Već smo svjesni političkih i simboličkih značenja
pregovora s Unijom. Ali, kako zapravo tehnički izgleda tim koji će s
hrvatske strane pregovarati s timom iz Europske komisije o 35 poglavlja
acquisa? Tko su ti ljudi, kako ste ih izabrali, kako je podijeljen posao?
Na čelu cijelog procesa je voditeljica državnog izaslanstva za pregovore,
ministrica Kolinda Grabar-Kitarović. Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja,
a svako poglavlje ima svoga voditelja, što znači da ukupno imamo 35
voditelja. Nad njima su pregovarači koji su zaduženi za po dva do četiri
poglavlja, ovisno o njihovoj veličini i složenosti. Ukupno imamo 13
pregovarača, čijim radom upravlja glavni pregovarač. Ljudi u našem pregovaračkom
timu stručnjaci su u svojim područjima, tim je spoj mladih ljudi obrazovanih
na priznatim europskim sveučilištima i iskusnih profesionalaca s godinama
staža u državnoj upravi i u drugim područjima.
U radnim skupinama više od tisuću ljudi
Tajnica pregovaračkog tima je Tamara Obradović koja je ujedno i pregovarač
za jednu skupinu poglavlja. Ured glavnog pregovarača nalazi se na dvije
adrese – jedna je u Zagrebu, na Trgu svetog Marka u Vladi, i ovdje,
u Bruxellesu, u zgradi u kojoj je i Misija Hrvatske pri EU-u. Tijekom
mjeseca nastojim podjednako radno vrijeme provesti u Bruxellesu i u
Zagrebu, jer je vrlo važno da se proces pristupanja odvija podjednakom
dinamikom i u Zagrebu i u Bruxellesu.
- Dinamičan raspored. Imate li na raspolaganju poseban avion?
Ma kakvi. Letim Croatijom, i to ekonomskom klasom. Let do Bruxellesa
traje sat i 40 minuta, navikao sam na takva putovanja, ne osjećam to
kao napor. Vrijeme u zrakoplovu dobra je prilika za čitanje stručnih
papira ili dobre knjige. Nije baš isto, ali nakon toliko letova ponekad
mi se čini kao da idem tramvajem na posao.
- Kako ste izabrali pregovarački tim i pregovarače?
= Pregovarači su izabrani prema iskustvu i konkretnom znanju
vezanom uz pojedina poglavlja. Primjerice Martina Dalić koja je bila
državni tajnik u Ministarstvu financija, a sada je na čelu državnog
Ureda za strategiju, nametnula se kao logičan izbor pregovarača poglavlja
za financijske i proračunske odredbe, financijski i porezni nadzor,
te carinsku uniju. Ili, recimo, Ružica Gelo, s dugim iskustvom u Ministarstvu
poljoprivrede i u Gospodarskoj komori, zadužena je za ta poglavlja.
Ili državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, Snježana Bagić, koja je
zadužena za pravosuđe. Riječ je o odličnim stručnjacima koji su svoja
znanja i iskustva stekli dugogodišnjom praksom.
- Priličan broj žena na ključnim funkcijama pregovarača i uopće u ovom
procesu.
= U pregovaračkom timu više je žena nego muškaraca, pa se doista
može reći kako naša pregovaračka struktura nema problem ravnomjerne
zastupljenost spolova. Dakako, jedini kriterij pri odabiru bila je stručnost
Osim toga, žene prilaze ovakvoj vrsti poslova metodično i precizno,
s velikom koncentracijom i strpljivošću, a pred nama je posao koji zahtjeva
upravo te osobine - metodičnost, veliku preciznost i još veće strpljenje,duge
sate koncentriranog čitanja i analiziranja dokumenata.
- Pregovaranje je posebna vještina. No, ne samo to, nego ovdje u Bruxellesu
vlada i posve drukčiji tip komunikacije nego kod nas. Lagano se okliznuti
na bruxelleskorn paketu. Kako ste se za to spremili?
= Pregovarači su prošli niz specijaliziranih tečajeva i seminara,
mnogi od tih seminara bili su posebno prilagođeni određenim fazama procesa.
