Zagreb iskoristit ćemo i za konzultacije u subotu
o funkcioniranju diplomatsko-konzularnih predstavništava, uvjetima rada,
poboljšanju međusobne komunikacije i o mnogim drugim pitanjima radi
učinkovitijeg djelovanja.
