S VIadimirom Drobnjakom, glavnim hrvatskim
pregovaračem, razgovarali smo o dvojbama koje muče domaću javnost vezano
uz početak pregovora Hrvatske za članstvo u EU: kad će konkretno početi,
na koji će se način odvijati, i što uopće, pregovori znače za našu zemlju.
- Našoj javnosti još nije jasno što nam je omogućilo početak pregovora
s EU: naklonost Austrije, pritisak na Carlu del Ponte ili nešto treće.
Je li postojala neka zakulisna igra?
= Stvar je vrlo jednostavna: ključ svega bila je ocjena glavne
haške tužiteljice da Hrvatska u potpunosti surađuje s Tribunalom u Haagu.
Riječi quotpuna suradnjaquot bile su ključ koji je otvorio sva vrata.
A te dvije riječi nisu došle slučajno: one su rezultat dosljedne i pune
provedbe akcijskog plana i ukupne djelatnosti hrvatske Vlade proteklih
mjeseci. To su rekli vodeći europski diplomati, među njima i Jack Straw,
koji je u britanskom parlamentu jasno rekao da Hrvatska ispunjava akcijski
plan i da joj je puna provedba tog plana otvorila vrata početka pregovora
s EU. Naravno, moram reći da je uz punu suradnju važan bio i proces
lobiranja, razgovora s mnogima, u čemu je premijer Sanader odigrao jednu
sjajnu ulogu na čelu velikog pregovaračkog i lobističkog hrvatskog mehanizma.
Identitet ostaje
- Što quotslučaj Gotovinaquot znači u budućim odnosima Hrvatske
i EU?
= Obveza pune suradnje Hrvatske s Haagom i dalje ostaje na stolu
i nema ni najmanje sumnje da će EU i Europska komisija s najvećom pažnjom
i dalje motriti kako provodimo akcijski plan i činimo li doista sve
u njegovoj provedbi.Dok god budemo činili sve u provedbi akcijskog plana,
a predsjednik Vlade je vrlo jasno re.kao da ćemo i dalje činiti sve
što možemo, mislim da nikakvih problema sa svim time neće biti. Mi ne
smijemo prestati misliti na naše obveze, ali se moramo okrenuti prema
budućnosti. U tom smislu, mislim da hrvatska javnost treba početi malo
drukčije promatrati proces koji se otvorio i koji nas čeka. Pitali ste
što je pred nama? Pred nama su godine transformiranja Hrvatske tako
da postane sukladna zemljama članicama EU.
- Što je s našim specifičnostima i našim identitetom?
= Mi zadržavamo i naš identitet i naše specifičnosti.
- Znači, zadržavamo quotsir i vrhnjequot?
= Identitet je identitet.Grčka će dogodine proslaviti 20 godina
članstva u EU. Pitam vas - je lli Grčka danas manje Grčka nego prije
20 godina? Da li je Španjolska manje Španjolska? Da li su Irci manje
Irci? Naprotiv, članstvom u EU dio svog suvereniteta predaje toj velikoj
obitelji čiji dio postajete, ali istodobno dodatno jačate svoj identitet
unutar nje.Vaša osobnost ostaje nepromijenjena. Svaka od zemalja članica
EU zadržala je svoj specifičan identitet, i svaka zemlja koja preuzima
predsjedanje Unijom tijekom predsjedanja dodatno potencira svoj identitet
- kroz logo predsjedništva, pa do najmanjih detalja. Hrvatski sabor
je usvojio rezoluciju o strateškim odrednicama za pregovore. Naše se
obveze znaju: moramo njegovati i očuvati naš nacionalni identitet, čuvati
i paziti državne i nacionalne interese to je strategijski cilj.Ali,
unutar toga moramo prilagođavati Hrvatsku Europskoj uniji, i zapravo,
pretvarati Hrvatsku u državu Europske unije. To je proces koji traje.
I kulenari u timu
- O čemu se zapravo pregovara?
= Pregovara se o prijelaznim razdobljima za primjenu pravne
stečevine Unije.A ono o čemu se ne pregovara je pravna stečevina Unije
- 80 tisuća stranica zakona koji su na stolu prema principu quotuzmi
ili ostaviquot. O njima se ne pregovara. Pregovara se o razdoblja
za primjenu tih zakona. Najveći dio pravne stečevine moći ćemo primijeniti
odmah, ali za dio će nam trebati prijelazno razdoblje. Kako bismo to
mogli učiniti, cijela naša državna i lokalna uprava, naše gospodarstvo,
poljoprivreda , svako na svoj način se treba prilagoditi činjenici da
je EU takav kakav je.Sto puta ste čuli anegdote o tome da quotEU propisuje
koliko mora biti zakrivljena banana, koliki moraju biti kavezi za kokoši
quot i slično...
- To nisu anegdote.To su standardi kakvi stoljećima postoje i kod nas
za mnoge stvari - primjerice, svećenici su u XVIII. stoljeću postavili
standard za psa hrvatskog ovčara...
= I za tornjaka…Međutim, standardi koje postavlja EU su standardi
usmjereni za zaštitu potrošača. Nama je cilj da naš potrošač u Valpovu
bude jednako zaštićen kao potrošač u Parizu, Grazu ili bilo gdje u EU.
Riječ je o stvaranju okvira unutar kojeg se može postići veća kvaliteta
života. Međutim, tu postoji strategija koju ljudi moraju znati: EU postaje
veliki čimbenik ne samo u Europi nego i u svijetu. Naš je nacionalni
cilj da sjedimo za stolom za kojim se donose odluke o EU. Nije naš cilj
samo sudjelovati na zajedničkom tržištu. Bitno je pitanje da ravnopravno
sjedimo za stolom za kojim se donose odluke o dalekosežnim pita- njima
ne samo od europskog nego i od globalnog značaja.