Neki su bili na Europskom koledžu u Bruggeu, ili imaju druge europske
magisterije, primjerice, dvije osobe u mom uredu magistrirale su na
London School of Economics. Mnoge države članice EU-a pružaju nam savjete,
organiziraju za naš tim posebne tečajeve obuke. I ne samo članice EU-a
- Norveška nam, primjerice, stalno pomože u tom pogledu. Stručne reference
i stupanj educiranosti našega tima na visokoj su razini, no koliko smo
uistinu spremni, tek će se vidjeti kada pregovori odmaknu od početne
faze. Svi pregovarači i voditelji radnih skupina dobro govore engleski,
to je imperativ. Članovi radnih skupina, a njih je više od tisuću, imaju
različit stupanj znanja stranih jezika, ali to nije zapreka za pregovore.
Znanje stranoga jezika je važno i dobrodošlo, no još je važnije da u
pregovorima imamo dokazane stručnjake. Dobar dio procesa pregovora ionako
će se prevoditi na hrvatski jezik.
Slovake uspjeh nije pokvario
- Zašto nam zemlje bilateralno pomažu, pa evo i Norveška koja nije u
EU-u?
= Pomažu nam slijedom logike: što su ti susjedi bolji i cijela
ulica u kojoj živiš, to je i tebi bolje. Razvijene države imaju svoje
specijalizirane timove, uvježbane da prenose znanje i iskustva na one
koji još nisu dosegli takav stupanj gospodarskog i drugog razvoja. Pomažući
drugima, na određen način pomažeš i samom sebi. I mi dijelimo stečena
iskustva s prijateljskim zemljama iz procesa Stabilizacije i pridruživanja
koje nisu odmakle u procesu pristupanja EU-u u mjeri u kojoj smo to
mi učinili. Savjetima pomažemo i drugim europskim državama koje su još
daleko od Bruxellesa, ali dugoročno njemu teže. Moldova je dobar primjer,
do kraja godine odazvat ću se pozivu iz Moldove i tamo održati niz razgovora
i predavanja na temu naših iskustava iz procesa pridruživanja i pristupanja
EU-u. Moralna je dužnost svakog Europljanina da svoja znanja dijeli
s drugima, to je dio filozofije ujedinjene Europe.
- Koju će prepreku, u zemlji, po Vašem mišljenju, u toku pregovora biti
najteže prijeći?
= Psihološku barijeru. Teške odluke oko donošenja nekih zakona
i njihove dosljedne provedbe, ili napuštanja dosadašnje prakse, mogu
na kraću stazu rezultirati nezadovoljstvom dijela pučanstva. Španjolci
koji su danas jedni od najjačih europskih gospodarstava, a koji su nam
također ponudili pomoć oko pregovora, nedavno su nam rekli da su se
odluke koje im je bilo najteže donijeti tijekom pregovora, na kraju
pokazale kao najbolje. U trenutku kad je EU zahtijevao od njih da to
učine, smatrali su da im se čini nepravda danas su te odluke temelj
njihove eksplozije gospodarskog rasta. Upravo to su nam rekli - najteže
se pokazalo najkorisnijim, tome možemo zahvaliti da smo danas tu gdje
jesmo, ali to smo shvatili tek naknadno. Koja je za Vas zemlja šion
u prošlom krugu proširenja.
- Koja je od kandidata, današnjih članica, najviše izvukla iz pregovora?
= Svaka je zemlja slučaj za sebe. U doslovnom smislu te riječi.
Svaka je kretala u pregovore iz svoje specifične situacije, svaka je
imala svoje probleme i svoje, da tako kažem, demone koje je morala pobijediti.
To je ono što zovemo individualan put Mene je osobno, na poseban način,
impresionirala Slovačka, koja je maksimalno iskoristila svoje objektivne
prednosti. Iskoristila je svoj dobar zemljopisni položaj, visokokvalificiranu,
dobro educiranu i radišnu radnu snagu. Uspjeli su privući kapitalne
investicije. Slovačka je prvak greenfield investicija i prema procjenama
iduće godine trebala bi postati prva zemlja na svijetu po broju proizvedenih
automobila po glavi stanovnika. To je spektakularan uspjeh. Ali, možda
je još veći što su Slovaci, unatoč naglom boljitku, ekonomskom rastu
i poboljšanju standarda, ostali u duši kakvi su bili u dobrom smislu
riječi, solidarni, jednostavni i susretljivi ljudi. Uspjeh ih nije pokvario.
Slovačka je bila jedan od glavnih zagovaratelja početka hrvatskih pregovora,
a slovački kolege ni u jednom trenutku nisu žalili ni truda ni vremena
da nam daju savjete. Hrvatska i Slovačka nisu u svemu usporedive, tako
da se slovačka situacija ne može samo tako preslikati na naša
Nije nas teško ugraditi u EU
- Baš kad smo kod Slovačke, zanimljivo je vidjeti - može li se biti
preuspješan u reformama. Obično, Komisija i međunarodne institucije
stalno prigovaraju zemljama da nisu dovoljno tržišno otvorene. Ali,
u jednom trenutku, Slovačka nije mogla zatvoriti poglavlje, jer je Španjolska
prigovarala da se Slovačka previše liberalizirala. Pobojala se, naime,
daće joj reformirana,tržišno otvorena Slovačka, preoteti investicije,
US Steel i Volkswagen.
= Ne možeš svakome uvijek ugoditi, to je tako i u životu i u
politici. Pregovori su vrlo složeni, moramo pažljivo proučiti svačija
iskustva, ali ih ne možemo mehanički kopirati. Imamo svoje specifičnosti
i na njima moramo graditi naš pristup Uniji, moramo ih koristiti kao
dodanu vrijednost i odskočnu dasku. Kad budemo pregovarali o poljoprivredi,
imat ćemo dvije "košare", mediteransku i kontinentalnu, vino,
ribe i masline s jedne, te šećer i govedinu s druge. Imamo strategijski
važne luke dubokog gaza, dobru cestovnu infrastrukturu, a u zaleđu Hrvatske
su rastuća, pulsirajuća tržišta Slovačke, Mađarske i drugih novih EU
članica. Ne smijemo podcijeniti strategijsko značenje našega naftovoda
- to nije popularno govoriti u ekološkim naporima očuvanja Jadrana,
ali taj naftovod ima velik dohodovni potencijal! Mi smo jedina istinski
mediteranska zemlja koja ima Dunav. sve to iskorišteno na pravi način,
može nam donijeti jako mnogo. Mislim da u tome ne možemo biti preuspješni,
ma koliko uspješni na kraju bili.
- Kada ćemo ući u Uniju?
= Da bi do toga došlo, nije samo potrebno da mi budemo spremni,
nego i da EU bude spreman nas prihvatiti. Uostalom i to je jedan od
kopenhaških kriterija. Uz sve dobro poznate kriterije koji se moraju
ispuniti, potrebno je da bude ispunjen i ovaj koji ne ovisi o nama,
nego o drugima. Hrvatska glede toga ima vrlo veliku prednost - lagani
smo za apsorpciju, mali smo brojem stanovnika, imamo dobro gospodarstvo,
nije nas teško ugraditi u EU. S ovako dobrom infrastrukturom, cestama
koje su poveznice drugih EU zemalja, s najljepšom morskom obalom u Europi
nakon što ispunimo sve potrebne kriterije, mi ćemo biti dodana vrijednost
za Uniju. I dalje nam je cilj da naši građani glasuju na izborima za
Europski parlament 2009. godine. Hoćemo li u tome uspjeti, to ćemo vidjeti
jer, nakon što završimo pregovore, potrebno je pripremiti ugovor o pristupanju
i potpisati ga, a potrebna je i njegova ratifikacija u nacionalnim parlamentima
EU-a. To je složen i težak proces. No, godina dolje i gore nije na kraju
dana presudna. Najvažnije je da je proces počeo i da os- tane u istom
smjeru, da se odvija dobrom dinamikom. No, na dan kad ćemo potpisivati
ugovor o pristupanju i još jednom se pitati zašto ulazimo, odgovor je
da to nije samo zbog gospodarstva i investicija, nije samo zbog bolje
kvalitete života. Filozofija Unije nije samo bolja trgovina i bolja
zarada. Ulaskom u Uniju mi ulazimo u prostor mira i stabilnosti.