- Kako će izgledati pregovarački timovi, jer već postoje mišljenja da
su preglomazni?
= U onih 80 tisuća stranica pravne stečevine koju moramo prihvatiti
svaka druga stranica odnosi se na poljoprivredu.Gotovo 50 posto pravne
stečevine EU je regulativa iz područja poljoprivrede i ona je najsloženiji
segment pre- govora. U krajnjoj liniji, gotovo 50 posto godišnjeg proračuna
EU odlazi na potpore i subvencije u poljoprivredi. Zbog toga i u našem
pregovaračkom timu najveći broj stručnjaka je za to područje. Od 35
poglavlja, poljoprivreda se odnosi na dva, odnosno na tri poglavlja
ako računamo i ribarstvo, koje se u EU tretira kao posebno poglavlje.
Glavna pregovaračica za poljoprivredu je Ružica Gelo koja je dobar poznavatelj
Beuxellesa, ljudi s druge strane.Ona je, kad smo pregovarali o sporazumu
o pridruživanju, bila na mnogim važnim sastancima i o njenoj stručnosti
imam vrlo visoko mišljenje. Ona je vrlo sposobna, odlučna i hrabra žena
u koju treba imati puno povjerenje. Mi smo uz 35 poglavlja dobili «
plan pregovora, pa smo poglavlja podijeli u tematski vezane skupine.
Na taj način smo dobiti 13 skupina poglavlja. Svako poglavlje ima svog
voditelja i tim od 10 do 50-60 ljudi ovisno o težini. I naravno, tu
sam i ja kao glavni pregovarač i voditelj cijelog projekta. Kada smo
odlučivali koliko ljudi uzeti u svaki projekt, namjerno smo se odlučili
da idemo na veliki broj ljudi i to zbog tri razloga: prvi je da proces
mora biti transparentan,a što je više ljudi, proces je transparentniji.Drugi
razlog je da svatko od nas kroz proces uči o EU, jer cilj je da što
veći broj ljudi shvati o čemu je riječ. I treće, da se preko velikog
broja ljudi znanja o EU prenesu u sve segmente društva. Mi smo, primjerice,
u pregovarački tim uzeli i predstavnika proizvođača kulena i to iz dva
razloga: prvo zato što ćemo se boriti da kulen bude zaštićen kao autohtoni
hrvatski proizvod. Drugo, mi želimo da netko iz Udruge proizvođača kulena
sjedne za pregovarački stol i da poslije prenese svoja znanja ostalim
proizvođačima.
Rezultati već iduće godine
- Netko bi postavio pitanje i jesu li svi pregovarači - vješti pregovarači?
= Nije riječ o tome tko je mudriji i tko će koga nadmudriti.
Riječ je tome da pregovarač bude čovjek koji dobro poznaje struku i
stanje u segmentu o kojem pregovara. Primjerice, čovjek koji se bavi
šećerom, da zna sve o šećeru - od zakonodavnog okvira do tehnologije
proizvodnje. On ne mora apsolutno ništa znati ništa o drugim segmentima
pregovora - o kukuruzu ili otocima. Riječ je o tome da moramo imati
što veći broj uskostručnih ljudi. Neka svatko od njih educira dvojicu
ili trojicu ljudi iz svoje okoline. i već smo utrostručili broj ljudi
koji poznaju taj segment. Naravno da će se u nekim segmentima trebati
i nadmudrivati, ali cijeli se proces svodi na učenje, uspoređivanje
dokumenata... Mora se odgovarati na konkretna pitanja, vrlo stručno
i vrlo detaljno. Prema tome, nama u pregovorima ne trebaju prepredeni,
već nam trebaju precizni, metodični, i odgovorni ljudi, koji će svaku
rečenicu tri puta provjeriti prije nego što je napišu.
- Kad ćemo vidjeti prve rezultate pregovora?
= Mislim da je realno očekivati da ćemo do sredine iduće godine
zatvoriti između pet i deset poglavlja. Najteža poglavlja su ona vezana
uz poljoprivredu, a također su osjetljiva poglavlja o slobodnom kretanju
kapitala koja uključuju i pitanja nekretnina izrazito su osjetljiva,
poglavlje koje se odnosi na ekologiju nije toliko pravno osjetljivo
koliko su osjetljiva tranzicijska razdoblja, jer je provedba pravne
stečevine toga poglavlja izrazito skupa, pitanje državnih potpora uvijek
je zbog veličine naših brodogradilišta osjetljivo, ali mislim da kad
jednom krenemo, javnost će sve više prepoznavati da se Hrvatska mijenja
kroz proces. Mi smo se počeli mijenjati u rano jutro 4. listopada 2005.
godine, što su pokazale i reakcije naših građana.
Slavonije i Baranja u Bruxellesu
-Branimir Glavaš planira otvaranje ureda Slavonije i Baranje u Bruxellessu,
jer tamo Istra već ima takav ured. Što jedan takav ured uopće predstavlja?
=U Bruxellesu velike europske regije poput Bavarske, Katalonije,
Baden-Wurtenberga i ostalih imaju svoja predstavništva. Kakav će Hrvatska
imati regionalni ustroj, pitanje je u koje ja ne ulazim. U budućnosti
treba računati na to da će Hrvatska u Bruxellesu biti prisutna i preko
Obrtničke komore koja je također otvorila svoje predstavništvo u EU,
i preko turističkog ureda i preko mnogo toga. Regionalna politika u
Bruxellesu je strahovito razvijena, ali ne u autonomaškom kontekstu
nego u kontekstu jedne dodatne dimenzije razvoja države.
